Edukacije Finconsult

Ulaz za pretplatnike elektronskog izdanja časopisa

RASPODJELA DOBITI, POKRIĆE GUBITKA I ISPLATA UDJELA U DOBITI I DIVIDENDE - POREZNI I RAČUNOVODSTVENI ASPEKT

Dr.sc. Jozo Piljić
Dr.sc. Ismet Kalić

RASPODJELA DOBITI, POKRIĆE GUBITKA I ISPLATA UDJELA U DOBITI I DIVIDENDE - POREZNI I RAČUNOVODSTVENI ASPEKT

DISTRIBUTION OF PROFITS, LOSS COVERAGE AND PAYMENT OF SHARES IN PROFIT AND DIVIDENDS - ACCOUNTING AND TAX ASPECTS


Sažetak

U ovom radu je obrađena problematika vezana za raspodjelu dobiti, pokriće gubitka i isplatu dividende i udjela u dobiti sa računovodstvenog i poreznog aspekta. Praksa finansijsko-računovodstvene profesije donosi određene nejasnoće i nedoumice oko načina isplate dijela neto dobiti vlasnicima. Posebno se to odnosi na isplate udjela u dobiti vlasnicima društva tj. domaćim i inostranim fizičkim i pravnim licima.

Računovodstveni tretman raspodjele dobiti, pokrića gubitka, te isplate naknade vlasnicima preduzeća ne prestavlja problem, kao što je to slučaj sa poreznim tretmanom. Naime, porezni aspekt, upravo zbog toga što je porezni sistemu BiH složen i komplikovan, donosi određene nedoumice i nejasnoće te stvara određene probleme posebno u domenu isplata dividende i udjela u dobiti vlasnicima preduzeća, kako u novčanom tako i u nenovčanom obliku.  

Ključne riječi: Raspodjela dobiti, pokriće gubitka, isplata dividende, isplata udjela u dobiti.

Abstract

This paper deals with the problems related to the allocation of profit, loss coverage and payment of dividends and share in profits from the viewpoint of accounting and taxes. The practice of financial accounting profession brings some uncertainty and confusion about the ways of payments of net profits to owners. In particular this applies to the payment of the profit share to the holders of the company i.e. local and foreign citizens and legal entities.

The accounting treatment of distribution of profits, loss coverage, and payment of compensation to the owners of companies does not pose a problem, as is the case with the tax treatment. Namely, the tax aspect, precisely because the tax system in BiH is complex and complicated, brings certain doubts and ambiguities and creates certain problems especially in the area of distribution of dividends and profit sharing to business owners, both in cash and in kind.

Keywords: Distribution of profit, loss coverage, payment of dividends, payment of profit share


1.  Utvrđivanje dobiti

Dobit je višak prihoda nad rashodima, odnosno pozitivan finansijski rezultat koji predstavlja povećanje kapitala gospodarskog društva. Razlikujemo dobit prije oporezivanja (bruto dobit), a nakon umanjenja porezne obaveze dobit poslije oporezivanja (neto dobit). Dobit nakon oporezivanja u bilansi uspjeha naziva se «neto dobit razdoblja», a u bilansi stanja prelaskom u sljedeće obračunsko razdoblje (poslovnu godinu) neto dobit razdoblja iskazuje se kao akumulirana  (zadržana) dobit.

O upotrebi ostvarene dobiti odlučuju članovi gospodarskog društva na godišnjoj skupštini društva (članak 246. i 343. Zakona o gospodarskim društvima (Službene novine FBiH broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 63/10 i 75/13). Ipak, odabirom računovodstvenih politika i drugim procjenama, na visinu iskazane dobiti i na dividendnu politiku značajno utječe uprava društva. Prije utvrđivanja vlasničke naknade dio ostvarene dobiti mora se izdvojiti Zakonom i statutom određene namjene, pa skupština u stvari odlučuje o upotrebi ostatka ostvarene dobiti.

2.  Sastavljanje, razmatranje i usvajanje finansijskih izvještaja dioničkih društava


Sastavljanje i podnošenje financijskih
Uprava je dužna podnijeti nadzornom odboru izvještaj o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obračunu, sa bilancom stanja i bilancom uspjeha i izvještajem revizije. U skladu s odredbama članka 269. Zakona o gospodarskim društvima, nadzorni odbor dioničkog društva usvaja izvještaj o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obračunu, sa bilancom stanja i bilancom uspjeha i izvještajem revizije te podnosi skupštini godišnji izvještaj o poslovanju dioničkog društva koji obvezno uključuje izvještaj revizora, izvještaj o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju i plan poslovanja za narednu poslovnu godinu. Nadzorni odbor predlaže raspodjelu i način upotrebe dobiti i način pokrića gubitka. Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo zahtijevati sve podatke o poslovanju i prisustvo članova uprave sjednicama nadzornog odbora. Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo prisustvovati sjednicama uprave dioničkog društva.
U skladu s odredbama članka 246. Zakona o gospodarskim društvima, skupština dioničkog društva odlučuje o usvajanju godišnjeg izvještaja društva, koji uključuje financijski izvještaj i izvještaj revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju.

U skladu s odredbama članka 285. Zakona o gospodarskim društvima odbor za reviziju dužan je izvršiti reviziju polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i reviziju financijskog poslovanja dioničkog društva na zahtjev dioničara s najmanje 10% dionica s pravom glasa, i o tome dostaviti izvještaj skupštini i nadzornom odboru, najkasnije osam dana po okončanju revizije.

Odbor za reviziju ovlašten je zahtijevati sazivanje sjednice nadzornog odbora i skupštine kada smatra da su ugroženi interesi dioničara ili utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili članova nadzornog odbora, direktora ili članova uprave. Pri utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja primjenjuju se propisi kojima se uređuje sastavljanje tih izvještaja.

Dobit tekuće godine mora se iskazati u financijskim izvještajima razdoblja na koje se odnosi, bez obzira na datum s kojim se provodi raspodjela. Raspored dobiti, objava i isplata vlasničke naknade bilancira se na dan donošenja odluke na godišnjoj glavnoj skupštini, u godini koja slijedi nakon godine u kojoj je ostvarena ta dobit. Zbog toga će prije raspodjele dobit tekuće godine već biti prenesena s računa dobiti tekuće godine na račun akumulirane dobiti (otvaranjem početnih stanja sa 1.1. tekuće godine).

Prema odredbama članka 77. Pravilnika o kontnom okviru, sadržaju konta i primjeni kontnog okvira za gospodarska društva, pri sastavljanju financijskih izvještaja na dan otvaranja, odnosno zaključenja postupka stečaja i likvidacije, kao i u slučajevima kada se financijski izvještaji sastavljaju u toku trajanja tih postupaka, pravne osobe primjenjuju odredbe ovog pravilnika, s tim što vrednovanje imovine koja čini stečajnu, odnosno likvidacijsku masu vrše u skladu sa propisima kojima se uređuju stečaj i likvidacija pravnih osoba.

        
3.  Raspodjela ostvarene dobiti u dioničkom društvu


Zakonski okvir  raspodjele ostvarene neto dobiti regulisan je Zakonom o gospodarskim društvima u FBiH i  Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH,  dok je njegov porezni tretman određen propisima poreza na dobit i poreza na dohodak. Praksa pokazuje da po ispunjenju zakonom propisanih obaveza kod rasporeda dobiti, najveći broj privrednih društava ostavlja neto dobit obračunskog perioda kao nerasporđenu dobit, koja će se raspoređivati u narednom periodu u skladu sa poslovnom politikom društva i odlukama vlasnika.

Neto dobit dioničkog društva ostvarena u poslovnoj godini mora najprije upotrijebiti za namjene prema slijedećem redoslijedu:
1)  za pokriće gubitka prenesenog iz ranijih godina,
2)  za unos u fond rezervi,
3)  za unos u statutarne rezerve, ako ih društvo ima.

Prema tome, korištenje dobiti za bilo koje druge svrhe (ostale rezerve, dividende, nagrade i dr.) dozvoljeno je tek nakon što se ona upotrijebi za prethodno navedene namjene propisanim redoslijedom. Ostvarena dobit se prvo mora koristiti za pokriće gubitka iz ranijih godina. Ako je preneseni gubitak veći od ostvarene dobiti, ova se dobit u cijelosti mora iskoristiti za pokriće gubitka, a dio prenesenog gubitka iznad ostvarene dobiti pokrit će se iz dobiti narednog razdoblja. Ako je ukupni preneseni gubitak manji od ostvarene dobiti, tada se dobit preostala nakon pokrića ukupnog prenesenog gubitka može dalje koristiti za unos u fond rezervi itd.

Prema odredbama članka 188. Zakona o gospodarskim društvima, fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala dioničkog društva. Prema odredbama članka 189. Zakona o gospodarskim društvima, u fond rezervi izdvaja se najmanje 10% godišnjeg iznosa neto dobiti sve dok fond rezervi ne dostigne iznos od 25% osnovnog kapitala dioničkog društva. Ukoliko izdvajanjima u fond rezervi ne dostigne visinu od 25% osnovnog kapitala dioničkog društva do kraja pete poslovne godine, po godišnjem obračunu za petu i naredne poslovne godine dioničko društvo će povećati izdvajanja za ove namjene na 20% godišnjeg iznosa neto dobiti, sve dok fond rezervi ne dostigne iznos od 25% osnovnog kapitala dioničkog društva.

Fond rezervi koristi se za pokriće gubitka i drugih nepredviđenih troškova u poslovanju dioničkog društva. U slučaju smanjivanja vrijednosti fonda rezervi ispod 25% iznosa temeljnog kapitala, dioničko društvo je dužno vršiti izdvajanja za ove namjene na 20% godišnjeg iznosa neto dobiti, sve dok fond rezervi ne dostigne iznos od 25% osnovnog kapitala dioničkog društva.

Fond rezervi iznad iznosa 25% osnovnog kapitala dioničkog društva, može se koristiti i za:

1)  dopunu dividendi, najviše do 5% temeljnog kapitala;
2)  povećanje nominalne vrijednosti dionica sukladno članku 152. ovog zakona; i
3)  izdavanje besplatnih dionica u slučaju iz članka 153. ovog zakona.

Prema odredbama članka 192. Zakona o gospodarskim društvima, dioničko društvo može izdvajati i posebne rezerve za potrebe uposlenih, koje se vode na odvojenom računu. Način izdvajanja i korištenja ovih rezervi utvrđuju se statutom dioničkog društva. U upravljanju ovim rezervama mogu sudjelovati i uposleni, na način i pod uvjetima utvrđenim statutom ili odlukom skupštine dioničkog društva.

U skladu s odredbama članka 41. stav 4. Zakona o porez na dobit («Službene novine Federacije BiH broj 97/07,14/08 i 39/09), porezni obveznik dužan je obračunati i naplatiti porez po odbitku po stopi 5% na dividende koje isplaćuje nerezidentu.

Prema odredbama članka 206. Zakona o gospodarskim društvima, dioničar ima pravo sudjelovanja u dobiti dioničkog društva, naplatom dividende ili stjecanjem novih dionica, u skladu sa zakonom i statutom. Dividenda se isplaćuje razmjerno nominalnoj vrijednosti dionica, a za dionice koje nisu u cjelini uplaćene, razmjerno izvršenim uplatama i vremenu od dana uplate do kraja poslovne godine za koju se dividenda isplaćuje. Dividenda se isplaćuje dioničaru koji je bio na listi dioničara na dan donošenja odluke o isplati dividende.

Skupština dioničkog društva može donijeti odluku o isplati dividende kada je dioničko društvo sposobno izvršavati obveze iz poslovanja i kada je tržišna vrijednost imovine najmanje jednaka iznosu ukupnih godišnjih obveza dioničkog društva.

Dioničko društvo je dužno isplatiti dividendu po osnovu prioritetnih dionica i u slučaju da je ukupan iznos dobiti i dijela fonda rezervi iznad obveznog iznosa od 25% osnovnog kapitala dioničkog društva dovoljan samo za isplatu te dividende. Skupština dioničkog društva može donijeti odluku da se dividenda ne isplaćuje, kojom istovremeno određuje svrhu upotrebe dobiti koja pripada dioničarima.



4.  Raspodjela ostvarene dobiti u društvu s ograničenom odgovornosti



Prema odredbama članka 338. Zakona o gospodarskim društvima, dobit se dijeli među članovima društva u razmjeri sa visinom udjela, ako drugačije nije ugovoreno.

Povrat iznosa isplaćenog članu društva na ime dobiti može se zahtijevati jedino kada uslijed isplate dobiti društvo nije u mogućnosti ispuniti obveze prema trećim osobama, i to do iznosa potrebnog za namirenje vjerovnika. Zahtjev za povrat isplaćene dobiti zastarijeva u roku od tri godine od dana isplate.

Društvo može steći vlastiti udio koji je u cijelosti uplaćen. Društvo ne može stjecati vlastite udjele na teret temeljnog kapitala. Članovima društva ne smije se isplatiti kamata na uplaćeni temeljni ulog niti se može ugovoriti takva obveza društva. Sve dok društvo postoji oni imaju pravo tražiti da im se isplati godišnja dobit i neraspoređena dobit iz ranijih godina umanjena za gubitke iz ranijih godina u mjeri u kojoj to nije isključeno zakonom ili odlukom članova o upotrebi dobiti.

Odlukom o upotrebi dobiti članovi društva mogu iznos dobiti u potpunosti ili dijelom unijeti u rezerve društva ili ostaviti kao neraspoređenu dobit. Za razliku od dioničkih društava, za društva s ograničenom odgovornosti nije propisana obveza formiranja fonda rezervi.


5.  Naknada ulagačima, nagrade upravi i nadzornom odboru


Naknada ulagačima može se isplatiti članovima društva iz dobiti tekuće godine i iz zadržanog dobitka društva iz prethodnog razdoblja, te u skladu sa statutom i odlukom skupštine i iz rezervi. Jednako kao i kod dioničkog društva, smatramo da temeljni kapital, kapitalna dobit i namjenske rezerve nisu raspoložive za isplatu. Ipak, mogućnost isplate upisanog i drugog kapitala (vraćanje kapitala u određenim uvjetima) vlasnicima predviđena je na način i u skladu s odredbama Zakona o gospodarskim društvima  o smanjenju temeljnog kapitala (članci od 357. do 360.), te o prestanku i likvidaciji društva (članci od 365. do 374.).


Primjer 1: Raspodjela ostvarene dobiti u dioničarskom društvu

1. U dioničkom društvu iskazana je dobit nakon oporezivanja za 2014. godinu u iznosu od   500.000 KM.
2. Odlukom skupštine dioničara ostvarena dobit se dijeli:
- u zakonske rezerve (10%) 50.000 KM
- statutarne rezerve 20.000 KM
- za dividende (bruto) 130.000 KM
- za zadržanu dobit 300.000 KM.
3. Dividenda je isplaćena u cijelosti.    
    
Knjiženje u dnevniku slijedeće godine:

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­Tek. Broj

O P I S

KONTO

I Z N O S

D u g u j e

P o t r a ž u j e

0.

Neraspoređena dobit izvještajne godine

341

 

500.000,00

 

Saldo  (31.12.2014.)

 

 

 

1.

Neraspoređena dobit izvještajne godine Akumulirana (zadržana) dobit ranijih godina

341

340

500.000,00

 

 

500.000,00

 

Prijenos tekuće na zadržanu dobit (1.1.2015.)

 

 

 

2.

Akumulirana (zadržana) dobit ranijih godina

Zakonske rezerve

Statutarne rezerve

Obveze prema domaćim dioničarima za izglasanu dividendu

Raspodjela dijela dobiti (osim zadržane)

340

321

322

4611

 

 200.000,00

 

  

                 50.000,00

20.000,00

130.000,00

3.

Obveze prema domaćim dioničarima za izglasanu dividendu

Transakcijski računi – domaća valuta

Obračun i isplata dividende 

4611

 

 

200

 

 

130.000,00      

 

 

 

130.000,00

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Primjer 2:  Raspodjela ostvarene dobiti u društvu sa ograničenom odgovornosti

1. Društvo s ograničenom odgovornosti iskazalo je dobit u iznosu od 500.000 KM
2. Skupština je objavila da vlasnička naknada iznosi 300.000 KM. Nadalje je odlučeno da će se od deklarirane naknade ulagačima iznos od 200.000 KM reinvestirati i upisati u temeljni kapital, a preostala razlika isplatiti će se članovima društva.

Knjiženje u dnevniku:

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­Tek. Broj

O P I S

KONTO

I Z N O S

D u g u j e

P o t r a ž u j e

0.

Neraspoređena dobit izvještajne godine

341

 

500.000,00

 

Saldo  (31.12.2014.) 

 

 

 

1.

Neraspoređena dobit tekuće financijske godine koja se izuzima od isplate

Neraspoređena dobit financijske godine namijenjena isplati

Akumulirana (zadržana) dobit ranijih godina koja se izuzima od isplate

Akumulirana (zadržana) dobit ranijih godina  namijenjena isplati

3412

 

3411

 

3402

3401

200.000,00

 

300.000,00

 

 

 

 

 

 

200.000,00

300.000,00

 

Prijenos tekuće na zadržanu dobit (1.1.2015.) 

 

 

 

2.

Akumulirana (zadržana) dobit ranijih godina koja se izuzima od isplate

Akumulirana (zadržana) dobit ranijih godina  namijenjena isplati

Obveze prema domaćim članovima d.o.o za udio u dobiti

Obveza za naknade ulagačima

3402

 

3401

 

4620

 200.000,00

 

300.000,00  

                 

 

 

 

500.000,00

3.

Obveze prema domaćim članovima d.o.o za udio u dobiti

 

Upisani osnovni kapital članova d.o.o.

Novčani računi u bankama

Dokapitalizacija i obračun i isplata naknade 

4620

 

 

4000

200

 

 

500.000,00      

 

 

 

200.000,00

 

300.000,00

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sa poreznog aspekta, u skladu s odredbama člana 41. stav 2. Zakona o porez na dobit, porezni obveznik dužan je obračunati po stopi 5%, odbiti i uplatiti porez po odbitku na dobit koja se isplaćuje nerezidentu.

6.  Gubitak i pokriće gubitka

6.1.  Utvrđivanje gubitka


Gubitak je višak rashoda nad prihodima, odnosno negativan finansijski rezultat i predstavlja smanjenje vrijednosti kapitala. Treba  razlikovati gubitak prije i gubitak nakon oporezivanja, jer je usljed razlika između računovodstvenih i poreznih propisa u pogledu tretmana pojedinih prihoda i rashoda, moguće utvrditi obavezu za porez na dobit iako je iskazan računovodstveni gubitak i obrnuto.

Gubitak nakon oporezivanja u bilansu uspjeha naziva se «gubitak razdoblja», dok u bilansu stanja prelaskom u sljedeće obračunsko razdoblje (poslovnu godinu) «gubitak razdoblja» iskazuje se kao „akumulirani  gubitak“.

Kada visina gubitka preraste vrijednost kapitala tada imamo tzv. „gubitak iznad visine kapitala“ koji se knjiži na kontou 290, a radi bilansne ravnoteže iskazuje se u aktivi bilansa stanja. Računovodstveno gledano gubitak iznad visine kapitala nedvojbeno pokazuje da je finansijski položaj preduzeća loš, jer su ukupne obaveze veće od imovine preduzeća. U finansijskom pogledu za preduzeće koje je iskazalo gubitak iznad kapitala se kaže da je nesolventno odnosno prezaduženo, te da svojom cjelokupnom imovinom ne može izmiriti svoje ukupne obaveze.

6.2.  Nadoknada gubitka

Međunarodnim računovodstvenim standardima nije  određena obveza, vrijeme ni izvori pokrića gubitka, već se time bavi Zakon o gospodarskim društvima. O pokriću gubitka odlučuje glavna skupština dioničkog društva, odnosno skupština društva s ograničenom odgovornosti, na prijedlog uprave i nadzornog odbora. Kako gubitak znači smanjenje kapitala društva, članovi društva (vlasnici kapitala) u pravilu će tražiti od uprave razloge i obrazloženja vezano za nastanak gubitka, a uz  plan njegove nadoknade i način na koji se namjeravaju otkloniti uzroci, odnosno na koji se način namjerava osigurati uspješnost u budućem razdoblju.

Dugotrajan ali i iznenadan negativan rezultat poslovanja je razlog da se detaljnije prouči dotadašnji rad uprave i nadzornog odbora, a u određenim okolnostima i revizorske tvrtke društva, da se razmotre okolnosti i odgovornost za nastanak gubitka i procjeni realnost planova za buduće poslovanje, te da se u ovisnosti o rezultatima te ocjene donesu odgovarajuće vlasničke odluke (povjerenje ili nepovjerenje članovima uprave i nadzornog odbora i dr.). U skladu s odredbama članka 4. Zakona o stečajnom postupku nesposobnost za plaćanje i prezaduženost su razlozi za pokretanje stečaja.


6.3.  Iskazivanje i bilansiranje gubitka

Gubitak tekuće godine mora se iskazati u financijskim izvještajima razdoblja na koje se odnosi, bez obzira na eventualne od ranije postojeće izvore za njegovu nadoknadu ili datum njegovog pokrića. Pokriće se bilancira na dan donošenja odluke godišnje glavne skupštine, odnosno na dan s kojim skupština odluči pokriti gubitak, a najranije s 1.1. u godini koja slijedi nakon godine u kojoj je ostvaren.

Svako više vrednovanje imovine ili niže vrednovanje obveza, izbjegavanje ukalkulisavanja rezerviranja za rizike i sl., odnosno svako neiskazivanje troškova i rashoda ili iskazivanje nižih troškova i viših prihoda od stvarno nastalih, rezultirat će neiskazivanjem niže vrijednosti imovine i niže dobiti ili gubitka obračunskog razdoblja. Ovakvo postupanje, čak i kada se ne radi o prikrivanju nego nepridržavanju načela opreznosti i nižeg vrednovanja aktive, izričito je zabranjeno  MRS-ovima.
   

6.4.  Pokriće gubitka u dioničkom društvu
   
Prema odredbama članka 193. Zakona o gospodarskim društvima, kada dioničko društvo u polugodišnjem ili godišnjem obračunu iskaže gubitak u iznosu većem od zbroja trećine temeljnog kapitala i fonda rezervi iz članka 188. ovog zakona, ili kada nastanu okolnosti koje ukazuju da je vrijednost imovine dioničkog društva manja ili bi do kraja godine mogla biti manja od iznosa obveza, nadzorni odbor je dužan sazvati skupštinu dioničkog društva. Na temelju izvještaja nadzornog odbora, koji uključuje bilancu stanja i bilancu uspjeha sa izvještajem revizije, skupština donosi odluku o nastavku rada, prestanku ili likvidaciji dioničkog društva

Ako je ostvaren negativan financijski rezultat - gubitak, potrebno je utvrditi radi li se o gubitku do ili iznad visine kapitala, kako bi se provela ispravna knjiženja.

Ostvareni gubitak nadoknaditi će se na način prema odluci članova društva u narednim godinama, u skladu s mogućnostima propisanim Zakonom o gospodarskim društvima, na teret zadržane dobiti, odgovarajućih rezervi (ako ih društvo ima) ili na teret
vlastitog kapitala.

Primjer 3:  Gubitak do visine kapitala   


Društvo je u 2014.godini iskazalo gubitak  u iznosu od 50.000,00 KM. Donesena je odluka da se gubitak u iznosu od 30.000,00 KM pokrije iz neraspoređene dobiti iz ranijih godina, na teret zakonskih rezervi 5.000,00 KM a preostali dio u iznosu od 15.000,00 KM ostaje nepokriven.
   
Knjiženje u dnevniku:

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­Tek. Broj

O P I S

KONTO

I Z N O S

D u g u j e

P o t r a ž u j e

1.

Akumulirani gubitak ranijih godina

Gubitak izvještajne godine

350

351

50.000,00

 

 

50.000,00

 

Prijenos tekućeg gubitka na akumulirani  gubitak

 

 

 

2.

Neraspoređena akumulirana dobit

3404

30.000,00

 

 

Zakonske rezerve

321

5.000,00

 

 

Akumulirani gubitak ranijih godina  

350

 

35.000,00

 

Za pokriće gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

nepokriveni gubitak u iznosu od 15.000,00 KM ostaje na kontu 350 - Akumulirani gubitak ranijih godina.
    
Primjer 4:  Gubitak iznad visine kapitala

Društvo je u 2014.godini iskazalo gubitak  u iznosu od 50.000,00 KM. Stanje na kontu 300 – Upisani uplaćeni osnovni kapital iznosi 15.000,00 KM a na kontu 340 – Neraspoređena dobit ranijih godina iznosi 5.000,00 KM. Gubitak iznad visine kapitala iznosi 30.000,00 KM.

Knjiženje u dnevniku:

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­Tek. Broj

O P I S

KONTO

I Z N O S

D u g u j e

P o t r a ž u j e

1.

Akumulirani gubitak ranijih godina

Gubitak izvještajne godine

350

351

50.000,00

 

 

50.000,00

 

Prijenos tekućeg gubitka na akumulirani  gubitak

 

 

 

2.

Neraspoređena akumulirana dobit

3404

5.000,00

 

 

Gubitak iznad visine kapitala

290

30.000,00

 

 

Akumulirani gubitak ranijih godina  

350

 

35.000,00

 

Za pokriće gubitka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Primjer 5: Pokriće prenesenog gubitka

Akumulirani nepokriveni gubitak iz prethodnog razdoblja iznosi 100.000,00 KM. Ostvarena dobit 2014. godine iznosi 150.000,00 KM. Društvo nema namjeru steći vlastite dionice niti ima obavezu formiranja statutarnih rezervi.

1.  Raspored dobiti i nadoknada gubitka na temelju odluke izvršen je na slijedeći način:
-   pokriće prenesenog gubitka........ 100.000,00 KM,
-   zakonske rezerve........................... 15.000,00 KM (150.000 x 10%),
-   dividende ........................................25.000,00 KM
                                             Ukupno 140.000,00 KM

2.    Isplaćena je dividenda u iznosu od 25.000,00 KM
3.  Akumulirana neraspoređena dobit u iznosu od 10.000,00 KM.

Knjiženje u dnevniku:

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­Tek. Broj

O P I S

KONTO

I Z N O S

D u g u j e

P o t r a ž u j e

1.

Neraspoređena dobit izvještajne godine koja se izuzima od isplate

Neraspoređena dobit izvještajne godine namijenjena isplati

Akumulirani (preneseni) gubitak do visine kapitala

Zakonske rezerve

Obveze prema domaćim dioničarima za izglasanu dividendu

Raspodjela dijela dobiti

3411

 

3410

 

3500

321

461

 

115.000,00

 

 25.000,00  

                 

 

 

 

100.000,00

15.000,00

25.000,00

2.

Obveze prema domaćim dioničarima za izglasanu dividendu

Transakcijski  računi domaća valauta

Obračun i isplata dividende 

461

 

 

200

 

25.000,00      

 

 

 

25.000,00

 

Primjer 6: Pokriće gubitka

1. Društvo je ostvarilo gubitak 2014. godine u iznosu  od 50.000,00 KM
koji će se odlukom skupštine nadoknaditi:
- iz akumulirane dobiti 20.000,00 KM
- iz zakonskih rezervi iznad propisanog minimuma 7.000,00 KM
- iz ostalih rezervi 3.000,00 KM
- iz statutarnih rezervi 5.000,00 KM
- iz zakonskih rezervi do propisanog minimuma 15.000 KM.


Knjiženje u dnevniku:

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­Tek. Broj

O P I S

KONTO

I Z N O S

D u g u j e

P o t r a ž u j e

1.

Akumulirani (preneseni) gubitak

Gubitak tekuće financijske godine

Prijenos tekućeg na akuulirani gubitak 

350

351

 

50.000,00

                

50.000,00

 

2.

Neraspoređena akumulirana dobit

Zakonske rezerve iznad propisanog minimuma

Ostale rezerve

Statutarne rezerve

Zakonske rezerve do propisanog minimuma

Akumulirani (preneseni) gubitak

Pokriće gubitka

3404

3210

 

3221

3220

3211

 

350

 

20.000,00

7.000,00

 

3.000,00

5.000,00

15.000,00

                

 

 

 

 

 

 

50.000,00

 

Gubitak društva s ograničenom odgovornosti se može pokriti iz istih izvora kao i u dioničkom društvu.

Primjer 7:  Pokriće akumuliranog gubitka iz dobiti i na teret upisanog kapitala

Dioničko društvo ima na dan 31.12.2013. godine iskazan akumulirani gubitak:
- u visini kapitala            80.000,00 KM
- iznad visine kapitala     10.000,00 KM
Ukupno gubitak              90.000,00 KM.

1. U 2013. godini ostvarena je dobit u iznosu od 70.000,00 KM
2. U junu 2014. godine skupština dioničkog društva donijela je odluku o pokriću ukupnog gubitka iz slijedećih izvora:
- iz dobiti 70.000,00 KM
- na teret dioničkog kapitala 20.000,00 KM
3. Po pokriću gubitka temeljni kapital dioničkog društva iznosi 60.000,00 KM.

Knjiženje u dnevniku:

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­Tek. Broj

O P I S

KONTO

I Z N O S

D u g u j e

P o t r a ž u j e

0.

Akumulirani gubitak ranijih godina

Gubitak iznad visine kapitala

Saldo 31.12.

350

290

80.000,00

10.000,00

 

1.

Neraspoređena dobit  izvještajne godine

Akumulirana (zadržana) dobit ranijih godina

Prijenos tekuće na zadržanu dobit 01.01.

 

341

340

 

70.000,00

 

                

70.000,00

 

2.

Akumulirana (zadržana) dobit ranijih godina

Dionički kapital

Gubitak iznad visine kapitala

Akumulirani (preneseni) gubitak ranijih godina

Pokriće gubitka

340

 

300

290

350

 

70.000,00

 

20.000,00

 

 

 

10.000,00

80.000,00

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7. Isplata dobiti vlasnicima društva - nedoumice i nejasnoće u praksi

Isplata dobiti vlasnicima društva nosi sa sobom određene nedoumice i nejasnoće posebno sa aspekta poreza. Te nejasnoće se javljaju u vidu oblika i načina isplate, u pogledu vremena isplate, te poreznih obaveza po osnovu isplata udjela u dobiti i dividendi vlasnicima društva. Isplate vlasnicima društava po osnovu dividendi i udjela u dobiti najčešće se vrše u novcu. Praksa pokazuje da ima primjera isplata dobiti i u nenovčanom obliku, tj. u obliku materijalne imovine i u obliku usluga.

Isplate dividende i udjela u dobiti vlasnicima društva se isplaćuju žiralno (uplatom na tekući ili žiro račun) ili gotovinski (isplatom iz blagajne). U praksi se javljaju nedoumice da li je isplata u gotovini zakonski dozvoljena. Članom 71. stav 2. tačka 1.  Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak regulisano je da prihodi od dividendi i udjela u dobiti se ne smatraju dohotkom, odnosno ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak, te u skladu s tom odredbom proizilazi da se isplata dividende i udjela u dobiti mogu izvršiti i u gotovini, isplatom iz blagajne društva.

Nedoumica kod isplate dividende ili udjela u dobiti postoji i u slučajevima kada se isplaćuje akontacija na ime dividende ili udjela u dobiti za tekuću godinu. Dakle, ovdje se postavlja pitanje da li se može isplatiti dividenda ili udio u dobiti akontativno za tekuću godinu iako se u momentu isplate ne zna kolika će se dobit ostvariti za taj obračunski period i da li će uopće biti ostvarena dobit.

U odredbama Zakona o privrednim društvima koje se odnose na isplatu udjela u dobiti nije posebno regulisano pitanje isplate akontacije udjela u dobiti tokom godine. S obzirom da ne postoji zabrana isplate akontacije udjela u dobiti tokom godine, proizilazi da se takve akontativne isplate mogu vršiti u skladu sa odlukom o isplati koju trebaju donijeti vlasnici društva. Ovdje treba napomenuti da se eventualne odluke o isplati akontacije udjela u dobiti trebaju zasnivati na periodičnom obračunu (polugodišnjem obračunu) i utvrđenom finansijskom rezultatu za taj obračunski period.

Prilikom donošenja odluke o raspodjeli dobiti za godinu u kojoj je isplaćen akontativni udio u dobiti vlasnicima, treba pokriti najmanje iznos isplaćenih akontacija, dividendi ili udjela u dobiti. U slučaju da je akontacija isplaćenog udjela u dobiti veća od neto dobiti tekuće godine, tada je potrebno razliku pokriti iz zadržane ili akumulirane dobiti odnosno neraspoređene dobiti ranijeg perioda. Ukoliko se pak desi da iznos isplaćene akontacije udjela u dobiti bude veći i od ukupne neto dobiti za tu godinu uvećane za akumuliranu (zadržanu) dobit iz ranijih perioda i uvećanu za statutarne i ostale rezerve (ako ih preduzeće uopće ima), tada se nepokriveni iznos isplaćenih akontacija udjela u dobiti iskazuje kao potraživanja od vlasnika društva po isplaćenoj akontaciji udjela u dobiti.

Isplata dividende i udjela u dobiti regulirana je odredbama Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak. U skladu sa odredbama Zakona o porezu na dobit, prilikom isplate dividendi i udjela u dobiti nerezidentima, stranim pravnim i fizičkim osobama, obračunava se, obustavlja i uplaćuje porez po odbitku. Kod poreza po odbitku, obaveza za isplatioca dividende ili udjela u dobiti nastaje kod isplate dividende ili udjela u dobiti, a ne kod donošenja odluke o isplati. U skladu sa članom 41. Zakona o porezu na dobit, isplatilac dividende ili udjela u dobiti stranom pravnom i fizičkom licu će obračunati porez po odbitku po stopi od 5%, obustaviti obračunati iznos poreza po odbitku i uplatiti taj iznos na pripadajući račun budžeta. Ovdje treba napomenuti da se kod obračuna poreza po odbitku primjenjuje stopa od 5% ili stopa prema međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisanim između naše zemlje i zemlje iz koje dolazi vlasnik preduzeća, u ovisnosti od toga šta je povoljnije za poreznog obveznika, odnosno vlasnika preduzeća.

Kada se dividenda ili udio u dobiti isplaćuje domaćim pravnim i fizičkim licima, ne postoji zakonska obaveza obračuna i uplate poreza po odbitku. U skladu sa članom 5. tačka 1. Zakona o porezu na dohodak, prihodi po osnovu sudjelovanja u raspodjeli dobiti privrednih društava, odnosno prihodi po osnovu dividendi i udjela u dobiti, svrstani su među prihode koji se ne smatraju dohotkom, tj. nisu oporezivi.

U cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, kod utvrđivanja poreza na dohodak, prednost imaju odredbe ratificirane međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u skladu sa članom 35. Zakona o porezu na dohodak. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je potpisala Bosna i Hercegovina, imaju prioritet u odnosu na odredbe Zakona o porezu na dobit, što je u skladu sa članom 38. ovog Zakona. Dakle, kod isplata stranim pravnim i fizičkim licima treba voditi računa da li BiH ima potpisan i ratificiran spotrazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa zemljom iz koje dolazi vlasnik preduzeća, te ukoliko postoji takav sporazum onda njegove odredbe imaju prednost u odnosu na naše domaće porezne zakone.

Primjer broj 8:

Skupština d.o.o. Gama Tuzla donijela je odluku o raspodjeli neto dobiti ostvarene u 2014. godini u iznosu od 250.000 KM. Odlukom je vlasnicima društva raspoređen iznos po osnovu udjela u dobiti od 100.000 KM, dok je preostali iznos od 150.000 KM neto dobiti raspoređen na akumuliranu (zadržanu ) zaradu. Donijeta je odluka o isplati dobiti vlasnicima, koja je izvršena isplatom u novcu na tekuće odnosno žiro račune vlasnika, i to:


1. Osobi M.M. iz Tuzle, iznos od 40.000 KM, što odgovara njegovom udjelu u vlasništvu kapitala od 40%.
2. D.o.o. Mega iz Sarajeva, iznos od 30.000 KM, što odgovara udjelu u vlasništvu kapitala od 30%.
3. Osobi N.N. iz Zagreba, iznos od 15.000 KM, što odgovara udjelu u vlasništvu kapitala od 15%.
4. Invest Trade Ltd. iz Ljubljane, iznos od 15.000 KM, što odgovara udjelu u vlasništvu kapitala od 15%.

Vlasnik

Iznos udjela u dobiti u KM

Udio u kapitalu (%)

Porez po odbitku (5%) u KM

Isplaćeni iznos udjela u dobiti

Napomena (način isplate žiralno)

M.M. Tuzla

40.000

40

-

40.000

Na tekući račun

D.o.o. Mega Sarajevo

30.000

30

-

30.000

Na žiro račun

N.N. Zagreb, Hrvatska

15.000

15

     750

14.250

Na tekući račun

Invest Trade Ltd. Ljubljana, Slovenija

15.000

15

     750

14.250

Na žiro račun

Ukupno

100.000

100

1.500

98.500

-

 

R. br.

Opis knjiženja

Konto

Vrijednost

Duguje

Potražuje

1.

Neraspoređena dobit tekuće godine

 

Obaveze za udjele u dobiti

 

Akumulirana (zadražana) zarada ranijeg perioda

341

 

461

 

340

250.000

 

 

100.000

 

150.000

 

Po odluci o raspodjeli dobiti broj:

 

 

 

2.

Obaveze za udjele u dobiti

Obaveze za udjele u dobiti (analitički po vlasnicima)

Obaveze po osnovu poreza po odbitku

461

461X

 

481

100.000

 

 

98.500

 

1.500

 

Po odluci o isplati udjela u dobiti broj:

 

 

 

3.

Obaveze za udjele u dobiti (analitički po vlasnicima)

Obaveze po osnovu poreza po odbitku

           Žiro-račun

461X

 

481

200

98.500

 

1.500

 

 

 

100.000

 

Po izvodu banke (za isplatu udjela u dobiti  i plaćeni porez po odbitku) broj:

 

 

 

U našoj poslovnoj praksi nedoumice se javljaju i u pogledu nenovčanog oblika isplate, tj. da li se dividende i udjeli u dobiti mogu isplatiti u materijalnim dobarima ili uslugama, a ne u novcu. Isplata u vidu materijalnih dobara i usluga dobiva na značaju u situaciji kada isplatilac ima problema sa likvidnošću i nema dovoljno novca za isplatu vlasnicima dividende ili udjela u dobiti. S obzirom da Zakon o privrednim društvima kao ni zakoni o porezu na dobit i dohodak, ne zabranjuju isplatu dobiti u nenovčanom obliku, tj. u materijalnim dobrima i uslugama, može se reći da je ovakav vid isplata dozvoljen. Ovdje treba voditi računa da pri isplatama dividende i udjela u dobiti u obliku materijalnih dobara i usluga, da se ta materijalna dobra i usluge obračunavaju po tržišnim cijenama, uvećanim za PDV.

Kod raspodjele i isplate dobiti vlasnicima u nenovčanom obliku treba voditi računa i o vrednovanju nenovčane imovine određene za isplatu dobiti. Naime, isplatilac dividende je u obavezi da na kraju svakog izvještajnog perioda i na datum isplate, uskladi knjigovodstvenu vrijednost obaveze sa isplatom dividende odnosno udjela u dobiti oređenog u vidu materijalne imovine ili usluge. Preduzeće je dužno svaku razliku između knjigovodstvenog iznosa nenovčane imovine koja je raspodjelom dobiti dodjeljena vlasnicima i knjigovodstvenog iznosa obaveze za isplatu dividende i udjela u dobiti, priznati u dobit ili gubitak.

Primjer broj 9:

Omega d.o.o. Sarajevo je donijelo odluku o raspodjeli dobiti za prethodnu 2014. godinu, u kojoj je ostvarena neto dobit u iznosu od 300.000 KM, na neto dobit koja će biti isplaćena vlasniku MM u iznosu od 150.000 KM, dok se preostali iznos od 150.000 KM raspoređuje u akumuliranu, zadržanu zaradu.

Zbog nezadovoljavajuće likvidnosti preduzeća, skupština društva je donijela odluku da se isplata udjela u dobiti vlasniku MM izvrši u nekretninama, tj. u obliku stana koji je u vlasništvu društva. Stan površine 70 m2, se nalazi u Sarajevu i ima nabavnu vrijednost 150.000 KM (stan je dobiven kroz kompenzaciju izvršenih građevinskih radova u kooperativnom odnosu krajem 2014. godine). Nabavna vrijednost stana odgovara njegovoj tržišnoj vrijednosti i nema knjižene amortizacije, odnosno ispravke vrijednosti na ovom stanu.

R. br.

Opis knjiženja

Konto

Vrijednost

Duguje

Potražuje

1.

Neraspoređena dobit tekuće godine

Obaveze za udjele u dobiti prema MM

Neraspoređena dobit ranijih godina

341

461

340

300.000

 

150.000

150.000

 

Po odluci o raspodjeli dobiti broj:

 

 

 

2.

Obaveze za udjele u dobiti prema MM

Stanovi i stambeni objekti

461

026

150.000

 

150.000

 

Po odluci o izuzimanju stana na ime isplate dobiti  broj:

 

 

 

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­


U navedenom primjeru je potrebno dati pojašnjenje vezano za izuzimanje dobara ili pružanje usluga po osnovu isplate dividendi ili udjela u dobiti sa poreznog aspekta. Naime, ove isplate predstavljaju promet dobara ili usluga i postoje obaveze obračuna i plaćanja pripadajućeg iznosa PDV-a. Pošto se u našem primjeru radi o nekretninama, u skladu sa tačkom 25. Zakona o PDV-u, oslobađa se od plaćanja PDV-a promet nekretnine izuzev prvog prenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom. Ovdje se radi o drugom prenosu prava svojine i stoga nema obaveze za obračunom PDV-a. PDV je obračunat prilikom prvog prenosa vlasništva, a to je situacija kad je preduzeće došlo u posjed predmetnog stana, i ulazni PDV je sastavni dio nabavne vrijednosti tog stana. Ovdje treba dodati i to da je fizičko lice na koje je prenešen stan, u obavezi platiti porez na promet nepokretnosti, kako bi ostvario pravo vlasništva nad tim stanom.

Isplata udjela u dobiti može se izvršiti u drugim oblicima dobara, kao što su proizvodi ili roba u vlasništvu društva ili u uslugama društva. U svim tim slučajevima, osnov za utvrđivanje iznosa raspodjeljene dobiti koja se isplaćuje u materijalnim dobrima ili u izvršenju usluga, je tržišna vrijednost dobara ili usluga, sa uključenim PDV-om.

Umjesto zaključka


Računovodstveni i porezni tretman raspodjele i isplate dobiti je uvijek aktuelan i zaokuplja pažnju kako finansijsko-računovodstvene profesije i vlasnika preduzeća, tako  i poreznih organa u BiH. Računovodstveni tretman raspodjele dobiti, pokrića gubitka, isplate dobiti uglavnom ne predstavlja problem za finansijsko-računovodstvenu profesiju, dok porezni tretman nosi određene nejasnoće i nedoumice, posebno u dijelu načina isplate i obračuna poreza po osnovu tih isplata.

Računovodstveni aspekt podrazumijeva pribavljanje svih potrebnih odluka koje se odnose na raspodjelu dobiti, pokruće gubitka, isplatu dobiti, koje predstavljaju osnovu za adekvatno knjigovodstveno tretiranje poslovnih promjena vezanih za raspodjelu dobiti, pokriće gubitka i isplatu dividende i udjela u dobiti vlasnicima. Porezni aspekt obuhvata obračun i uplatu pripadajućih poreza tj. poreza po odbitku i PDV-a, koji se pojavljuju pri isplati dividende i udjela u dobiti.

Zakonski okvir za računovodstveni i porezni tretman raspodjele dobiti, pokrića gubitka, isplate dobiti predstavljaju Zakon o privrednim društvima, Zakon o računovodstvu i reviziji, te porezni propisi tj. Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o PDV-u, i pravilnici o primjeni ovih zakona, kao i međunarodno ratificirani sporazumi o izbjegavanju dvojnog oporezivanja. Ako se ovoj složenoj regulativi doda i činjenica da su porezni propisi o direktnim porezima regulirani na entitetskom nivou odnosno na nivou Brčko Distrikta, onda se mogu vidjeti prave razmjere ove uvijek aktuelne problematike raspodjele i isplate dobiti vlasnicima preduzeća. 

Izvori:

1.    Zakon o privrednim društvima u FBiH
2.    Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH
3.    Zakon o porezu na dobit u FBiH i Pravilnik o primjeni Zakona
4.    Zakon o porezu na dohodak u FBiH i Pravilnik o primjeni Zakona
5.    Zakon o PDV-u u BiH i Pravilnik o primjeni Zakona
6.    Priručnik KPE, FINconsult, Tuzla juni 2014.


O P I S

KONTO

I Z N O S

D u g u j e

P o t r a ž u j e

0.

Neraspoređena dobit izvještajne godine

341

 

500.000,00

 

Saldo  (31.12.2014.)

 

 

 

1.

Neraspoređena dobit izvještajne godine Akumulirana (zadržana) dobit ranijih godina

341

340

500.000,00

 

 

500.000,00

 

Prijenos tekuće na zadržanu dobit (1.1.2015.)

 

 

 

2.

Akumulirana (zadržana) dobit ranijih godina

Zakonske rezerve

Statutarne rezerve

Obveze prema domaćim dioničarima za izglasanu dividendu

Raspodjela dijela dobiti (osim zadržane)

340

321

322

4611

 

 200.000,00

 

  

                 50.000,00

20.000,00

130.000,00

3.

Obveze prema domaćim dioničarima za izglasanu dividendu

Transakcijski računi – domaća valuta

Obračun i isplata dividende 

4611

 

 

200

 

 

130.000,00      

 

 

 

130.000,00

<< Vrati se