Edukacije Finconsult

Ulaz za pretplatnike elektronskog izdanja časopisa

UPRAVLJANJE GOTOVIM NOVCEM - PROPISI I PRAKSA

Doc.dr Ismet Kalić[1]

 

UPRAVLJANJE GOTOVIM NOVCEM - PROPISI I PRAKSA

CASH MANAGEMENT-REGULATIONS AND PRACTICE

Sa�etak

Plaćanja u gotovom novcu u zemljama sa razvijenim finansijskim tr�ištem su svedena na marginu, dok u zemljama tranzicije, kao što je i BiH, platne transakcije u gotovini su još prisutne u znatnoj mjeri. Upravo je to i razlog što se upravljanju gotovim novcem pridaje veća pa�nja kod zemalja u tranziciji, i što ti poslovi i dalje zaokupljaju finansijski menad�ment u BiH.

Nova pravila poslovanja gotovim novcem su donijela i nova ograničenja pred finansijski menad�ment, u pogledu raspolaganja i upravljanja gotovim novcem. Jačanje finansijske discipline i pribli�avanje standardima poslovanja gotovim novcem razvijenih zemalja, kao i zemalja u okru�enju, jedan je od glavnih ciljeva uvođenja novih pravila poslovanja. 

U ovom radu su obrađena pravila poslovanja i raspolaganja gotovim novcem u konvertibilnim markama, kao i pravila poslovanja gotovim novcem u stranoj valuti, odnosno stranim sredstvima plaćanja. Primjena aktuelnih propisa na unutrašnji platni promet gotovim novcem, kao i propisa koji regulišu raspolaganje gotovinskim stranim sredstvima plaćanja, u znatnoj mjeri utiču na efikasnost upravljanja gotovim novcem.

Ključne riječi: upravljanje gotovim novcem, naplata i plaćanje u gotovini, blagajnički maksimum, polog pazara, blagajnički dnevnik. 

Abstract

Cash payments in the countries with developed financial market have been reduced to margin while in the countries in transition, like Bosnia and Herzegovina, payment transactions in cash are still significantly present. Therefore, it is the main reason why cash management is being given a larger attention in the countries in transition and why that area of business is still occupying financial management in Bosnia and Herzegovina.

New regulations in cash business and transactions brought  new restrictions to financial management in Bosnia and Herzegovina in respect to disposal, handling and managing cash. The strengthening of financial discipline and converging to standards of developed countries cash operations as well as surrounding countries, is one of the main goals of implementing new business regulations.

In this article, business regulations and cash disposal in convertible marks (BAM) as well as business regulations and cash disposal in foreign currency have been elaborated. Implementation of actual and current regulations to internal cash payment as well as regulations that regulate cash disposal in foreign currency significantly affect the efficiency of cash disposal.    

Key words: cash management, cash remuneration and payment, treasury cash maximum, daily income deposits, cash registry.

 

1. PRAVILA POSLOVANJA GOTOVIM NOVCEM U DOMAĆOJ VALUTI

 

Nova pravila poslovanja sa gotovim novcem su inaugurirana Uredbom o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem[2] i izmjenama i dopunana Uredbe[3]. Ovom uredbom određuju se uslovi i način plaćanja između učesnika u platnom prometu u gotovom novcu u konvertibilnim markama, a obuhvata plaćanja u gotovom novcu, uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa učesnika kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova platnog prometa, kao i uslove dr�anja gotovog novca u blagajni, te uslove i način uplate dnevnog pazara na račun kod ovlaštene organizacije, odnosno banke.

Učesnici u platnom prometu su poslovni subjekti i fizička lica koji su definisani Zakonom o unutrašnjem platnom prometu[4]. Odredbe ove uredbe primjenjuju se i na poslovne jedinice stranog pravnog lica koje su registrovane i obavljaju poslovnu djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Poslovni subjekti su du�ni da za potrebe plaćanja otvore račune u ovlaštenim organizacijama i sva sredstva vode na tim računima, kao i vrše novčana plaćanja preko računa, osim plaćanja za namjene koja se mogu vršiti u gotovom novcu.

 1.1. Namjene za koje je dozvoljeno plaćanje gotovinom

U obavljanju djelatnosti poslovni subjekti mogu plaćati gotovim novcem, odnosno vršiti isplate sa svog računa za slijedeće namjene:

a) isplate penzija, primanja iz oblasti boračko-invalidske zaštite i civilnih �rtava rata i druga davanja fizičkim licima iz oblasti socijalne i dječije zaštite

b) isplate akontacije putnih troškova i dnevnica za slu�bena putovanja u zemlji i inostranstvu,

c)isplate naknada i drugih primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne podlije�u oporezivanju u skladu sa članom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak[5]

d) otkup poljoprivrednih proizvoda, šumskih plodova, ljekovitog bilja, industrijskih i drugih sekundarnih sirovina od fizičkog lica,

e) isplatu štete fizičkom licu po osnovu osiguranja imovine i lica, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 300 KM,

f) plaćanje takse konzularnim i diplomatskim predstavništvima,

g) plaćanje dobara i usluga prema drugom poslovnom subjektu, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 200 KM,

h) otkup efektivnog stranog novca i čekova za poslovne subjekte ovlaštene za obavljanje mjenjačkih poslova,

i) isplatu sredstava fizičkim licima po odobrenim mikrokreditima

j) isplatu dobitaka fizičkim licima, ostvarenih učešćem u igrama na sreću koje se priređuju u  skladu sa propisima koji regulišu igre na sreću i na osnovu odobrenja Federalnog  ministarstva finansija,

k) povrat poreza na dodatu vrijednost u gotovini u skladu sa propisima o uslovima i načinu povrata poreza na dodatu vrijednost stranim dr�avljanima.

Isplate penzija, primanja iz oblasti boračko-invalidske zaštite i civilnih �rtava rata i druga davanja fizičkim licima iz oblasti socijalne i dječije zaštite, se odnose na institucije u čijoj su nadle�nosti navedene isplate.

Isplate akontacije putnih troškova i dnevnica za slu�bena putovanja u zemlji i inostranstvu se odnose na sve poslovne subjekte koji imaju pravo na ovu vrstu isplate svojim zaposlenicima. Iznos gotovinskih isplata po osnovu dnevnica je reguliran propisima o visini dnevnice unutar BiH  (25 KM) i visini dnevnice za ino putovanja (čija visina ovisi od zemlje u koju se putuje). Ostali troškovi slu�benog puta (troškovi smještaja, troškovi  goriva, avio karte, računi za autoput, vinjete i slično) se isplaćuju u iznosu koji su navedeni na računima. Ograničenje postoji za smještaj u hotelima, u skladu sa propisima o porezu na dohodak i porezno priznatim rashodima po ovom osnovu (smještaj u de lux hotelima nije porezno priznat trošak smještaja).    

U gotovom novcu se mogu isplaćivati naknade i druga primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne podlije�u oporezivanju u skladu sa članom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, a to su: 

1)  Naknade troškova slu�benog putovanja:

a)  dnevnice za slu�bena putovanja u zemlji i inostranstvu,

b) troškovi prevoza na slu�benom putovanju u visini stvarnih troškova,  

c) troškovi noćenja na slu�benom putovanju u visini stvarnih troškova u hotelu,

d) naknada za korištenje privatnog automobila u slu�bene svrhe (u visini 20% cijene 1l   utrošenog goriva po pređenom kilometru). 

2) Naknade ostalih troškova zaposlenicima i to: 

a)  naknada troškova prevoza na posao i sa posla, 

b)  naknada za ishranu u toku rada (topli obrok)

c) naknada za smještaj rukovodećih dr�avnih slu�benika

d) naknada za smještaj rukovodilaca federalnog organa izvršne vlasti,

e) naknada za rad na terenu (terenski dodatak),

f)  regres za godišnji odmor ,

g)  otpremnina prilikom odlaska u penziju,  

h)  naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika u visini stvarnih troškova prema

     dokumentaciji, 

 i)  naknada troškova sahrane u slučaju smrti zaposlenika ili članova njegove u�e porodice, u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše do iznosa tri prosječne neto plaće zaposlenika za prethodna tri mjeseca, 

j)  jubilarne nagrade za navršeni određeni broj godina neprekidnog radnog sta�a

    zaposlenika kod istog poslodavca

3)  Novčane pomoći zaposlenicima u slučaju: 

a) teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% invaliditeta), 

b) teške bolesti zaposlenika ili članova njegove u�e porodice i 

c) hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara. 

Otkup poljoprivrednih proizvoda, šumskih plodova, ljekovitog bilja, industrijskih i drugih sekundarnih sirovina od fizičkog lica, je dozvoljen da se plaća u gotovom novcu. Ovdje se radi o gotovinskim plaćanjima prema fizičkim licima, koja povremeno prodaju proizvedene i sakupljene poljoprivredne proizvode, šumske plodove, ljekovito bilje, kao i fizičkih lica koja se bave sakupljanjem i prodajom industrijskih i drugih sekundarnih sirovina. Ovdje se radi o  neregistriranim fizičkim licima, koja povremeno, u manjim količinama vrše prodaju navedenih proizvoda i sekundarnih sirovina (ukoliko bi ta fizička lica radila to kontinuitetu i u većim količinama onda imaju obavezu da registriraju tu djelatnost). Ako bi se radilo o otkupu od registriranih individualnih poljoprivrednih proizvođača, te drugih fizičkih lica koja imaju registriranu djelatnost, tada bi postojalo ograničenje nabavke tih prozvoda odnosno plaćanja u gotovom novcu (200 KM  po jednoj nabavci odnosno računu).

Isplatu štete fizičkom licu po osnovu osiguranja imovine i lica, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 300 KM. Ova vrsta isplata i ograničenje se uglavnom odnosi na osiguravajuća društava i isplate fizičkim po osnovu osiguranja imovine i lica.

Plaćanje dobara i usluga prema drugom poslovnom subjektu, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 200 KM. Ovo ograničenje u gotovinskom plaćanju se odnosi na nabavke proizvoda i usluga za krajnju potrošnju, gdje pojedinačni račun ne smije prelaziti u bruto iznosu (sa uračunatim PDV-om 200 KM).

Otkup efektivnog stranog novca i čekova za poslovne subjekte ovlaštene za obavljanje mjenjačkih poslova. Isplate u gotovu po osnovu otkupa efektivnog stranog novca i čekova su prisutne kod mjenjačnica i banaka, i u tim isplatama nema ograničenja.  

Isplata sredstava fizičkim licima po odobrenim mikrokreditima u gotovom novcu se odnose na komercijalne banke. Naime, mikrokreditne organizacije koje se bave mikrokreditiranjem, ne mogu isplatiti fizičkim licima odobreni kredit u gotovom novcu (u skladu sa odlukom FBA-Federalne bankarske agencije), već tu isplatu odobrenih mikrokredita fizičkim licima vrše preko banaka.

Isplatu dobitaka fizičkim licima, ostvarenih učešćem u igrama na sreću koje se priređuju u skladu sa propisima koji regulišu igre na sreću i na osnovu odobrenja Federalnog  ministarstva finansija.

Povrat poreza na dodatu vrijednost u gotovini u skladu sa propisima o uslovima i načinu povrata poreza na dodatu vrijednost stranim dr�avljanima. Dakle, ovdje se radi o povratu već naplaćenog PDV-a po računima za kupljenu robu izdatim stranim dr�avljanima.

1.2. Knjigovodstveno-računovodstvena  dokumentacija, evidencija i kontrola kod poslovanja     gotovim novcem

Sve uplate i isplate u gotovom novcu se dokumentuju vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, koje se evidentiraju i čuvaju u rokovima utvrđenim zakonskim propisima[6]. Isprave koje se čuvaju trajno su: platne liste ili analitičke evidencije o plaćama u vezi s plaćanjem doprinosa, kupoprodajni ugovori po kojima je izvršena kupovina  nekretnina, godišnji računovodstveni obračuni, finansijski izvještaji, konsolidirani finansijski izvještaji, izvještaji o izvršenoj reviziji i svi interni akti od utjecaja na finansijsko poslovanje. Godišnji izvještaj o poslovanju čuva se u originalnom obliku 11 godina nakon  isteka poslovne godine.      

Knjigovodstvene isprave na osnovu  kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju se najmanje 11 godina, sljedstveno tome se i glavna knjiga i dnevnik čuvaju najmanje 11 godina. Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige čuvaju se najmanje 7 godina, kao i pomoćne knjige.

Periodični obračuni, isprave platnog prometa od ovlaštenih financijskih institucija čuvaju se najmanje 5 godina, dok se pomoćni obračuni, prodajni i kontrolni blokovi i slično čuvaju se 2 godine. Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige i u koje su podaci iz isprava uneseni.

Poslovni subjekti su  du�ni da tu knjigovodstvenu dokumentaciju i evidenciju stave na uvid nadle�nim kontrolnim organima (porezna uprava, inspekcije).

Vjerodostojna knjigovodstvena dokumatacija podrazumijeva odgovarajuće knjigovodstvene isprave na osnovu kojih se mo�e utvrditi nastanak poslovne promjene i predstavljaju osnovu za evidentiranje i knji�enje poslovnih promjena u vezi sa transakcijama gotovim novcem (uplata, isplata, polaganje na �iro-račun, podizanje gotovog novca sa �iro-računa). Pored toga što knjigovodstvena dokumentacija treba biti adekvatna, odgovarajuća nastaloj poslovnoj promjeni, odnosno transakciji s gotovim novcem, ta dokumentacija treba biti i kompletna.

Kod isplate putnih troškova i dnevnica za slu�bena putovanja u zemlji i inostranstvu, potrebna dokumentacija podrazumijeva putni nalog sa obračunatim dnevnicama i ostalim putnim troškovima, za koje  su potrebni gotovinski računi (računi od hotela, računi od goriva, avio karte, računi za autoput, računi za vinjete i slično).

Kod otkupa poljoprivrednih proizvoda, šumskih plodova, ljekovitog bilja, industrijskih i drugih sekundarnih sirovina od fizičkog lica, potrebna dokumatacija podrazumijeva ugovore o otkupu, otkupne blokove, beleg o isplati  i ostalo što je potrebno za dokumentiranje nastale poslovne promjene, koja ima za rezultat isplatu gotovog novca.

Kod plaćanja dobara i usluga, prema drugom poslovnom subjektu, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 200 KM, dokumentacija podrazumijeva knjigovodstvene isprave, kao što su: fiskalni računi, porezni PDV računi (računi iznad 100 KM) ako imamo pravo odbitka PDV-a.

Pored toga šro se sve uplate i isplate u gotovom novcu moraju dokumentovati vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, poslovni sibjekti su du�ni da ih evidentiraju i vode evidentiraju o poslovnim promjenama u gotovom novcu. Dakle, svi poslovni subjekti su u obavezi da vode blagajnički dnevnik (blagajnička evidencija), o naplatama i isplatama u gotovom novcu. Za pravna lica ta obaveza je i do sada postojala i oni su vodili blagajničku evidenciju svakodnevno, ali za ostale poslovne subjekte (obrtnike, samostalne poduzetnike) ova evidencija prestavlja novinu. Samostalni poduzetnici su u obavezi da pored poslovnih knjiga koje su propisane propisima o porezu na dohodak, vode i blagajnički dnevnik.

Zabranjeno je plaćanje i naplaćivanje  proizvoda u trgovini na veliko u gotovom novcu. Dakle, plaćanje računa i naplaćivanje proizvoda odnosno robe u trgovini na veliko, moguće je isključivo preko transakcionog računa. Zabrana plaćanja i naplate proizvoda u trgovini na veliko u gotovom novcu, predstavlja i najznačajniju zabranu koju donose novi propisi o poslovanju gotovim novcem. Dosadašnja praksa u plaćanju i naplati robe u trgovačkoj djelatnosti  je bila potpuno drugačija i u velikom obimu se odvijala putem plaćanja u gotovini. Maloprodaja je većinu svojih nabavki vršila plaćanjima u gotovu, i ova zabrana u plaćanju nabavke robe gotovinom je sa velikim neodobravanjem dočekana od strane maloprodavaca.  Također i veletrgovci su više preferirali naplatu u gotovom novcu, kad god je to prilika dozvoljavala.

Nova Uredba o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem izričito zabranjuje prodaju i naplatu veletrgovcima za gotov novac, te predviđa i sankcije za nepoštivanje. Dosadašnji propisi o tgovini[7] nisu regulirali način plaćanja odnosno naplate robe kod veleprodaje i maloprodaje. Maloprodaja naravno mo�e vršiti prodaju za gotov novac, i fizičkim licima i poslovnim subjektima, s tim  da poslovni subjekti kao kupci moraju voditi računa da ti iznosi ne prelaze 200 KM po jednom računu.

Prilikom plaćanja u gotovom novcu poslovni subjekti su du�ni da primjenjuju odredbe propisa koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. U članu 4. Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti[8], navedeni su obveznici za provođenje mjera za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Među tih obveznicima navedena su i lica koja obavljaju profesionalne djelatnosti: notari, advokati, računovođe, revizori, pravna i fizička lica koja obavljaju računovodstvene i usluge poreskog savjetovanja.

Pravilnikom o primjeni Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti[9] su bli�e pojašnjene sumljive transakcije. U članu 26. Pravilnika date su pokazatelji  koji bi trebali izazvati sumnju kod određenih poslovnih transakcija a odnose se na obveznike računovođe i revizore, dok je potrebna dokumentacija za identifikaciju klijenata i transakcija propisana članom 28. i 29. Pravilnika.

Identifikaciju pravnog lica, računovođe i revizori treba da obavljaju na osnovu uvida u dokumentaciju, original ili ovjerena kopija iz sudskog ili drugog javnog registra. Dokumentacija mora biti a�urirana i tačna i odra�avati stvarno stanje klijenta. U situacijama pojednostavljene procedure identifikacije i praćenja klijenata, računovođe i revizori bi trebali da prikupe sljedeće podatke:

a) naziv, adresa i sjedište pravnog lica, koje uspostavlja poslovni odnos, odnosno pravnog lica za koje se uspostavlja poslovni odnos;

b) ime i prezime zakonskog zastupnika ili opunomoćenika koji za pravno lice uspostavlja poslovni odnos;

c) namjena i pretpostavljena priroda poslovnog odnosa i datum uspostavljanja poslovnog odnosa.

Prema Zakonu je također navedeno da lica koja obavljaju profesionalne djelatnosti, među kojima su u računovođe i revizori, identifikaciju i praćenje klijenta obavljaju u mjeri i obimu koji su primjereni djelokrugu njihovih poslova. Zakon, niti Pravilnik, ne daju detaljnija objašenjanja u pogledu postupaka koji spadaju u njihov djelokrug rada.

Pored pojednostavljene identifikacije i praćenja, računovođe i revizori u skladu sa Zakonom, mogu primijeniti i pojačane mjere identifikacije i praćenja klijenata. Ove mjere se primjenjuju za klijente koji prema internom programu imaju veliki rizik u pogledu pranja novca i finansiranja terorizma. Međutim, primjena ovog nivoa identifikacije i praćenja je obavezna prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa ili obavljanja transakcije s klijentom koji je politički i javno eksponirano lice, te u slučaju kada klijent nije bio lično prisutan pri utvrđivanju i provjeri identiteta za vrijeme provođenja mjera identifikacije i praćenja.

Domaće politički ili javno eksponirano lice je fizičko lice koje ima ili je imalo povjerenu istaknutu javnu funkciju:

a) članovi Predsjedništva BiH; predsjedavajući Vijeća ministara BiH, ministri i zamjenici ministara i rukovodeći dr�avni slu�benici;

b) predsjednici, zamjenici, predsjednici vlada, ministri i njihovi zamjenici ili pomoćnici na nivou FBiH, RS-a, BDBiH i kantona, te gradonačelnici, odnosno načelnici općina;c) izabrani predstavnici u zakonodavnim organima na nivou BiH, RS-a, FBiH, BDBiH i kantona;

d) članovi predsjedništava stranaka;

e) sudije ustavnih sudova BiH, FbiH i RS-a, i sudije vrhovnih sudova RS-a i FbiH, sudije Apelacionog suda BDBiH, sudije Suda BiH i članovi Visokog sudskog i tu�ilačkog vijeća BiH;

f) glavni tu�ilac i tu�ioci Tu�ilaštva BiH, glavni tu�ilac i tu�ioci tu�ilaštva RS-a, FbiH, BDBiH i kantona;

g) članovi Upravnog odbora, guverner i zamjenici guvernera Centralne banke BiH;

h) diplomatski predstavnici (ambasadori i konzuli);

i) članovi Zajedničkog štaba Oru�anih snaga BiH;

j) članovi upravnih, nadzornih odbora i direktori preduzeća u većinskom vlasništvu dr�ave, entiteta ili BDBiH.

Primjena pojačanih mjera identifikacije i praćenja se odnose i na inostrane i na domaće javne i eksponirane ličnosti. U skladu sa svojim internim aktom, obveznik će primijeniti odgovarajuće mjere, a pored njih i:

a) prikupiti podatke o izvoru sredstava i imovine koja jeste ili će biti predmet poslovnog odnosa ili transakcije iz dokumenta i ostale dokumentacije koju je prilo�io klijent i/ili stvarni vlasnik klijenta. Kada takvi podaci ne mogu biti prikupljeni na opisani način, obveznik će ih dobiti direktno iz pisane izjave klijenta;

b) zaposleni kod obveznika koji provodi proceduru za uspostavljanje poslovnog odnosa s klijentom i/ili stvarni vlasnik klijenta koji je politički i javno eksponirano lice osigurat će pisano odobrenje najvišeg rukovodstva prije nego što uđe u takvu vrstu odnosa;

c) nakon stupanja u poslovni odnos, obveznik će pratiti transakcije i ostale poslovne aktivnosti politički i javno eksponiranog lica koje se obavljaju preko obveznika putem procedure identifikacije i praćenja.

Poslovni subjekti su du�ni da gotov novac, ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti, evidentiraju u skladu sa propisima o računovodstvu. Naplaćeni gotov novac se evidentira u poslovnim knjigama, kroz blagajnički dnevnik-izvještaj.

Poslovni subjekti su du�ni da gotov novac, odnosno pazar  uplate istog radnog dana na svoj račun otvoren kod ovlaštene organizacije, a najkasnije narednog radnog dana. Izuzetno, poslovni subjekti čiji dnevni priliv gotovog novca ne prelazi 200 KM ili su udaljeni od ovlaštene organizacije 15 i više kilometara, du�ni su uplatu gotovog novca izvršiti najkasnije u roku od pet radnih dana, a priređivači igara na sreću, u skladu sa propisom kojim se propisuje priređivanje igara na sreću, du�ni su uplatu gotovog novca za proteklih sedam dana, zaključno sa nedjeljom, izvršiti najkasnije u sljedeći utorak. Ukoliko je dnevni priliv gotovog novca ostvaren u petak, naredni radni dan smatra se sljedeći ponedjeljak.

Uplata gotovog novca na račun kod ovlaštenih organizacija i vođenje blagajne ne odnosi se na poduzetnike koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu. Dakle, samostalni preduzetnici koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu (obrtnici i samostalni preduzetnici koji su u skladu sa rješenjem Porezne uprave dobili status „paušalca“), nisu u obavezi da pola�u dnevne pazare na transakcijski račun u propisanom roku niti da vode evidenciju o gotovinskim transakcijama.

Uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca sa računa realizuje se nalogom za plaćanje.Nalog za uplatu gotovog novca na račun mo�e se podnijeti svim ovlaštenim organizacijama, bez obzira gdje se vodi račun u korist kojeg se vrši uplata. Dakle, uplata pazara se mo�e izvršiti kod bilo koje banke, kao i pošte, a ne samo kod banke kod koje je otvoren račun. S tim da, nalog za isplatu gotovog novca sa računa podnosi se ovlaštenoj organizaciji koja vodi račun poslovnog subjekta.

Zabranjeno je poslovnim subjektima da izmiruju svoje obaveze gotovim novcem ako imaju blokirane račune.

1.3. Utvrđivanje i odr�avanje blagajničkog  maksimuma

Poslovni subjekti mogu u blagajni dr�ati gotov novac do iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom. Blagajnički maksimum se koristiti za plaćanja shodno  namjenama koje su propisane Uredbom. Visinu blagajničkog maksimuma poslovni subjekti utvrđuju odlukom organa upravljanja, u skladu sa opštim aktom.  

Visina blagajničkog maksimuma se utvrđuje na osnovu prosječnih dnevnih isplata iz blagajne u prethodnom mjesecu, kao i drugih uslova koji su od uticaja za potrebu dr�anja gotovog novca u blagajni. Iz navedenog se da zaključiti da svaki poslovni subjekt utvrđuje iznos blagajničkog maksimuma u skladu sa svojim stvarnim potrebama za gotovim novcem.

Odluku o blagajničkom maksimumu u privrednom društvu donosi uprava društva, odnosno direktor društva, na osnovu opšteg akta, odnosno statuta privrednog društva. Odluka o blagajničkom maksimumu treba biti na snazi od 26.09.2015. godine, kada je stupila na snagu i Uredba.

U blagajnički maksimum ne ulazi gotov novac podignut sa računa kod banke za namjene za koje je predviđeno plaćanje u gotovini, pod uslovom da poslovni subjekti ovaj novac isplate istog ili narednog dana od dana njegovog podizanja. Ovim je ostavljena mogućnost da poslovni subjekti mogu podizati gotovinu shodno dozvoljenim namjenama za plaćanje gotovim novcem, za plaćanja koja će izvršiti tog istog dana ili najkasnije sutradan, mimo blagajničkog maksimuma. I u svim tim situacijma ćemo imati da blagajnički maksimum koji je utvrđen odlukom, bude manji nego što je saldo blagajne, ukoliko podignuti novac za posebne najene ne bude isplaćen isti dan, već sutradan.

Poslovni subjekti mogu podizati gotov novac sa svojih računa kod ovlaštenih organizacija radi plaćanja za namjene koje su dozvoljene, kao i  odr�avanja blagajničkog maksimuma utvrđenog odlukom organa poslovnog subjekta.

 

2. PRAVILA POSLOVANJA GOTOVIM NOVCEM U STRANOJ VALUTI

 

Pravila poslovanja stranim gotovim novcem su regulisana Zakonom o deviznom poslovanju[10], kao i odlukama Vlade FBiH koje su donešenje na osnovu ovog Zakona[11]. Za poslovanje stranim gotovim novcem va�ne su odredbe sljedećih odluka: Odluka o načinu i uslovima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u stranoj gotovini i gotovini u konvertibilnim markama, Odluka o plaćanju, naplati i prenosu u devizama i stranoj gotovini, Odluka o iznošenju strane gotovine i čekova pri prelasku dr�avne granice, kao i u poštanskim i drugim pošiljkama, te Odluka o otvaranju deviznog računa u inostranstvu. 

2.1. Način i uslovi naplate i plaćanja u stranoj gotovini

Domaći poslovni subjekti, odnosno rezidenti[12] mogu primiti naplatu od nerezidenata u stranoj gotovini i čekovima na osnovu izvoza robe i usluga u vrijednosti do 10.000 eura mjesečno. Nerezidentima se mo�e platiti u stranoj gotovini i čekovima na osnovu uvoza robe i usluga u vrijednosti do 3.000 eura mjesečno.  Za mjesečna plaćanja ili naplate u stranoj gotovini i čekovima iznosa većih od navedenih potrebno je odobrenje Federalnog ministarstva finansija-FMF[13].

Uvoz ili izvoz robe dokazuje se jedinstvenom carinskom deklaracijom koja sadr�i klauzulu da je roba prešla carinsku crtu pri izvozu ili jedinstvenom carinskom deklaracijom za uvoz, a uvoz ili izvoz usluga dokazuje se ugovorom ili računom za uslugu. Izuzetno, kod naplate izvoza robe i usluga unaprijed, polog na račun mo�e se izvršiti na osnovu predračuna rezidenta, s obavezom naknadnog dostavljanja dokumenata u roku u kojem je ugovorena isporuka robe i usluga. 

Ograničenje za naplatu robe i usluga od nerezidenata u stranoj gotovini i čekovima nemaju poslovni subjekti  koji su registrovani ili su njihovi posrednici: 

a) za pru�anje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza)

b) za pru�anje usluga zračnih luka i autocesta te za snabdijevanje stranih aviona gorivom imazivom i drugom potrošnom robom

c) za prodaju robe u konsignacijskim skladištima i u slobodnim carinskim prodavnicama, 

d) za prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih turističkih agencija, za račun nerezidenata. 

Obaveza ovih poslovnih subjekata je da za potrebe devizne kontrole dr�e odvojeno dokumentaciju na osnovu koje su primili stranu gotovinu. Za svako pla}anje nerezidentima u stranoj gotovini i čekovima, rezidenti  su  du�ni podići sredstva sa svog deviznog računa u banci ili ih kupiti od banke. Nalogu za plaćanje u inostranstvo kojim rezident u banci podi�e stranu gotovinu ili čekove radi plaćanja nerezidentima prila�e se predračun nerezidenta prodavaoca robe ili izvršioca usluge. Također, banka je du�na voditi posebnu evidenciju o isplaćenoj stranoj gotovini i izdatim čekovima, a predračune na osnovu kojih je isplatila stranu gotovinu ili izdala čekove čuvati za potrebe nadzornih tijela. 

Domaći poslovni subjekti, odnosno rezidenti koji su podigli stranu gotovinu, odnosno kojima su izdati čekovi radi plaćanja nerezidentima, du�ni su u roku od 60 dana od dana podizanja strane gotovine ili čekova podnijeti banci dokaze da su ta gotovina i/ili čekovi iskorišteni za plaćanje robe odnosno usluga nerezidentima ili ih vratiti na svoj devizni račun u banci. Također, stranu gotovinu i čekove  su du�ni polo�iti na svoj devizni račun u banci ili ih prodati banci u roku od tri radna dana od dana naplate

2.2. Blagajnički maksimum devizne blagajne

Poslovni subekti koji posluju sa inostrantvom mogu za izdatke za slu�bena putovanja u inostranstvo imati deviznu blagajnu. Također, poslovni subjekti  koji pru�aju usluge u međunarodnom robnom i putničkom prometu i koji pru�aju hitnu medicinsku pomoć, mogu imati deviznu blagajnu i za plaćanje troškova u vezi sa prijevoznim sredstvima i robom na slu�benom putu u inostranstvu.

Prosječno dnevno stanje devizne blagajne u tromjesečju mo�e biti u vrijednosti do 1.500 eura. Dakle, maksimum devizne blagajne je određen  u visini prosječnog dnevnog salda blagajne u periodu od tri mjeseca. Prosječno dnevno stanje devizne blagajne u tromjesečju izračunava se tako da se saberu dnevna stanja, odnosno salda blagajne svakog dana u tromjesečju i dobijeni zbir podijeli sa brojem kalendarskih dana u tome tromjesečju. 

Kod određenih poslovnih subjekata[14] prosječno dnevno stanje devizne blagajne u jednom tromjesečju mo�e biti u vrijednosti do 3.000,00 eura

Blagajnički maksimum devizne blagajne mo�e biti i veći po odobrenju nadle�nog Ministarstva. Naime, FMF mo`e izdati odobrenje za dr�anje većeg iznosa u deviznoj blagajni nego što je propisano (1.500 odnosno 3.000 eura).  Zahtjevu za izdavanje odobrenja prila�e se  izvod iz sudskog registra i podatak o prosječnom dnevnom stanju devizne blagajne u protekloj godini.  Odobrenje se  izdaje na rok do godine dana.

2.3. Plaćanje, naplata i prenos u devizama i stranoj gotovini 

Propisima o deviznom poslovanju su regulirana  pla}anja, naplate i prenos izme|u rezidenata, te izme|u rezidenata i nerezidenata u devizama i stranoj gotovini, kao  i pla}anja i naplate pri cesiji, asignaciji, preuzimanju duga i drugim oblicima međusobnih izmirenja obaveza i potra�ivanja.  Dopušteni su plaćanje i naplata između rezidenata u devizama i stranoj gotovini u slijedećim slučajevima: 

a) za isplatu i povrat troškova slu�benog puta i drugih troškova povezanih s time u inostranstvu uključujući terenski dodatak; 

b) pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta fizičkog lica, za uslugu koju je pru�io nerezident. 

Dozvoljeni su plaćanje i naplata između rezidenata u devizama u slijedećim slučajevima: 

a) pri kupoprodaji vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdati u inostranstvu, između investitora i ovlaštenog društva te između ovlaštenih društava, osim vrijednosnih papira koji su izdati u inostranstvu, a kotiraju u Federaciji; 

b) za isplatu plaća radnicima rezidenata koji su privremeno na radu u inostranstvu (radnici na radilištima u inostranstvu, u predstavništvima, konzuli, diplomati i slično); 

c) pri kupoprodaji robe i usluga između korisnika slobodne zone te pri kupoprodaji robe i usluge između korisnika slobodne zone i rezidenta izvan zone, ako je riječ o domaćoj robi ili usluzi koja je namijenjena izvozu ili ako je riječ o stranoj robi ili usluzi; 

d) pri izvođenju investicijskih radova u inostranstvu, između nosioca posla i drugih učesnika u poslu za iznos naplaćenih radova; 

e) pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta, za uslugu koju je pru�io ili primio nerezident; 

f) kod tekućih poslova u trgovini sa inostranstvom, između posrednika i drugog rezidenta za plaćanje uvoza robe i usluga, odnosno za naplaćeni izvoz robe i usluga; 

g) u postupku unutrašnje proizvodnje za uslugu dorade, obrade i prerade uključujući i utrošeni materijal, koju je rezident pru�io nosiocu unutrašnje proizvodnje; 

h) pri obračunu po platnim karticama za iznos plaćanja ili podizanja gotovine platnom karticom domaćeg izdanja kojom se rezident koristio u inostranstvu, odnosno za iznos naplate ili podizanja gotovine platnom karticom stranog izdanja kojom se nerezident koristio u Federaciji; 

i) između filijale stranog osnivača i drugog rezidenta ako plaćanje i naplata predstavljaju ispunjenje obaveze iz ugovora sklopljenog između tog drugog rezidenta i stranog osnivača te podru�nice. 

Dozvoljeni su plaćanje i naplata premije osiguranja u devizama između društva za osiguranje i rezidenta kada je ugovarač osiguranja fizičko lice koje u inostranstvu boravi na osnovu va�eće radne dozvole u trajanju od najmanje 183 dana. 

Kada se sklapa ugovor o reosiguranju između rezidentnog osiguravajućeg ili reosiguravajućeg društva i nerezidentnog reosiguravajućeg društva, dozvoljena je naplata premije i isplata štete u devizama između slijedećih rezidenata: 

a) osiguravajućeg društva i ugovarača odnosno korisnika osiguranja; 

b) osiguravajućeg i reosiguravajućeg društva na osnovu ugovora o reosiguranju. 

Plaćanje i naplata u devizama za tekuće poslove između rezidenta i nerezidenta dozvoljeni su pri izvozu i uvozu robe i usluga. Uvoz ili izvoz robe dokazuje se jedinstvenom carinskom deklaracijom za izvoz ili uvoz, a uvoz ili izvoz usluga dokazuje se ugovorom ili računom za uslugu. 

Rezidenti registrovani za priređivanje igara na sreću u kasinima koji imaju dozvolu Federalnog ministarstva finansija za priređivanje igara na sreću u kasinima mogu primati uplate u stranoj gotovini i čekovima za učestvovanje u igrama na sreću u kasinu od nerezidenata i vršiti isplatu nerezidentima dobitka u stranoj gotovini i čekovima kod igara na sreću u kasinu, te mogu imati deviznu blagajnu radi uplata i isplata kod igara na sreću, u skladu sa propisom koji uređuje priređivanje igara na sreću i nagradnih igara. 

Rezidenti registrovani za priređivanje igara na sreću u kasinima, koji imaju dozvolu Ministarstva za obavljanje igara u kasinima, mogu primati uplate u gotovini u konvertibilnim markama za učestvovanje u igrama na sreću u kasinu od nerezidenata i isplaćivati nerezidentima dobitak u gotovini u konvertibilnim markama bez ograničenja. 

Dozvoljeni su plaćanje i naplata u devizama između rezidenta i nerezidenta za kapitalne poslove, osim u slučajevima: 

a) kupoprodaje nekretnine u Federaciji i udjela u privrednim društvima sa sjedištem u Federaciji; 

b) kupoprodaje udjela u investicijskim fondovima osnovanima prema propisima Federacije; 

c) kupoprodaje vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdati u Federaciji koji glase na stranu valutu ili KM, osim vrijednosnih papira koji su izdati u Federaciji, a kotiraju u inostranstvu. 

Dozvoljeni su plaćanje i naplata između rezidenata te rezidenata i nerezidenata u devizama koji su posljedica obračunskih oblika plaćanja: cesije, asignacije, preuzimanja duga te drugih oblika me|usobnih izmirenja obaveza i potra�ivanja, u kojima je barem jedan od učesnika je nerezident. Rezident ne mo�e plaćanje dugovanja i naplatu potra�ivanja vršiti putem obračunskih oblika plaćanja ako, u smislu propisa o platnom prometu u zemlji, ima na glavnom računu nenamirenih dospjelih obaveza, odnosno ima blokiran račun

2.4. Iznošenje strane gotovine i čekova pri prelasku dr�avne granice

Fizičko lice du�no je prilikom prelaska granice na graničnim prijelazima prijaviti carinskom organu svako iznošenje gotovine i čekova u stranoj valuti i konvertibilnim markama, za vlastite potrebe ili za drugo lice, preko vrijednosti 2.500 eura. Izuzetno, rezident fizičko lice mo�e pri prelasku granice iznositi stranu gotovinu i čekove u vrijednosti dodatnih 2.500 eura tj. do 5.000 eura, uz predočenje dokaza da je stranu gotovinu podigao sa svog deviznog računa ili devizne štedne knji�ice ili da ih je kupio kod ovlaštene banke. Isprava o podizanju ili kupovini va�i do prvog prelaska granice i najdu�e 90 dana od dana izdavanja isprave. 

Osim navedenog iznosa  rezident fizičko lice prilikom slu�benog puta u inostranstvo mo�e iznijeti stranu gotovinu i čekove na osnovu putnog naloga u visini iznosa navedenog u nalogu i u nalogu banke za isplatu gotovine sa deviznog računa. Također, osim navedenih znosa, ovlašteno lice rezidenta pravnog lica i poduzetnika mo�e iznijeti stranu gotovinu i čekove za potrebe plaćanja uvoza robe ili usluga iz inostranstva u vrijednosti do 3.000,00 eura, a više uz odobrenje FMF. Iznošenje strane gotovine i čekova za ovu namjenu rezident pravda kod carinskog organa nalogom banke i odobrenjem FMF. 

Slično navedenom ograničenju za domaća fizička lica, nerezident fizičko lice mo�e iznositi stranu gotovinu u vrijednosti 2.500 eura kao i stranu gotovinu koju je prijavio pri ulasku u zemlju i stranu gotovinu koju je u zemlji podigao sa deviznog računa, odnosno sa devizne štedne knji�ice o čemu dobiva ispravu od banke.  U dozvoljeni iznos uključen je i iznos konvertibilnih maraka ako se u inostranstvo istovremeno iznose i konvertibilne marke. 

Iznošenje gotovine i čekova u većem iznosu od dozvoljeno je samo uz prethodno odobrenje FMF. Odobrenja iz FMF izdaje na osnovu zahtjeva po slijedećim osnovama: 

a) radi trajnog iseljenja rezidenta fizičkog lica u inostranstvo, 

b) za troškove liječenja i školovanja u inostranstvu, 

c) za poklone i pomoći rezidenta fizičkog lica članovima u�e porodice s prebivalištem odnosno boravištem u inostranstvu, 

d) za nasljeđivanje po odluci suda ili drugog tijela koje vodi ostavinski postupak, ako nasljednici �ive u inostranstvu, 

e) za podmirenje useljenikova duga u inostranstvu, 

f)  izdr�avanje porodice u inostranstvu, 

g) u slučaju drugog opravdanog razloga. 

Podnosilac zahtjeva prila�e kopiju dokumentacije kojom se dokazuju navedeni razlozi za iznošenje strane gotovine, to je:

a) radi trajnog iseljenja rezidenta fizičkog lica u inostranstvo (useljenička viza koju je izdalo ovlašteno tijelo strane zemlje ili druga dokumentacija kojom se mo�e dokazati trajno iseljenje), 

b) za troškove liječenja i školovanja u inostranstvu (preporuka ili uputnica za liječenje u inostranstvu, dokaz o školovanju u inostranstvu), 

c) za poklone i pomoći rezidenta fizičkog lica članovima u�e porodice sa prebivalištem odnosno boravištem u inostranstvu (izjava o darovanju ovjerena kod notara, obrazlo�enje razloga zbog kojega se novac ili čekovi nose u inostranstvo) 

d) za nasljeđivanje po odluci suda ili drugog tijela koje vodi ostavinski postupak, ako nasljednici imaju prebivalište u inostranstvu ( rješenje ili druga odgovarajuća odluka o nasljeđivanju, dokaz o prebivalištu nasljednika)

e) za podmirenje useljenikova duga matičnoj zemlji (dokaz o postojanju useljenikova duga u matičnoj zemlji), 

f) odluka nadle�nog suda o izdr�avanju, odnosno sporazum o izdr�avanju. 

Ako je podnosilac zahtjeva opunomoćeno lice, zahtjevu se prila�e kopija punomoći ovjerena kod notara. FMF mo�e zatra�iti i drugu dokumentaciju radi utvrđivanja opravdanosti razloga za iznošenje strane gotovine. 

Rezident fizičko lice mo�e pri prelasku dr�avne granice iznositi iz zemlje bankarske i putničke čekove koji glase na stranu valutu u većoj vrijednosti od propisane, isključivo radi plaćanja robe i usluga u inostranstvu, uz predočenje isprave koju izdaje banka i u kojoj se navodi da su čekovi izdati radi plaćanja u inostranstvu. Zahtjevu za izdavanje čekova radi plaćanja u inostranstvu rezident fizičko lice prila�e banci predračun nerezidenta - prodavaoca robe ili izvršioca usluge. 

Banka je du�na, u ispravi koju izdaje, radi iznošenja čekova naznačiti da su čekovi izdati radi plaćanja u inostranstvu te je du�na voditi posebnu evidenciju o izdatim čekovima, a predračune na osnovu kojih je izdala čekove, čuvati za potrebe nadzornih tijela. 

Rezident fizičko lice kojem su izdanti čekovi radi plaćanja u inostranstvu prema ovoj odluci, du�an je u roku od 60 dana od dana izdavanja čekova podnijeti banci dokaze da su čekovi iskorišteni za plaćanje robe i usluga u inostranstvu. 

Banka mo�e iznositi stranu gotovinu, konvertibilne marke i čekove iz Federacije radi polaganja u korist svog računa u stranoj banci kao i vrijednosne papire radi deponiranja kod strane banke i korištenja za druge poslovne namjene u skladu sa propisima. Banka mo�e poštanskim i drugim pošiljkama slati i iznositi u inostranstvo: 

a) stranu gotovinu koju šalje u korist svojeg računa u stranoj banci 

b) čekove koji glase na stranu valutu koje šalje stranoj banci radi naplate. 

Nerezident u poštanskim i drugim pošiljkama slobodno šalje i iznosi stranu gotovinu i čekove, odnosno prima stranu gotovinu i čekove uz poštivanje propisa kojima je uređeno obavljanje poštanskih usluga u međunarodnom prometu. 

2.5. Otvaranje deviznog računa u inostranstvu

Rezident mo�e dobiti dozvolu za otvaranje deviznog računa u inostranstvu ako, u smislu propisa o platnom prometu u zemlji, nema na računu za redovno poslovanje odnosno glavnom račnu neizmirenih dospjelih obaveza. FMF izdaje dozvolu za otvaranje deviznog računa u inostranstvu u slijedećim slu~ajevima za : 

1. Izvođenje investicionih radova u inostranstvu odobrenje se mo�e izdati do 30% vrijednosti ugovorenog posla, i to ukupno: 

a) za predujam primljen od stranog partnera ako je otvaranje računa u inostranstvu uslov dobivanja predujma, uz dostavu kopije ugovora o izvođenju investicionih radova; 

b) za inozemni kredit dobiven za finansiranje toga posla koji je uslovljen otvaranjem računa u inostranstvu, uz dostavu kopije ugovora o kreditu i 

c)    za potrebe snabdijevanja i odr�avanja radilišta u inostranstvu, i to za troškove: smještaja, prehrane i boravka radnika, plaća, poreza, osiguranja i za druge tekuće troškove u visini prosječnih jednomjesečnih troškova za te namjene, uz podnošenje predračuna. 

2.   Istra�ivačke radove u inostranstvu uz podnošenje kopija ugovora o koncesiji za te radove. 

3.  Polaganje garantnog depozita do iznosa iz ugovora zaključenog sa stranim partnerom ili iznosa predviđenog propisom strane zemlje, ili raspisanim međunarodnim tenderom, odnosno licitacijom, uz podnošenje kopija jednog od sljedećih dokaza: ugovora, zahtjeva stranog partnera, prevoda propisa strane zemlje ili uslova iz raspisanog međunarodnog tendera, odnosno licitacije. 

4. Realizaciju inostranog kredita čije je korištenje uslovljeno otvaranjem računa kod banke u inostranstvu, uz podnošenje kopija ugovora o kreditu. 

5  Kupoprodaju vrijednosnih papira u inostranstvu koje rezidenti obavljaju na osnovu zakona. Zahtjevu za izdavanje dozvole za ovu namjenu mora biti prilo�ena kopija ugovora s inozemnim ovlaštenim društvom ili kopija druge dokumentacije u kojoj je naveden uslov otvaranja računa u inostranstvu za potrebe kupoprodaje vrijednosnih papira te kopija dokumenta iz kojeg se vidi kolika je imovina fonda.

6. Plaćanje troškova predstavništva i poslovnih jedinica osnovanih u inostranstvu u skladu sa zakonom kojim se uređuje vanjskotrgovinsko poslovanje u inostranstvu. Zahtjevu za izdavanje dozvole za ovu namjenu mora biti prilo�ena kopija registracije predstavništva i poslovne jedinice u inostranstvu. 

7.  Plaćanje troškova rezidenata koji pru�aju usluge u međunarodnom robnom i putničkom prometu, uz podnošenje kopija registracije za obavljanje vanjskotrgovinskog prometa. 

8  Plaćanje troškova društva za osiguranje, uz podnošenje kopija saglasnosti Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine.

9.  Naplatu potra�ivanja u netransferabilnoj valuti (domicilnoj valuti odnosne zemlje koja se prema propisu te zemlje ne mo�e transferirati) koja se odnose na: 

a) izvođenje investicionih radova ako je propisom odnosne zemlje ili raspisanom licitacijom ili tenderskom dokumentacijom takav uslov predviđen. Uz obrazlo�eni zahtjev, rezident podnosi izvod iz propisa odnosne zemlje, izvod iz raspisane licitacije ili izvod iz tenderske dokumentacije. 

b) pru�anje usluga u međunarodnom robnom i putničkom prometu, uz podnošenje isprava kojima se dokazuje opravdanost naplate i mogućnost utroška netransferabilne valute. 

10. Naplate po sudskim rješenjima u inostranstvu za koje je uslovljeno otvaranje deviznog računa u  inostranstvu, uz podnošenje kopije odgovarajućeg rješenja. 

11.Potrebe poslovanja u inostranstvu dr�avnih tijela, tijela osnovanih posredovanjem Bosne i Hercegovine i tijela osnovanih na osnovu međunarodnih ugovora koje je potpisala Bosna i Hercegovina. 

12. Potrebe školovanja ili stručnog usavršavanja u inostranstvu, uz podnošenje potvrde o školovanju ili stručnom usavršavanju izdate od strane institucije. 

13. Potrebe liječenja u inostranstvu uz podnošenje preporuke ili uputnice za liječenje u inostranstvu. 

Dozvole za otvaranje deviznog računa u inostranstvu izdaju se na osnovu zahtjeva rezidenta, najdu�e za jednu godinu, uz mogućnost produ�enja. Izuzetno, dozvolu za otvaranje deviznog računa u inostranstvu mo�e se dati i za period du�i od godinu dana, a najdu�e dok traje obaveza iz ugovora. Zahtjev za izdavanje dozvole za otvaranje računa u inostranstvu treba sadr�avati: namjenu, iznos za koji se tra�i dozvola te naziv zemlje i inostrane banke kod koje će se otvoriti račun.

Rezident mora osigurati da prosječno dnevno stanje sredstava na ra~čunu u inostranstvu u tromjesečju ne pređe iznos koji je naveden u odobrenju za otvaranje deviznog računa u inostranstvu. Obaveza iz ovog stava ne odnosi se na fizička lica kojima je dozvola za otvaranje deviznog računa u inostranstvu izdata za potrebe školovanja ili liječenja u inostranstvu. 

Prosječno dnevno stanje sredstava na računu u tromjesečju izračunava se tako da se saberu dnevna stanja u toku tromjesečja svakog radnog dana i da se dobijeni zbir podijeli brojem radnih dana tog tromjesečja. 

Rezident je du�an izvještavati FMF o stanju sredstava na računu u inostranstvu prema posebnoj odluci, odnosno prema uslovima iz dozvole za otvaranje deviznog računa u inostranstvu. Obaveza iz ovog stava ne odnosi se na fizička lica kojima je dozvola za otvaranje deviznog računa u inostranstvu izdata za potrebe školovanja ili liječenja u inostranstvu. 

Sredstva sa računa u inostranstvu rezident je du�an doznačiti u Federaciju u roku od 30 dana od prestanka uslova zbog kojih je mogao imati sredstva na računu u inostranstvu. Kod izvođenja investicionih radova u inostranstvu rezident je du�an doznačiti sredstva u Federaciju u roku od šest mjeseci od dana svršetka radova. Produ�enje roka va�enja dozvole za dr�anje deviza na računu u inostranstvu mo�e se odobriti za preostali iznos nenaplaćenih investicionih radova i/ili za period do pribavljanja potrebne dokumentacije za zatvaranje računa uslovljene propisom zemlje. Nakon prenosa sredstava sa deviznog računa u inostranstvu u Federaciju rezident je du�an zatvoriti račun kod banke u inostranstvu i o tome obavijestiti Ministarstvo. 

Zaključak

Upravljanje gotovim novcem u skladu sa novim pravilima, uslovima, načinom plaćanja i naplate, te polaganja pazara na račun i ograničenjima raspolaganja gotovim novcem u okviru utvrđenog blagajničkog maksimuma, imat će za posljedicu promjene u odnosu na dosadašnji način upravljanja i raspolaganja gotovim novcem, koji je bio prisutan u praksi. Novim načinom poslovanja gotovim novcem su uvedena ograničenja raspolaganja i korištenja gotovog novca, kao i obaveza polaganja pazara na račun u predviđenom roku, što će zahtjevati od finansijkog menad�menta da posveti više pa�nje upravljanju novcem i novčanim tokom.

Nova pravila poslovanja gotovim novcem će imati poseban uticaj na poslovne subjekte koji obavljaju pored domaćeg i vanjskotrgovinski promet, i koji su u obavezi da  poštivaju pravila deviznog poslovanja i raspolaganja stranim gotovinskim sredstvima plaćanja. Finansijski menad�ent u poslovnim subjektima koji se bave uvozom i izvozom, te pru�anjem raznih usluga strancima ima obavezu da uskladi raspolaganje gotovim novcem u domaćoj i ino valuti, te da to ukomponuje u jedan efikasan model upravljanja gotovim novcem.

Literatura:

1. Ismet Kalić i ostali, Priručnik seminara KPE:„Finansijsko-računovodstveno poslovanje, platni promet i plaćanje gotovinom po novim propisima, novi zakon o radu i njegova primjena, nacrt zakona o porezu na dobit i ostali novi relevantni propisi“, FINconsult, oktobar 2015.

2. Zаkоn o unutrašnjem platnom prometu u FBiH ("Slu�bеne novine Federacije BiH", br. 48/15.)

3. Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dohodak u FBiH (Slu�bene novine Federacije BiH", br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13 i 45/14)

4. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti u BiH („Slu�beni glasnik BiH“, broj 93/09)

5. Pravilnik o primjeni Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti („Slu�beni glasnik BiH“, broj 41/15)

6. Uredba o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem (Slu�bene novine Federacije BiH, broj 72/15, od 18.09.2015.godine)

7. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem (Slu�bene novine Federacije BiH, broj 82/15, od 23.10.2015.godine)

8. Zakon o deviznom poslovanju (Slu�bene novine Federacije BiH, broj 47/10)

9. Odluke Vlade FBiH:  Odluka o načinu i uslovima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u stranoj gotovini i gotovini u konvertibilnim markama; Odluka o plaćanju, naplati i prenosu u devizama i stranoj gotovini, Odluka o iznošenju strane gotovine i čekova pri prelasku dr�avne granice, te o otvaranju deviznog računa u in


[1] Doc.dr Ismet Kalić, FINconsult;e-mail: [email protected]

[2]  Uredba je objavljena u Slu�benim novinama Federacije BiH, broj 72/15, od 18.09.2015.godine,  stupila je na snagu osmog dana od dana objavljivanja, odnosno 26.09.2015. godine. Na osnovu člana 15. stav (2) Zakona o unutrašnjem platnom prometu, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je ovu Uredbu.

[3] Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem je objavljena u “Slu�benim novinama Federacije BiH, broj 82/15, od 23.10.2015.godine, a stupila je na snagu 24.10.2015.

[4] Članom 2. stav 3. Zakona o UPP propisano je da učesnici u unutrašnjem platnom prometu su poslovni subjekti pod kojima se smatraju: pravna lica i dijelovi pravnih lica, odnosno privredna društva, javna preduzeća, bаnkе i drugе finаnsiјskе оrgаnizаciје, udru�enja, javne institucije, organi uprave, organi jedinica lokalne samouprave, оstаli оblici оrgаnizovanja čiје је оsnivаnjе rеgistrovano kоd nаdlе�nоg оrgаnа ili оsnоvаnо zаkоnоm, fizička lica koja sаmоstаlnо оbаvlјајu rеgistrovanu pоslоvnu dјеlаtnоst.

[5] Slu�bene novine Federacije BiH", br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13 i 45/14.

[6] Članom 32 stav 2. Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine  („Slu�bene novine FBiH“ broj 83/09) propisani su rokovi čuvanja knjigovodstvene dokumentacije, evidencija  i izvještaja.

[7] Zakon o unutrašnjoj trgovini (Slu�bene novine F BiH br 40/10)

[8] Slu�beni glasnik BiH, broj 47/2014

[9] Slu�beni glasnik BiH, broj 41/2015

[10]  Slu�bene novine Federacije BiH, broj 47/10

[11] Slu�bene novine Federacije BiH, broj 58/10

[12] U kontekstu ovih propisa rezidentima se smatraju: a) pravna lica sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, osim njihovih predstavništava koja se nalaze izvan Bosne i Hercegovine, b) filijale stranih privrednih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar nadle�nog organa u Bosni i Hercegovini, c) poduzetnici (trgovci, obrtnici i druga fizička lica) koji samostalnim radom obavljaju privrednu djelatnost za koju su registrovani kod nadle�nog organa. 

[13] Odobrenje FMF će izdati uz uslov da se naplata ili plaćanje u poslovima s nerezidentom ne mo�e obaviti bezgotovinskim putem ili ako je ono znatno ote�ano ako se zbog prirode posla takvo plaćanje ili takva naplata mo�e obaviti jedino u stranoj gotovini i čekovima. Odobrenje se  izdaje pojedinačno za svaku naplatu ili plaćanje, a mo�e se dati i za iznos i određeni period, ali ne du�e od jedne godine. 

[14] Poslovni subjekti  koji su registrovani ili su njihovi posrednici: a)  za pru�anje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga nošenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza), b) za pru�anje usluga zračnih luka i autocesta te za snabdijevanje stranih aviona gorivom imazivom i drugom potrošnom robom, c) za prodaju robe u konsignacijskim skladištima i u slobodnim carinskim prodavnicama, d) za prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih turističkih agencija, za račun nerezidenata. 

 

<< Vrati se