Edukacije Finconsult

Ulaz za pretplatnike elektronskog izdanja časopisa

PRAVILNIK O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOBIT

Na osnovu člana 60. stav (1) Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/16) federalni ministar finansija-federalni ministar financija donosi „Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dobit“. Pravilnik je objavljen 09.11.2016. godine u Službenim novinama Federacije BiH, broj 88/16, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", tj. stupa na snagu 17.11.2016. godine.

 

PRAVILNIK O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOBIT

 

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

(Predmet Pravilnika)

(1) Ovim Pravilnikom se uređuje utvrđivanje porezne osnovice, procedure utvrđivanja i naplate poreza, procedure za ostvarivanje prava na porezne poticaje, oblik, sadržaj, načine i rokove dostavljanja obrazaca poreznih prijava i druga pitanja od značaja za primjenu Zakona o porezu na dobit (u daljem tekstu: Zakon).

(2) Sastavni dio ovog Pravilnika su obrasci: Porezni bilans (Obrazac PB 800-A), Porezni bilans (Obrazac PB 800-B), Prijava poreza na dobit za privredna društva (Obrazac PP 801), Prijava poreza na dobit za podružnicu RS ili BD za kanton (Obrazac PP- 802), Prijava poreza na dobit za poslovnu jedinicu nerezidenta (Obrazac PP-803), Prijava poreza na dobit za djelimično izuzeta lica (Obrazac PP-804), Konsolidovani porezni bilans i prijava poreza na dobit (Obrazac PP-805), Prijava dobiti podružnice u RS ili BD (Obrazac PE-806), Prijava dobiti poslovne jedinice van Bosne i Hercegovine (Obrazac PE-807), Plan investiranja (Obrazac PI-808), Pregled nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka (Obrazac PG-809), Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu (Obrazac PP-810), Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u stalna sredstva (Obrazac PP-811), Prijava porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja (Obrazac PP-812), Izjava o obračunatom porezu na isplaćene dividende/udjele (Obrazac ID-813), Prijava poreznog kredita van Bosne i Hercegovine po osnovu prihoda (Obrazac PK-814), Prijava poreza po odbitku po osnovu dividende (Obrazac POD-815), Prijava poreza po odbitku po osnovu kamate (Obrazac POD-816), Prijava poreza po odbitku po osnovu autorske naknade (Obrazac POD-817), Prijava poreza po odbitku po osnovu ostalih prihoda (Obrazac POD-818), Prijava poreza po odbitku po osnovu imovine i prava (Obrazac POD-819) i Izjava pravnog lica u svrhu oslobađanja plaćanja poreza po odbitku na izvoru (Obrazac OP-820).

Član 2.

(Priroda poreza)

Porez na dobit predstavlja direktni porez koji se prikuplja od pravnih lica odnosno dijelova pravnih lica u skladu sa odredbama Zakona u svim slučajevima iz kojih je proizišla oporeziva dobit odnosno prihod.

Član 3.

(Rodno značenje)

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako i za muški i za ženski rod.

Član 4.

(Definicije)

U smislu ovog Pravilnika primjenjuju se pojmovi definirani članom 2. Zakona kao i sljedeći pojmovi:

a) pojam "lice" znači svako fizičko ili pravno lice;

b) pojam "pravni subjektivitet" obuhvaća prava i obaveze lica koja se stiču upisom u odgovarajući registar kod nadležnih organa;

c) pojam "princip izvora" znači da država izvora ima prioritetno pravo da oporezuje imovinu koja se nalazi na njenoj teritoriji odnosno dohodak ili prihod koji je na njenoj teritoriji ostvaren.

d) pojam "nepokretna imovina" uključuje imovinu koja ne može da promijeni svoj položaj u prostoru, kao što su zgrade, zemljište, i sl.

e) pojam "neograničena porezna obaveza" uključuje pravo države rezidentnosti da oporezuje prihod odnosno dobiti nezavisno od teritorije na kojoj je taj prihod odnosno dobit ostvarena.

f) pojam "ograničena porezna obaveza" uključuje pravo države na čijoj teritoriji je ostvaren prihod odnosno dobit da oporezuje taj prihod odnosno dobit.

g) pojam "tie-breaker" uključuje set pravila kod određivanja rezidentnosti.

 

II. UTVRĐIVANJE POREZNE OSNOVICE

A. Porezni obveznik

Član 5.

(Neograničeni porezni obveznik)

(1) Privredno društvo i sva druga pravna lica koja su osnovana u skladu sa odredbama propisa koja uređuju privredna društva, koja imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), predstavljaju poreznog obveznika iz člana 3. stav (1) Zakona. Dobit koju je ovo lice ostvarilo, nezavisno od tržišta na kojem je ostvarilo prihode, podliježe neograničenoj poreznoj obavezi.

(2) Lice bez pravnog subjektiviteta, koje ima sjedište ili mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja na teritoriji Federacije, a čija dobit odnosno dohodak nije oporeziva prema odredbama propisa koji uređuju porez na dohodak, uključujući udruživanje lica, smatraju se poreznim obveznikom iz člana 3. stav (1) Zakona.

(3) Poreznim obveznikom smatra se i matično privredno društvo i njegova zavisna društva koja su međusobno povezana putem ugovora u skladu sa odredbama propisa koji uređuje privredna društva odnosno putem kapitala u skladu sa članom 41. Zakona, a čije se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi na teritoriji Federacije.

(4) Porezni obveznik je i drugo pravno lice koje nije obuhvaćeno članom 4. Zakona, a obavlja tržišnu djelatnost na teritoriji Federacije s ciljem sticanja dobiti, bez obzira na djelatnost ili njezin pravni subjektivitet.

Član 6.

(Ograničeni porezni obveznik)

(1) Podružnica pravnog lica iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Brčko Distrikt), a koja posluje na teritoriji Federacije putem stalnog mjesta poslovanja, porezni obveznik je poreza na dobit, za dobit koju je ona ostvarila poslovanjem na teritoriji Federacije.

(2) Poslovna jedinica nerezidenta prema članu 6. Zakona je porezni obveznik, ukoliko se mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi na teritoriji Federacije, samo za dobit koju je ona ostvarila poslovanjem na teritoriji Federacije.

(3) Nerezident koji obavlja povremenu djelatnost na teritoriji Federacije je porezni obveznik za ostvareni prihod od rezidenta Federacije.

(4) Porezni obveznik je i pravno lice iz člana 4. stav (1) tačka c) Zakona koje je osnovano u skladu sa propisima iz člana 7. stav (2) tačka a) i stav (3) ovog Pravilnika, a koje obavlja tržišnu djelatnost radi sticanja dobiti, na način uređen ovim Pravilnikom.

Član 7.

(Lica koja ne podliježu porezu na dobit)

(1) Organi uprave na državnom, federalnom i kantonalnom nivou odnosno na nivou lokalne jedinice samouprave uređeni u skladu sa propisima koji uređuju organizaciju organa uprave, nisu porezni obveznici prema članu 4. stav (1) tačka b) Zakona.

(2) Pravna lica koja ne podliježu porezu na dobit iz člana 4. stav (1) tačka c) Zakona su ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruženja, fondacije, zaklade, turističke zajednice, sportska društva i savezi, ukoliko ispunjavaju, kumulativno, sljedeće uslove:

a) da su osnovani prema propisima koji uređuju:

- udruženja i fondacije u Bosni i Hercegovini i u Federaciji;

- slobodu vjere i pravni položaj crkvi i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini;

-  političke organizacije u Bosni i Hercegovini;

-  turističke zajednice u Federaciji i Bosni i Hercegovini;

-  ustanove u Bosni i Hercegovini i

-  sport u Bosni i Hercegovini.

b) da su registrovani za obavljanje isključivo neprofitne djelatnosti u Federaciji i

c) da ostvaruju samo prihode iz člana 8. ovog Pravilnika.

(3) Pod pravnim licima kojima je posebnim propisima povjereno vršenje upravnih poslova iz nadležnosti organa uprave smatraju se pravna lica kojima je povjereno javno ovlaštenje federalnim ili kantonalnim zakonom za poslove iz nadležnosti federalnog ili kantonalnog organa uprave odnosno odlukom gradskog ili općinskog vijeća za upravne poslove iz nadležnosti lokalne samouprave grada odnosno općine.

(4)  Pravna lica iz stava (3) ovog člana ne podliježu obračunu i plaćanju poreza na dobit, na dobit koja je ostvarena po osnovu prihoda iz člana 8. ovog Pravilnika.

Član 8.

(Prihodi koji ne ulaze u poreznu osnovicu)

(1)  Prihodi koji ne ulaze u oporezivu osnovicu pravnih lica iz člana 4. stav (1) tačka c) Zakona su:

a) prihodi iz budžeta ili javnih fondova države, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave;

b) prihodi po osnovu sponzorstva ili donacija u novcu ili naturi;

c) naknade;

d) članarine;

e) prihodi od prodaje ili prijenosa dobara, osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje tržišne djelatnosti.

(2) Pod naknadama iz stava (1) tačka c) ovog člana, smatraju se novčani primici koji predstavljaju izvore finansiranja pravnih lica iz člana 7. stav (3) ovog Pravilnika, a koje su propisane posebnim zakonima.

(3) Pod članarinama iz stava (1) tačka d) ovog člana smatraju se novčani primici koji se plaćaju na ime prijema odnosno ostanka u tom pravnom licu iz člana 7. stava (2) ovog Pravilnika.

(4) Pod prihodima po osnovu sponzorstva iz stava (1) tačka b) ovog člana smatraju se svi novčani primici koje pravno lice stekne kroz potpore za organizovanje i održavanje manifestacija i drugih sličnih događaja ili projekata, sa ili bez protuusluge u vidu reklamiranja imena, djelatnosti, proizvoda i usluga sponzora.

(5) Pod dobrima u smislu stava (1) tačka e) ovog člana smatraju se pokretna i nepokretna imovina, prava, vrijednosni papiri, udjeli, zalihe, sitan inventar i sl.

Član 9.

(Određivanje poreznog obveznika)

(1) Kod određivanje da li je pravno lice iz člana 6. stav (4) ovog Pravilnika porezni obveznik u skladu sa članom 4. stav (2) Zakona, cijeni se da li je cilj obavljanja djelatnosti sticanje prihoda, dohotka, dobiti ili drugih ekonomsko procjenjivih koristi, bez obzira na djelatnost i/ili njezin pravni subjektivitet.

(2) Obavljanje djelatnost radi sticanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih ekonomsko procjenjivih koristi se određuje na osnovu djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultata poslovanja i postupanja s ostvarenim rezultatom, nezavisno od akata o osnivanju i poslovanju, kao i od registrovane djelatnosti.

(3) Nezavisno o tome ima li određeno lice u svojim aktima o osnivanju za cilj ostvarivanje dobiti ili ostvarivanje prihoda radi finansiranja svoje djelatnosti, a prihode stiče razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da ono obavlja djelatnost na način i uz uslove pod kojima tu djelatnost obavljaju i privredna društva koja su osnovana radi sticanja dobiti.

(4) Ukoliko pravno lice iz člana 6. stav (4) ovog Pravilnika, obavlja isključivo tržišnu djelatnost i ne ostvaruje prihode iz člana 8. ovog Pravilnika, smatra se poreznim obveznikom iz člana 5. stav (1) ovog Pravilnika.

Član 10.

(Tržišna djelatnost)

(1) Tržišnom djelatnosti, u smislu ovog Pravilnika, smatra se svako udruživanje lica ili imovine, sa ili bez pravnog subjektiviteta, koji tržišnu aktivnost obavljaju samostalno i trajno, prodajom proizvoda i/ili pružanjem usluga na tržištu u Bosni i Hercegovini ili na inostranom tržištu.

(2) Tržišnom aktivnosti u smislu stava (1) ovoga člana smatra se razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih ekonomskih procjenjivih koristi.

(3) Tržišnom djelatnošću smatra se i aktivnost upravljanja imovinom odnosno aktivnost kod koje se koristi imovina, kao što je ulaganje kapitala u svrhe ostvarivanja kamate ili iznajmljivanje ili zakup imovine i sl.

Član 11.

(Stalno mjesto poslovanja)

(1) Stalno mjesto poslovanja smatra se bilo koje fiksno mjesto poslovanja preko kojeg se obavlja tržišna djelatnost u cijelosti ili djelimično.

(2) Stalno mjesto poslovanja iz stava (1) ovog člana uključuje:

a) sjedište uprave, podružnicu, kancelariju, fabriku, radionicu, rudnik, izvor nafte ili plina, kamenolom ili drugo mjesto iskorištavanja prirodnih resursa koje se nalazi na teritoriji Federacije;

b) gradilište, instalaterski ili montažni projekti, ukoliko traju, ili njihov rad ili aktivnost, duže od šest mjeseci;

c) pružanje usluga, uključujući i savjetodavne usluge, od strane pravnog lica preko zaposlenih ili drugog lica koje je u tu svrhu angažovalo pravno lice, ukoliko se djelatnost odnosi na isti ili povezani projekt u Federaciji u periodu ili periodima koji ukupno traju duže od tri mjeseca u bilo kojem dvanaestomjesečnom periodu.

(3) Ako ista pravna lica ili više lica ispuni uslov iz člana 6. stav (3) Zakona na jednom i s njim povezanim projektom ili poslom, te stekne status stalnog mjesta poslovanja, a uporedo radi i na drugim nepovezanim projektima, ali kraći period od propisanog u članu 6. stav (3) Zakona, poslovna jedinica nerezidenta je obveznik poreza na dobit i za sve druge projekte.

(4) U slučajevima podizvođača, smatra se da podizvođač ima stalno mjesto poslovanja ako obavlja aktivnost u istom vremenskom periodu kao što je navedeno u stavu (2) tačka b) ovog člana.

(5) Aktivnosti koordinacije i nadzora povezane sa stalnim mjestom poslovanja iz stava (2) tačka b) i stava (4) ovog člana, kao i instalacije, platforme, bušne platforme ili brodovi koji se koriste za eksploataciju prirodnih resursa, čine također stalno mjesto poslovanja.

(6) U svrhu izračuna perioda iz stava (2) tačka b) i stava (4) ovog člana, kod građevinskih, instalaterskih ili montažnih projekata, period se obračunava za svaki projekt posebno, od početka aktivnosti, uključujući aktivnosti pripreme, i privremeni prekidi. Činjenica da su radovi vršeni od različitih lica i podizvođača nisu značajni.

(7) Period od tri mjeseca iz stava (2) tačka c) ovog člana smatra se kontinuirani period u kojem jedan mjesec slijedi drugi, pri čemu se prekidi do sedam dana ne smatraju prekidom kontinuiteta. Vremenski kontinuitet od tri mjeseca zaredom računa se u vremenskom trajanju nekog projekta ili posla, nezavisno od broja učesnika u projektu.

(8) Stalno mjesto poslovanja također se smatra da postoji kada lice, koje nije nezavisni agent u smislu stava (9) ovog člana, i djeluje na teritoriji Federacije u ime pravnog lica, posjeduje i koristi ovlaštenja tog pravnog lica i potpisuje ugovore koji obavezuju to pravno lice, u okviru poslovanja tog pravnog lica.

(9) Ne smatra se da pravno lice ima stalno mjesto poslovanja na teritoriji Federacije samo na osnovu činjenice da svoje poslovanje obavlja preko brokera-posrednika ili drugog nezavisnog agenta, sve dok takav posrednik djeluje u okviru svog redovnog poslovanja i snosi rizik poslovanja.

(10)     Ne smatra se poslovnom jedinicom nerezidenta iz člana 6. stav (4) Zakona obavljanje poslova lica upućenih iz inostranstva, koji su obveznici poreza na dohodak prema propisima koji uređuju oporezivanje fizičkih lica.

Član 12.

(Prijava stalnog mjesta poslovanja)

(1) Poslovna jedinica nerezidenta iz člana 6. Zakona, dužna je u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti prijaviti se nadležnoj jedinici Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava).

(2)  Nerezidentna pravna lica, koja prema članu 6. Zakona nemaju stalno mjesto poslovanja, dužni su, ukoliko dođe do promjene, radi utvrđivanja poreznih obveza postupiti prema stavu (1) ovoga člana.

(3) Poslovna jedinica iz člana 6. Zakona, čiju djelatnost na osnovu člana 35. Zakona, Federacija nema pravo oporezivati, dužna je postupiti prema st. (1) i (2) ovoga člana.

(4)  Nerezidentna pravna lica iz st. (1) i (2) ovoga člana dostavljaju Poreznoj upravi, nakon isteka kalendarske godine, a najkasnije u roku propisanom za predaju prijave poreza na dobit, pisanu izjavu o načinu obavljanja djelatnosti koja sadrži opis aktivnosti i djelatnosti koje se obavljaju u Federaciji.

(5) Rezidenta pravna lica dužna su pismeno obavijestiti Poreznu upravu o uspostavljanju poslovne saradnje sa nerezidentim pravnim licima, samo u slučaju da nerezidentno pravno lice ima poslovnu jedinicu u skladu sa članom 6. Zakona.

Član 13.

(Rezident)

Za potrebe Zakona, privredna društva i druga lica čije sjedište ili mjesto stvarne uprave jeste na teritoriji Federacije, smatraju se rezidentima Federacije.

Član 14.

(Mjesto stvarne uprave)

(1) Mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja znači svako mjesto gdje se donose strateške i ključne odluke u upravljanju odnosno mjesto odakle se stvarno upravlja i kontroliše poslovanje pravnog lica, kao i mjesto gdje se donose poslovne odluke, a koje su neophodne za upravljanje poslovanjem pravnog lica u cijelini.

(2) Prilikom određivanja mjesta stvarne uprave i nadzora poslovanja koristi se "tie-breaker" pravilo odnosno smjernice u skladu sa članom 35. Zakona.

(3) Ukoliko se mjesto stvarne uprave ne može odrediti prema stavu (1) ovog člana, mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja pravnog lica u Federaciji, smatra se:

a) sjedište pravnog lica koje poslovnim aktivnostima ostvaruje prihod izvan Federacije manji od 50% od ukupnog prihoda i

1) više od 50% ukupne imovine se nalazi u Federaciji, ili

2) više od 50% od ukupnog broja zaposlenih smješteni su u Federaciji ili imaju prebivalište u Federaciji;

b) sjedište gdje se nalazi viša uprava i njeni zaposleni koji pružaju podršku ili, ako se oni nalaze na više od jednog mjesta, mjesto gdje se primarno ili pretežno nalaze. Ukoliko sjedište pravnog lica nije isto kao i mjesto gdje se nalazi većina njegovih zaposlenika, onda je mjesto gdje se njegov odbor obično sastaje.

(4) Pod pojmom "viša uprava" iz stava (3) tačka b) ovog člana smatra se lice koje generalno odgovara za razvoj i formulisanje ključnih strategija i politika pravnog lica, i koje osigurava odnosno nadgleda implementaciju tih strategija na redovnoj i kontinuiranoj osnovi.

Član 15.

(Nerezident)

(1) Nerezidentom se smatra pravno lice čije je sjedište van granica Bosne i Hercegovine i/ili čije se mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi van granica Bosne i Hercegovine.

(2) U slučaju da nerezident iz stava (1) ovog člana postane rezident iz člana 13. ovog Pravilnika, i obrnuto, primjenjuje se član 35. Zakona.

B. Porezna osnovica

Član 16.

(Porezna osnovica)

(1) Porezna osnovica poreznih obveznika formira se usklađivanjem poslovnog rezultata koji se iskazuje u finansijskom izvještaju na način uređen računovodstvenim propisima, za porezno nepriznate rashode te prihode koji se izuzimaju od oporezivanja, i za kapitalne dobitke/gubitke iskazane u skladu sa članom 24. Zakona, u okviru jednog poreznog perioda.

(2) Poslovni rezultat koji je predmet usklađivanja iz stava (1) ovog člana, formira se u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (u daljem tekstu: MRS/MSFI), ukoliko ovim Pravilnikom nije drugačije propisano.

(3) Porezno priznati rashodi i prihodi se iskazuju u skladu sa MRS/MSFI, ukoliko ovim Pravilnikom nije drugačije propisano. Osim prihoda i rashoda kod poslovne jedinice nerezidenta, ukoliko se prihodi ili rashodi iskazuju suprotno MRS/MSFI predstavljaju porezno nepriznate stavke u poreznom bilansu.

(4) Porezno priznati rashodi smatraju se rashodi u kojima nije sadržan porez na dodanu vrijednost, nezavisno od računovodstvene politike koja se primjenjuje, a koji se može odbiti prema propisima o porezu na dodanu vrijednost.

(5) Prihodi i rashodi za koje se vrši usklađivanje poslovnog rezultata, moraju biti iskazani u tom poslovnom rezultatu, u iznosima koji su iskazani u poslovnim knjigama na osnovu kojih se formira rezultat, osim u slučaju da je drugačije propisano Zakonom i ovim Pravilnikom.

(6) Porezna osnovica usklađuje se i za porezne gubitke iskazane u skladu sa članom 25. Zakona i za porezne poticaje iskazane u skladu sa čl. 36. i 37. Zakona.

(7) Na usklađenu poreznu osnovicu vrši se obračun poreza na dobit na način iz člana 7. stav (4) Zakona.

Član 17.

(Dokumentovanost rashoda)

(1) Dokumentovanost rashoda, u smislu člana 7. stav (5) Zakona, cijeni se na način da transakcije odnosno poslovni događaji trebaju biti iskazani u knjigovodstvenoj ispravi iz koje se nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i materijalni sadržaj, što ukazuje da potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj odnosno transakciju.

(2) Knjigovodstvene isprave, u porezne svrhe, trebaju biti relevantne za potrebe donošenja ekonomskih odluka korisnika, kao i pouzdane, u smislu da vjerno prikazuju novčane tokove, odražavaju ekonomsku suštinu transakcija, drugih događaja i okolnosti, a ne samo propisanu formu.

(3) Kod dokumentovanosti rashoda bitno je sagledati dostupne knjigovodstvene isprave i evidencije posebno, i sve zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupne transakcije.

Član 18.

(Konzistentnost porezne osnovice)

(1) Porezna osnovica se formira primjenjujući principe: zakonitosti, materijalne značajnosti i opreznosti, s ciljem odražavanja konzistentnog načina iz člana 7. stav (7) Zakona.

(2) Princip zakonitosti u formiranju porezne osnovice odražava se kroz dosljednu primjenu odredbi Zakona i ovog Pravilnika.

(3) Informacija ili podatak smatra se materijalno značajnom, ukoliko bi njen izostanak ili pogrešno iskazivanje pojedinačno ili zajedno, utjecali na visinu porezne osnovice, uslijed izmjena računovodstvenih politika i ispravki nastalih greški u skladu sa MRS/MSFI, uzimajući u obzir veličinu i vrste onoga što je izmjenjeno, izostavljeno ili pogrešno prikazano, a što se prosuđuje u postojećim okolnostima. Odlučujući faktor može biti veličina ili vrsta stavke, ili njihova kombinacija.

(4) Princip opreznosti zahtijeva dosljednu primjenu MRS/MSFI u formiranju porezne osnovice sa aspekta uporedivosti, a posebno namjernog precjenjivanja ili potcjenjivanja stavki koje utječu na visinu porezne osnovice.

(5) Porezni obveznik treba biti dosljedan u izboru i primjeni računovodstvenih politika na slične transakcije, događaje i okolnosti, osim ako neki MRS/MSFI ili odredba propisa posebno zahtijeva ili dopušta kategorizaciju stavki za koje mogu biti prikladne različite politike.

Član 19.

(Svrha ostvarivanja dobiti i načelo pažnje dobrog privrednika)

(1) Svi rashodi koji su nastali na teret poreznog obveznika, a

a) koji se ne mogu povezati sa prihodima (sadašnjim ili budućim) kroz sučeljavanje, direktno ili indirektno, izuzev rashoda iz člana 12. Zakona; ili

b) koji služe za privatne svrhe vlasnika ili zaposlenika, a nisu obuhvaćeni članom 11. stav (1) Zakona; ili

c) koji predstavljaju rashode koji se plaćaju za drugo pravno lice

su porezno nepriznati rashodi, u skladu sa članom 7. stav (9) Zakona.

(2) Načelna pažnja dobrog privrednika, u smislu Zakona, podrazumijeva stvaranje rashoda u svrhu sticanja budućih prihoda, bez obzira da li će se oni realizirati ili ne, uslijed utjecaja privrednih kretanja. Rashodi koji su nastali na ovakav način, kao što su troškovi sajma, troškovi marketinga, oglašavanja, reklame, istraživanja i slični troškovi, predstavljaju porezno priznate rashode.

(3) Ugovaranje poslova koji djeluju suprotno svrsi ostvarivanja dobiti poreznog obveznika, a koji za posljedicu imaju rashode koji su veći od prihoda, porezno priznati rashodi smatraju se samo rashodi u visini realiziranog prihoda. U smislu ovog stava poslovi suprotni svrsi ostvarivanja dobiti jesu slučajevi ugovaranja damping cijena.

(4) Svjesno ugovaranje štetnih poslova, a koji su suprotni svrsi ostvarivanja dobiti poreznog obveznika, smatraju se poslovi kod kojih porezni obveznik ima veće rashode nego što bi imao da je poslovao u skladu sa stavom (2) ovog člana, takvi rashodi smatraju se porezno nepriznatim rashodima u visini koja se odredi prema odredbama čl. 44., 45. i 46. Zakona.

(5) Damping cijena u smislu stava (3) ovog člana smatra se cijena koja je manja od cijene koštanja.

(6) Odredbe stava (3) ovog člana ne odnose se na prodaju stalnih sredstava koja su korištena u poslovne svrhe od strane poreznog obveznika.

Član 20.

(Porezna osnovica podružnice ili poslovne jedinice)

(1) Kod utvrđivanja dobiti podružnice pravnog lica iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta i poslovne jedinice nerezidenta, dobit podružnice odnosno poslovne jedinice mora odgovarati onoj dobiti koju bi ostvarila podružnica odnosno poslovna jedinica kada bi bila samostalno i nezavisno pravno lice koje obavlja istu ili sličnu djelatnost pod istim ili sličnim uslovima, te kada bi obavljala djelatnost potpuno samostalno sa pravnim licem čija je poslovna jedinica.

(2) Kod utvrđivanja prihoda podružnice odnosno poslovne jedinice u smislu stava (1) ovog člana, uzimaju se u obzir funkcije koje izvršava, sredstva koja upotrebljava i rizike koje preuzima pravno lice kroz podružnicu odnosno poslovnu jedinicu i druge dijelove pravnog lica.

(3) Kod utvđivanja rashoda podružnice odnosno poslovne jedinice u smislu stava (1) ovog člana, uzimaju su u obzir rashodi koji se direktno mogu pripisati podružnici odnosno poslovnoj jedinici i troškovi iz člana 22. ovog Pravilnika.

Član 21.

(Porezna osnovica uslovno izuzetih pravnih lica)

(1) Kod utvrđivanja dobiti pravnih lica iz člana 4. stav (2) Zakona, uzimaju se svi prihodi, osim prihoda iz člana 8. ovog Pravilnika, i svi rashodi koji se direktno mogu povezati s ciljem sticanja tih prihoda.

(2) Kod utvrđivanja dobiti iz stava (1) ovog člana, ne uzimaju se rashodi koji bi nastali, bez obzira na realiziranje oporezivog prihoda. Za ostale rashode primjenjuje se član 20. stav (3) ovog Pravilnika.

Član 22.

(Opći i administrativni troškovi)

(1) Opći i administrativni troškovi koji se direktno mogu pripisati poslovanju pravnih lica iz člana 3. st. (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona, jesu ukupni iznosi direktnih troškova, i iznosi indirektnih troškova raspoređeni korištenjem alokacijskih ključeva.

(2) Direktni troškovi, u smislu stava (1) ovog člana, uključuju troškove kod kojih se nesporno može alocirati mjesto nastanka, uključujući, a ne limitirajući se na obaveze prema fizičkim licima po osnovu prihoda od nesamostalne i samostalne djelatnost, zakup i/ili amortizacija pokretne i nepokretne imovine, režije i sl.

(3) Indirektni troškovi, u smislu stava (1) ovog člana, uključuju troškove koji su nužni za odvijanje osnovnih radnih procesa, a koji se direktno ne mogu pripisati dijelovima pravnog lica, uključujući, a ne limitirajući se: na troškove usluga računovodstva i revizije, pravne usluge, usluge istraživanja i razvoja, marketinga, oglašavanja i sl.

(4) Indirektnim troškovima ne smatraju se, u smislu stavka (3) ovoga člana, troškovi upravljanja, nadziranja i funkcija povezanih s generalnim nadziranjem tih aktivnosti.

(5) Troškovima marketinga i oglašavanja smatraju se troškovi nastali vezano za javno saopćavanje, kataloge, sajmove, troškove nagradnih igara u skladu s propisima o priređivanju nagradnih i sličnih igara, te ostali troškovi koji nastaju u vezi s promocijom imena, proizvoda ili usluga poreznog obveznika.

Član 23.

(Alokacijski ključevi)

Porezni obveznik, u zavisnosti od činjenica i okolnosti svakog pojedinačnog slučaja, određuje alokacijske ključeve koji mogu biti:

a) zasnovani na upotrijebljenoj/korištenoj imovini, a posebno u slučajevima kada se iskazuje snažna korelacija između imovine i stvaranja vrijednosti,

b) zasnovani na troškovima, a posebno u slučajevima kada je jasna korelacija između troška i stvaranja vrijednosti,

c) vremenski period, npr. vrijeme provedeno od strane zaposlenih u izvršavanju zadatka,

d) količina ili obim odnosno jedinice koje se proizvode ili se prodaju,

e) broj zaposlenih,

f) količina prostora koji se koristi i sl.

Član 24.

(Raspored prihoda poslovne jedinice nerezidenta)

(1) Prihodi poslovne jedinice iz člana 6. Zakona smatraju se da su ostvareni u sljedećim slučajevima:

a) prihod od usluga se smatra da je realiziran kada nastanu pripadajući troškovi koji se vežu za izvršenje te usluge ili kada je usluga izvršena, osim u slučaju kada je izvršenje usluge sukcesivno i u toku, u tom slučaju će se prihod prikazati proporcionalno realizaciji, zavisno šta je ranije;

b) prihod iz višegodišnjih aktivnosti dijeli se prema periodu kojem pripada uzimajući u obzir proizvodni ciklus ili kod građevine vrijeme izgradnje;

c) prihod od prodaje proizvoda i roba smatra se da je realiziran kada je prodaja izvršena, na dan fakturisanja ili na datum prijenosa vlasništva, zavisno šta je ranije.

(2) Prihodi povezani sa aktivnostima koji se vežu za proizvodni ciklus ili period izgradnje, a ukoliko te aktivnosti prelaze iz jednog u drugi porezni period, određuje se primjenom:

a) kriterija procent završenosti posla ili

b) kriterija stepen završenosti posla.

(3)  Upotreba kriterija iz stava (2) tačka a) ovog člana obavezna je:

a) kada je djelimično fakturisana cijena za izvršene aktivnosti na građevini, i ako takve aktivnosti nisu dostigle određeni stepen završenosti koji odgovara fakturisanom iznosu; i

b) kada se aktivnosti izvršavaju za svoj račun i prodaju u dijelovima, završavaju i dostavljaju ponuđaču, iako cjelokupni iznos troškova nije poznat.

(4) U smislu stepena završenosti posla iz stava (2) tačka b) ovog člana, posao se smatra završenim ako je stepen do kojeg je posao završenosti jednak ili veći od 95% i ako je cijena određena ugovorom ili prodajom i unaprijed je poznata.

(5) Stupanj završenosti posla se određuje na osnovu određivanja veze između ukupnih troškova koji su već nastali i inkorporirani u poslu i ukupnih procijenjenih troškova tog posla.

(6) Dio prihoda koji korespondira sa pripadajućim troškovima iz ovog člana se uključuje u oporezivu dobit.

(7) Porezni obveznik koji je uključen u višegodišnje poslove će usvojiti kriterije određivanja prihoda po osnovu rada na jedinstven način i održavat će prihvaćenu metodu obračuna prihoda i rashoda, dok se posao ne završi.

Član 25.

(Porez na dobit)

Porez na dobit se obračunava na:

a) poreznu osnovicu poreznog obveznika iz člana 5. i člana 6. st. (1), (2) i (4) ovog Pravilnika;

b) bruto prihod poreznog obveznika iz člana 6. stav (3) ovog Pravilnika;

C. Usklađivanje poreznih stavki

Član 26.

(Porezno nepriznati rashodi)

(1) Zatezna kamata i troškovi postupka prinudne naplate, u smislu člana 9. stav (1) tačka a) Zakona, smatraju se svi troškovi po osnovu porezne obaveze koji su nastali uslijed kašnjenja plaćanja duga javnih prihoda prema državnim, entitetskim i kantonalnim propisima. Troškovi postupka prinudne naplate uključuju i troškove nastale u vezi s prinudnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, naknada, taksi i sl.

(2) Porezno nepriznatim rashodima u smislu člana 9. stav (1) tačka b) Zakona smatraju se naknade i nagrade advokata, stručnjaka, savjetnika, konsultanata, vještaka i drugih stručnih lica, koji su angažovani u sudskim sporovima oko javnih prihoda, ukoliko su takvi rashodi suprotni rashodima iz člana 11. Zakona.

(3) Naknade i takse koji su javni prihodi, a koje je obveznik dužan plaćati vezano za sudske sporove oko javnih prihoda, predstavljaju porezno priznat rashod u skladu sa članom 7. stav (6) Zakona.

(4) Novčane kazne na ime prekršaja koje izriče bilo koji organ vlasti u Bosni i Hercegovini, bilo da su izrečene pravnom ili fizičkom licu, predstavljaju porezno nepriznat rashod, ukoliko su takvi rashodi suprotni rashodima iz člana 11. Zakona.

5) Pod izdacima političkim strankama, u smislu člana 9. stav (1) tačka f) Zakona, smatraju se svi izdaci prema političkim strankama, njenim organima ili članovima u vidu sponzorstva u smislu člana 8. stav (4) ovog Pravilnika, donacija ili drugih vrsti izdataka.

(6) Zatezne kamate, penali i ugovorne kazne u smislu člana 9. stav (1) tačka l) Zakona, smatraju se svi troškovi koje snosi porezni obveznik, a koji su nastali kao posljedica neispunjenja obveza prema dužnicima (povjeriocima) - povezanim licima, nezavisno da li je kamatu zaračunao rezident ili nerezident.

(7) Rashodi koji se ne mogu povezati s ostvarivanjem dobiti ili se ne mogu povezati sa principom poslovanja pažnje dobrog privrednika u smislu člana 9. stav (1) tačka i) Zakona predstavljaju porezno nepriznate rashode u smislu člana 19. ovog Pravilnika.

(8) Raspodjela dobiti i svaka raspodjela iz kapitala u smislu člana 9. stav (1) tačka g) Zakona kojoj je osnova ostvareni poslovni rezultat, a koja predstavlja stavku rashoda koji su iskazani u skladu sa članom 8. Zakona, predstavlja porezno nepriznat rashod. Isplata dobiti vlasnicima (dividenda) nije rashod u smislu ovog stava.

(9) Izuzetno od stava (8) ovog člana, ukoliko raspodjela dobiti kojoj je osnova ostvareni poslovni rezultat ima tretman troškova plaće u smislu člana 11. Zakona i člana 29. ovog Pravilnika, tako nastali rashodi smatraju se porezno priznatim rashodima.

Član 27.

(Porezi kao porezno nepriznati rashodi)

(1) Porez na dobit kojeg je porezni obveznik iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona obračunao i platio po propisima u Bosni i Hercegovini, ili koji je obustavljen od realiziranog prihoda ili dobiti iz inostranstva u skladu sa članom 35. Zakona, predstavljaju porezno nepriznate rashode.

(2) Porez na dobit koji je raspodijeljen od strane pravnog lica na podružnice odnosno poslovne jedinice predstavlja porezno nepriznat rashod.

(3) Porez po odbitku kojeg prema čl. 38. i 39. Zakona, porezni obveznik - isplatilac nije obustavio od prihoda nerezidenta, a imao je pravo u skladu sa odredbama člana 35. Zakona, te ga je izmirio na svoj teret, predstavlja porezno nepriznat rashod u cjelokupnom iznosu.

(4) Porez po odbitku koji je porezni obveznik obračunao i platio na svoj teret, a sa državom primoaca prihoda ne postoji Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tako obračunat i plaćen porez po odbitku predstavlja porezno priznat rashod.

(5) Poreze, u bilo kojem obliku, koje je porezni obveznik platio u inostranstvu, a koje nije bio u obavezi da plati u skladu sa članom 35. Zakona, predstavljaju porezno nepriznate rashode.

(6) Porez na dodanu vrijednost koji nije odbitni u skladu sa propisima poreza na dodanu vrijednost, predstavlja porezno priznat rashod u skladu sa članom 7. stav (6) Zakona.

Član 28.

(Manjak zaliha)

(1) Manjak zaliha nastao kao posljedica kala, rastura, kvara ili loma, kao i više sile (poplave, požara, zemljotres, krađa), ne smatraju se rashodom u smislu člana 9. stav (1) tačka i) Zakona.

(2) Visina porezno priznatog rashoda iz stava (1) ovog člana jednaka je visini rashoda koji se utvrđuje na način propisan odredbama propisa koji uređuju porez na dodanu vrijednost.

(3) Manjkovi zaliha koji nastaju kao posljedica ljudskog faktora, odnosno za koje se treba teretiti lice, predstavljaju porezno nepriznat rashod.

(4) Rashodi zaliha koji se smatraju vlastitom potrošnjom u vanposlovne svrhe poreznog obveznika predstavljaju porezno nepriznat rashod.

(5) Odredbe ovog člana koje se odnose na zalihe primjenjuju se i na imovinu poreznog obveznika.

(6) Rashodi nastali suprotno odredbama ovog člana, smatraju se porezno nepriznatim rashodima u smislu člana 9. stav (1) tačka i) Zakona.

Član 29.

(Plaće i naknade)

(1) Troškovi na ime plaća koji uključuju neto isplate, porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti, te pripadajuće obavezne doprinose (doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos na osiguranje od nezaposlenosti) koje poslodavac obračunava u skladu sa propisima u Bosni i Hercegovini, predstavljaju porezno priznate rashode.

(2) Porezno priznati rashodi uključuju i isplate trećim licima koja nisu u radnom odnosu, po osnovu ugovornog obavljanja privremenog i povremenog rada bez zasnivanja radnog odnosa, ukoliko je na iste izvršen obračun poreza na dohodak i pripadajućih obaveznih doprinosa u skladu sa propisima u Bosni i Hercegovini.

(3) Naknade koje poslodavac isplaćuje zaposlenicima koji su u radnom odnosu, a koje su oslobođene plaćanja poreza na dohodak, predstavljaju porezno priznat rashod.

(4) Naknade koje porezni obveznik isplaćuje licima koja nisu u radnom odnosu, a na koje nisu obračunati porezi i pripadajući doprinosi, predstavljaju porezno nepriznat rashod, osim rashoda iz člana 11. stav (4) Zakona i člana 31. stav (3) ovog Pravilnika.

(5) Troškovi plaća koji uključuju neto isplate i poreze koje porezni obveznik iz člana 3. stav (1) Zakona plaća u skladu sa propisima države u kojoj ima poslovnu jedinicu, predstavljaju porezno priznate rashode ukoliko su uključeni u poslovni rezultat poreznog obveznika. Ostali troškovi plaća smatraju se porezno nepriznatim rashodima.

(6) Troškovi poreza i pripadajućih obaveznih doprinosa koje porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona plaća u skladu sa propisima države iz koje je, za svoje zaposlenike, smatraju se porezno nepriznatim rashodima. Troškovi neto plaća, poreza i pripadajućih doprinosa koje porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona plaća u skladu sa propisima u Bosni i Hercegovini smatraju se porezno priznatim rashodom.

(7) Rashodi nastali suprotno odredbama ovog člana, smatraju se porezno nepriznatim rashodima.

Član 30.

(Troškovi stipendije)

(1) Troškovi stipendije predstavljaju porezno priznate rashode ukoliko su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi:

a) stipendije se daju učenicima i studentima koji su na redovnom školovanju u Bosni i Hercegovini,

b) stipendije se daju učenicima i studentima koja nisu povezana lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona,

c) pojedinačni iznos stipendije ne prelazi iznos koji ne podliježe oporezivanju prema propisima o porezu na dohodak. Ukoliko iznos stipendije prelazi neoporezivi iznos, samo se razlika smatra porezno nepriznatim rashodom.

(2) Troškovi stipendije uključuju plaćanje školarine.

Član 31.

(Reprezentacija i sponzorstvo)

(1) Rashodi na ime ugošćavanja poslovnih partnera koji su povezani sa obavljanjem djelatnosti ili uspostavljanjem poslovne saradnje predstavljaju porezno priznate rashode u skladu sa članom 12. stav (1) Zakona, uključujući, a ne limitirajući se na troškove smještaja, hrane i pića, sporta, rekreacije i razonode, zakupa automobila, i sl., koji nastaju isključivo kod ugošćavanja poslovnih partnera, a koji su iskazani u skladu sa članom 19. ovog Pravilnika.

(2) Pokloni u pojedinačnoj vrijednosti većoj od 20,00 KM ne smatraju se reprezentacijom, te se ne uključuju u ukupan rashod reprezentacije prilikom obračuna porezno priznatog rashoda reprezentacije.

(3) Isplate fizičkim licima koji su umjetnici, zabavljači ili profesionalni sportisti predstavljaju porezno priznate rashode na ime sponzorstva ukoliko se isplate vrše sa protuuslugom reklamiranja imena, djelatnosti, proizvoda i usluga sponzora.

(4) Rashodi na ime reprezentacije i sponzorstva smatraju se porezno nepriznatim rashodom ukoliko su nastali u odnosima sa pravnim licima koja su povezana lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona.

(5) U određivanju pojma zabavljači iz stava (3) ovog člana koriste se odredbe člana 35. Zakona.

Član 32.

(Donacija)

(1) Donacije date za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe koje porezni obveznik isplaćuje iz svojih sredstava, pravnim licima iz člana 4. Zakona odnosno fizičkim licima koja nemaju drugih primanja, predstavljaju porezno priznat rashod do visine od 3% ukupnog prihoda u poreznom periodu.

(2) Humanitarna, kulturna, obrazovna, naučna i sportska svrha određuje se u skladu sa odredbama posebnog propisa.

(3) Donacija učinjena prema državnim, entitetskim i kantonalnim organima uprave, uključujući i jedinice lokalne samouprave, smatra se donacijom u humanitarne svrhe u skladu sa članom 12. stav (3) Zakona.

(4) Rashodi na ime donacije smatraju se porezno nepriznatim rashodom ukoliko su nastali u odnosima sa pravnim licima koja su povezana lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona.

Član 33.

(Porezno priznata rezervisanja)

(1) Poreznom obvezniku koji ima obavezu, po osnovu zakona i podzakonskih propisa, da osigura zaštitu životne sredine, a uzimajući u obzir djelatnost koju obavlja, priznaju se nastali rashodi na ime rezervisanja na način propisan članom 13. stav (2) Zakona.

(2) Poreznom obvezniku iz stava (1) ovog člana, koji vrši rezervisanja u skladu sa MRS/MSFI za zaštitu životne sredine na teret rashoda, uključujući, a ne limitirajući se na:

a) rashode na ime sanacija, remedijacija zemljišta i podzemnih voda;

b) rashoda na ime očuvanja i unapređivanje prirodnih i stvorenih vrijednosti;

c) rashoda na ime obnavljanja prirodnih resursa i dobara i

d) slični rashodi, koji se direktno ili indirektno mogu koristiti ili upotrijebiti, te imaju realnu ili potencijalnu ekonomsku vrijednost,

tako iskazani rashodi se smatraju porezno priznatim rashodima.

(3) Rashodi iz stava (2) ovog člana koji prelaze iznos od 30% oporezive dobiti prije izdvajanja u rezervu ili čija formirana rezerva (obaveza) prelazi iznos upisanog kapitala, smatraju se porezno nepriznatim rashodom u smislu člana 9. stav (1) tačka (h) Zakona.

(4) Iznosom oporezive dobiti u smislu stava (3) ovog člana, smatra se iznos porezne osnovice prije usklađivanja za porezne gubitke i porezne poticaje.

(5) Rashodi na ime rezervisanja za buduće troškove po osnovu popravke i/ili zamjene proizvoda u garantnim rokovima, utvrđene na osnovu ugovora i prijašnjih iskustava i spoznaja iz svoje djelatnosti, ukoliko ne postoji pravni osnov da se takvi izdaci naplate od trećih lica, smatraju se porezno priznatim rashodom do visine 4% godišnjeg prometa tih proizvoda (proizvoda za koje se daje garancija) bez poreza na dodanu vrijednost. Ukoliko rashodi iz ovog stava prelaze propisanu visinu, smatraju se porezno nepriznatim rashodom u smislu člana 9. stav (1) tačka (h) Zakona.

(6) Pod prijašnjim iskustvima i spoznajama iz stava (5) ovog člana podrazumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika, i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi utvrđuju na osnovu pretpostavljenih budućih troškova, zavisno od vrijednosti i rokova datih garancija.

(7) U slučaju da se rezervisanja iz stava (5) ovog člana ne iskoriste u garantnom roku, rezervisanja treba oprihodovati.

(8)  Rezervisanja iz člana 13. Zakona se mogu koristiti samo za pokriće izdataka radi kojih su i izvršena, u suprotnom rezervisanja treba oprihodovati.

(9)  Rezervisanja na ime penala, rabata i popusta, a koja porezni obveznik izvrši u sklopu garantnih poslova, smatraju se porezno nepriznatim rashodima.

Član 34.

(Porezno nepriznata rezervisanja)

(1) Rezervisanja koja su izvršena u skladu sa MRS/MSFI, a koja nisu navedena u članu 13. Zakona, predstavljaju porezno nepriznate rashode.

(2) Rezervisanja koja predstavlaju porezno nepriznate rashode iz stava (1) ovog člana, mogu, u skladu sa članom 14. Zakona, umanjiti poreznu osnovicu poreznog perioda u kojem je stvarno nastao događaj za koji je rezervisanje izvršeno.

Član 35.

(Troškovi istraživanja i razvoja)

(1) Troškovi istraživanja i razvoja koji se iskazuju kao rashod u smislu MRS/MSFI predstavljaju porezno priznat rashod u momentu nastanka.

(2) Troškovi iz stava (1) ovog člana priznaju se kao direktni troškovi koji se mogu pripisati osnovnom i/ili primijenjenom istraživanju i/ili razvoju, uzimajući u obzir način pripisivanja direktnih i indirektnih troškova iz člana 22. ovog Pravilnika.

Član 36.

(Rashodi finansijskih institucija)

(1) Finansijskim institucijama, nezavisno od pravnog statusa, za čiji rad je potrebno odobrenje nadzornih organa (Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencija za bankarstvo Republike Srpske) priznaju se kao porezno priznati rashodi:

a) ispravke vrijednosti potraživanja bilansne aktive i

b) rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama,

koji su izvršeni u skladu sa propisima nadzornih organa, u neto iznosu.

(2) Porezno nepriznatim rashodima smatraju se rashodi na ime ispravke vrijednosti potraživanja bilansne aktive (latentni gubici - IBNR) koji se procjenjuju:

a) na grupnoj osnovi i

b) na bazi iskustva historijskog troška, gdje nema objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti,

koji su izvršeni u skladu sa propisima gore navedenih nadzornih organa, u neto iznosu.

(3) Neto iznos iz st. (1) i (2) ovog člana predstavlja razliku između ukupno iskazanih rashoda umanjenih za prihode po istom osnovu.

(4) Rashodi na ime formiranja matematičke rezerve, koji se iskazuju u skladu sa propisima nadzornih organa (Agencije za nadzor osiguravajućih društava Federacije Bosne i Hercegovine i Agencije za osiguranje Republike Srpske), predstavljaju porezno priznat rashod.

(5) Rashodi na ime formiranja tehničke rezerve, izuzev rashoda iz stava (4) ovog člana, koji se iskazuju u skladu sa propisima nadzornih organa, priznaju se u visini do 20% povećanja rezervi u bilansu stanja tekućeg u odnosu na prethodni period.

(6) Kod poreznog obveznika iz člana 3. stav (2) Zakona, rashodi finansijskih institucija se priznaju u visini koja se direktno može pripisati toj podružnici, na način uređen članom 20. ovog Pravilnika.

(7) Rashodi iskazani suprotno odredbama ovog člana predstavljaju porezno nepriznat rashod.

Član 37.

(1) Ukoliko finansijske institucije naplate potraživanje bilansne aktive čije ispravke vrijednosti su bile u prethodnim periodima porezno priznat rashod, tako iskazan prihod uvećava poreznu osnovicu prema članu 22. stav (1) Zakona.

(2) Ukoliko finansijske institucije povuku tužbu ili prijedlog za izvršenje ili prijavu u stečajnu ili likvidacionu masu, a ispravke vrijednosti ili rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama su smatrani porezno priznatim rashodom u prethodnom periodu, porezni obveznik neće uvećati poreznu osnovicu za te rashode ukoliko ti rashodi ispunjavaju uslove iz člana 16. Zakona. U suprotnom, ukoliko ti rashodi ne ispunjavaju uslove iz člana 16. Zakona uvećat će poreznu osnovicu.

(3) Ukoliko finansijske institucije naplate potraživanja koja su u prethodnim poreznim periodima imala tretman porezno nepriznatih rashoda, tako iskazan prihod ne ulazi u poreznu osnovicu prema članu 22. stav (2) Zakona.

(4) Ukoliko finansijske institucije prodaju potraživanja, a ispravke vrijednosti ili rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama su smatrani porezno priznatim rashodom u prethodnom periodu prije prodaje potraživanja, razlika između prodajne cijene i neto vrijednosti potraživanja prije prodaje će uvećati poreznu osnovicu.

Član 38.

(Otpis potraživanja)

(1) Porezno priznatim rashodom smatraju se rashodi nastali na ime ispravke vrijednosti i/ili otpisa potraživanja, za koje porezni obveznik posjeduje, u skladu sa MRS/MSFI, usaglašavanje dugovanja i potraživanja (Izvod otvorenih stavki: IOS), sa dužnikom, i ukoliko su:

a) ispunjeni uslovi iz člana 17. stav (1) tačka a) Zakona ili

b) poduzete mjere iz člana 17. stav (1) tačka b) Zakona.

(2) Ukoliko porezni obveznik ima istovremeno dugovanje prema dužniku, koji je ujedno i potražilac poreznog obveznika, rashodi na ime ispravke vrijednosti potraživanja ili otpisa potraživanja od lica (potražioca) kome se istovremeno duguje (dužnika), do iznosa obaveze prema tom licu (dužniku), smatraju se porezno nepriznatim rashodom u skladu sa članom 9. stav (1) tačka k) Zakona.

(3) Kao dokaz da su potraživanja utužena ili da je pokrenut izvršni postupak ili da su potraživanja prijavljena u likvidacijskom ili stečajnom postupku nad dužnikom, koristi se odgovarajući akt nadležnog organa, koji nedvosmisleno ukazuje da je postupak u toku.

(4) Rashodi na ime ispravke vrijednosti i otpisa potraživanja poreznog obveznika, za potraživanja koja se ne iskazuju kao prihod, smatraju se porezno priznat rashod:

a) ukoliko porezni obveznik posjeduje usaglašavanje dugovanja i potraživanja (IOS) sa dužnikom, ne starije od šest mjeseci,

b) ukoliko su ispunjeni uslovi iz stava (1) tač a) i b) ovog člana, i

c) ukoliko ne postoji dugovanje prema potražiocu, u smislu stava (2) ovog člana.

(5) U slučaju nastanka razlike na potraživanju za avansnu isplatu dobiti, ista se za porezne svrhe ne može u poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potraživanja i smatrati porezno priznatim rashodom u slučaju otpisa.

(6) Odredbe ovog člana, u skladu sa članom 17. stav (3) Zakona, ne odnose se na finansijske institucije kod formiranja ispravki vrijednosti i rezervisanja koje propisuju nadzorni organi.

Član 39.

(1) Ukoliko porezni obveznik naplati potraživanja koja su bila porezno priznat rashod u prethodnom periodu, tako iskazan prihod uvećava poreznu osnovicu prema članu 22. stav (1) Zakona.

(2) Ukoliko porezni obveznik povuče tužbu ili prijedlog za izvršenje ili prijavu u stečajnu ili likvidacionu masu, a rashodi na ime ispravke potraživanja ili otpisa potraživanja su smatrani porezno priznatim rashodom u prethodnom periodu, porezni obveznik će uvećati poreznu osnovicu za te rashode, osim u slučaju da ti rashodi ispunjavaju uslove iz člana 17. Zakona.

(3) Ukoliko porezni obveznik naplati potraživanja koja su u prethodnim poreznim periodima imala tretman porezno nepriznatih rashoda, tako iskazan prihod ne ulazi u poreznu osnovicu prema članu 22. stav (2) Zakona.

Član 40.

(Istanjena kapitalizacija)

(1) Porezno nepriznatim rashodom u smislu člana 9. stav (1) tačka j) Zakona, smatra se rashod na ime kamate ili njenog funkcionalnog ekvivalenta po finansijskim ugovorima i instrumentima uzetim od povezanih lica, a koji se može proporcionalno pripisati iznosu obaveze po osnovu ugovora i instrumenta koji prelazi četverostruki iznos upisanog kapitala poreznog obveznika.

(2) Pod upisanim kapitalom poreznog obveznika smatra se upisani i uplaćeni kapital poreznog obveznika evidentiran u sudski registar ili drugi registracioni organ. U slučajevima kada se radi o poreznom obvezniku koji po svojoj prirodi nema kapital, smatra se da je kapital jednak nuli.

(3)  Ekvivalentom kamate smatra se bilo koji prihod od potraživanja svih vrsta, bilo da su osigurana hipotekom ili ne, i bilo da nose pravo na udio u dobiti dužnika ili ne, uključujući premije i nagrade na vrijednosne papire, obveznice ili pozajmice.

(4) Finansijski ugovori predstavljaju bilo koji oblik ugovornog odnosa kojim nastaje ili finansijsko sredstvo ili potraživanje ili pravo jednog lica, a finansijska obaveza ili vlasnički instrument drugog.

(5) Finansijski instrumenti u smislu stava (1) ovog člana uključuju derivate ili hibridne tvorevine finansijskih ugovora.

(6) Za izračun stanja obaveza i učešća u kapitalu uzima se 31. decembar odnosno stanje na prvi dan u mjesecu u kojem su se sredstva iz ugovora ili instrumenata koristila. Ukoliko je tokom poreznog perioda bilo promjena u stanju obaveza ili kapitala, utvrđuje se prosječno stanje obaveza ili kapitala.

(7) Porezno nepriznati rashodi koji nastaju na način propisan ovim članom ne mogu se prenositi iz jednog poreznog perioda u drugi.

(8) Porezni obveznik iz člana 3. st. (2) i (3) Zakona, ne primjenjuje odredbe ovog člana prilikom obračuna porezne osnovice već odredbe čl. 22. i 23. ovog Pravilnika.

Član 41.

(Način obračuna amortizacije)

(1) Obračunu amortizacije podliježe dugotrajna imovina koja ima ograničen vijek trajanja. Dugotrajnom imovinom smatraju se materijalna (nekretnine, postrojenja, oprema i biološka sredstva) i nematerijalna sredstva, osim goodwill-a, čiji je vijek upotrebe duži od 12 mjeseci.

(2) Amortizaciji ne podliježe dugotrajna imovina koja ima neograničen vijek upotrebe, kao što je zemljište, šuma, obnovljivi prirodni resursi i sl.

(3) Amortizacija se obračunava na svaku pojedinačnu dugotrajnu imovinu koju porezni obveznik ima u svom vlasništvu i upotrebljava u svom poslovanju.

(4) Jednom amortizirana dugotrajna imovina ne može se ponovo uključivati u obračun amortizacije, ni kada je ista i dalje u upotrebi, osim u slučaju naknadnih ulaganja u takvu imovinu.

(5) Ukoliko porezni obveznik izvrši poboljšanje unajmljene imovine (građevinski radovi, rekonstrukcija opreme i sl.) u svrhu obavljanja svoje djelatnost na vlastiti teret, tako nastala ulaganja mogu se amortizirati u skladu sa očekivanim vijekom korištenja te imovine. Ukoliko porezni obveznik raskine ugovorni odnos prije ugovorenog vijeka korištenja, tako nastali rashodi smatraju se porezno priznatim rashodima.

Član 42.

(Porezno priznata amortizacija)

(1) Amortizacija dugotrajne imovine iz člana 41. stav (1) ovog Pravilnika smatra se porezno priznatim rashodom, ukoliko se obračunava na nabavnu vrijednost proporcionalnom metodom primjenom maksimalnih godišnjih stopa amortizacije iz člana 19. stav (2) Zakona. Obračun rashoda na ime amortizacije počinje u mjesecu u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, vrijednost dugotrajne imovine čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 1.000,00 KM može u cijelosti umanjiti poreznu osnovicu u godini kada je izvršena nabavka te imovine i kada je ista stavljena u upotrebu.

(3) Rashodi od otuđenja odnosno neotpisana vrijednost imovine kod prodaje, uništenja ili rashodovanja smatraju se porezno priznatim rashodom ukoliko su isti iskazani u skladu sa članom 7. stav (5) Zakona.

(4) Ukoliko porezni obveznik koristi niže stope amortizacije od stopa iz člana 19. stav (2) Zakona, ima pravo da smanji poreznu osnovicu za razliku između pune porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i stvarne (niže) amortizacije koja je utvrđena u njegovim poslovnim knjigama, prilikom utvrđivanja porezne osnovice. Prijenos privremenih razlika nije dozvoljen.

(5) Ukoliko porezni obveznik koristi više stope amortizacije od stopa iz člana 19. stav (2) Zakona, ima obavezu da poveća poreznu osnovicu za razliku između pune porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i stvarne (više) amortizacije koja je utvrđena u njegovim poslovnim knjigama, prilikom utvrđivanja porezne osnovice. Prijenos privremenih razlika je dozvoljen.

(6) Amortizacija goodwill-a nastalog pri statusnim promjenama iz člana 26. Zakona smatra se porezno nepriznatim rashodom.

(7) Trošak amortizacije na iznajmljenu imovinu priznaje se zavisno od toga da li se takva imovina računovodstveno tretira kao sredstvo zakupodavca ili kao sredstvo zakupoprimca, u skladu sa MRS 17 - Liznig. Ukoliko bi se takva imovina iskazivala i amortizirala i kod zakupodavca i kod zakupoprimca, amortizacija se priznaje samo kod onoga koji tu imovinu i njenu amortizaciju iskazuje u skladu sa MRS 17.

(8) Rashodi nastali na ime umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine iz člana 19. stav (6) Zakona, priznaju se porezno priznatim rashodom u onom poreznom periodu u kome je ta imovina prodata ili uništena uslijed više sile.

(9) Rashodi s osnova dugotrajne imovine koji nisu navedeni ovim članom smatraju se porezno nepriznatim rashodom.

Član 43.

(Ubrzana amortizacija)

Izuzetno od člana 42. ovog Pravilnika, porezni obveznik ima pravo na korištenje metode ubrzane amortizacije za imovinu iz člana 20. Zakona, pri čemu se stopa porezno priznate amortizacije uvećava do 50% u odnosu na stope amortizacije dopuštene prema članu 19. stav (2) Zakona.

Član 44.

(Prihodi od ulaganja)

(1) Prihodi rezidenta Federacije, koji su ostvareni po osnovu učešća u kapitalu - dividenda ili drugi način raspodjele dobiti, isključuju se iz porezne osnovice poreznog obveznika ukoliko su isplaćeni iz dobiti na koju je obračunat i plaćen porez na dobit prema Zakonu.

(2) Porezni obveznik kao dokaz iz stava (1) ovog člana dostavlja Izjavu iz člana 108. ovog Pravilnika koja je ovjerena i potpisana od poreznog obveznika koji je isplatilac dividende.

Član 45.

(Oporezivi prihodi nerezidenta)

(1) Svi prihodi nerezidentnih pravnih lica koja imaju poslovnu jedinicu na teritoriji Federacije su predmet oporezivanja, uključujući i prihode te poslovne jedinice ostvarene van teritorije Federacije.

(2) Kod nerezidentnih pravnih lica koja nemaju poslovnu jedinicu na teritoriji Federacije, predmet oporezivanja su samo prihodi ostvareni na teritoriji Federacije.

(3) U svrhu stava (1) ovog člana prihodi ostvareni na teritoriji Federacije uključuju prihode koji se mogu pripisati stalnom mjestu poslovanja koje ih je tu i ostvarilo, uključujući i sljedeće:

a) prihode od imovine koja se nalazi na teritoriji Federacije, uključujući prihode ili/i dobit od njihovog prijenosa;

b) dobici od prijenosa prava učešća u pravnim licima (dionice ili udjeli ili slični ekvivalenti) čije je sjedište ili mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja na teritoriji Federacije; ili druge transakcije vrijednosnim papirima čiji izdavalac ima sjedište ili mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja na teritoriji Federacije; ili udjela ili drugih vrijednosnih papira kada takvi uslovi nisu prisutni, tako ostvareni prihodi će se pripisati stalnom mjestu poslovanja na teritoriji Federacije;

c) prihode iz ove tačke, kada je rezidentnost lica koje plaća na teritoriji Federacije, prema sjedištu ili mjestu stvarne uprave i nadzora poslovanja, ili se isplate mogu pripisati stalnom mjestu poslovanja koje se nalazi na teritoriji Federacije:

1) prihodi od autorskog prava i drugih prava intelektualnog vlasništva;

2) prihodi od upotrebe ili ustupanja na korištenje pokretne i nepokretne imovine;

3) prihodi od ulaganja;

4) naknade dobivene od lica u njihovom svojstvu kao članova organa uprave i nadzora pravnog lica ili drugog lica;

5) provizija lica realizirana na osnovu pristupanja u ugovorne odnose;

6) prihodi od ostalih učinjenih usluga ili korištenih na teritoriji Federacije.

d) prihodi od aktivnosti zabave ili profesionalnog sporta na teritoriji Federacije, osim gdje je   dokazano da se takva zabava ili profesionalni sport ne kontroliše, direktno ili indirektno, od strane lica koje plaća taj prihod.

 

(4) Prihodi navedeni u stavu (3) tačka c) ovog člana se ne smatraju prihodom realiziranim na teritoriji Federacije kada je plaćen u stalnom mjestu poslovanja koje se nalazi van te teritorije, u odnosu na aktivnosti izvršene preko tog stalnog mjesta poslovanja.

D. Kapitalni dobici i gubici

Član 46.

(Nerealizirane stavke)

(1) Kapitalnim dobicima iz člana 24. stav (1) Zakona smatraju se nerealizirani dobici koji direktno uvećavaju stavke akumulirane dobiti u izvještajima o finansijskom stanju na kraju poreznog perioda, bez da su iskazani kroz poslovni rezultat.

(2) Kapitalnim gubicima iz člana 24. stav (5) Zakona smatraju se nerealizirani gubici koji direktno umanjuju stavke akumulirane dobiti u izvještajima o finansijskom stanju na kraju poreznog perioda, bez da su iskazani kroz poslovni rezultat.

(3) Bilo koji iznos kapitalnog dobitka po osnovu kojeg je već iskazan porezno nepriznati rashod koji je uvećao poreznu osnovicu u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom, neće ponovo biti predmet uvećanja porezne osnovice.

(4) Ukoliko su stavke kapitalnog gubitka iz stava (2) ovog člana iskazane kao porezno priznati rashodi u skladu sa odredbama Zakona i ovog Pravilnika, smatraju se porezno priznatim umanjenjem porezne osnovice.

Član 47.

(Kapitalni dobici i gubici)

(1) Kapitalnim dobicima ili gubicima iz člana 24. st. (2) i (3) Zakona smatraju dobici ili gubici nastali u odnosima sa stalnim sredstvima (imovinom) koja je prenesena sa ili bez naknade, u bilo kojem obliku, kao i one izvedene iz gubitaka ili oštećenja ili prisvajanja navedene imovine, ukoliko isti nisu iskazani kroz izvještaj o poslovnom rezultatu.

(2) Kod statusnih promjena kapitalni dobici ili gubici sastoje se od razlike između vrijednosti neto realizacije troškova svojstvenih njoj i vrijednosti akvizicije.

(3) Realizovana vrijednost transakcije, u smislu člana 24. stav (3) Zakona, kod kapitalne dobiti smatra se, kod:

a) razmjene, primljene tržišne vrijednosti imovine ili prava, uz uvećanje ili umanjenje, u zavisnosti od slučaja primljene odnosno date vrijednosti;

b) eksproprijacije ili oštećenja imovine, u vrijednostima koji odgovaraju obeštećenjima;

c) izdvojene imovine čija svrha nije poslovna, tržišna vrijednost;

d) spajanja ili podjele, vrijednost pod kojom su stavke evidentirane na računima lica sa kojih su prenesene kao rezultat spajanja ili podjele;

e) prodaje dužničkih instrumenata, vrijednost transakcije je neto iznos kamate koja dospijeva od zadnjeg datuma dospijeća ili dana kada je instrument izdat, prvo izdat ili odobren, ako datum dospijeća nije još dospio, do datuma prijenosa;

f) razmjene budućih dobara, njihova tržišna vrijednost će biti vrijednost na datum te razmjene i

g) drugih slučajeva, vrijednost koja je odgovarajuće data odnosno primljena.

(4) Ne smatra se kapitalnim dobitkom ili gubitkom razlika dobivena posljedično nakon isporuke od strane primaoca lizinga prema davaocu lizinga za dobra koja su predmet finansijskog lizinga.

E. Porezni gubitak

Član 48.

(Porezni gubitak)

(1) Porezni obveznik ima pravo da porezni gubitak tekućeg perioda koristi za umanjenje porezne osnovice budućeg perioda, a najdalje pet godina od godine u kojoj je prvi put iskazan.

(2) Rok od pet godina teče posebno za svaki preneseni porezni gubitak, nakon čega prestaje pravo na odbitak neiskorištenog iznosa poreznog gubitka za tu godinu.

(3) Pravo korištenja poreznog gubitka ima porezni obveznik iz člana 3. st.(1), (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona.

(4) Porezni obveznik iz člana 3. stav (1) i člana 4. stav (2) Zakona nema pravo da umanjuje svoju poreznu osnovicu s osnove poreznog gubitka koji je nastao van teritorije Federacije, obračunat po propisima iz drugih poreznih jurisdikcija.

(5) Pravno lice iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta može konsolidovati porezni gubitak i poreznu obavezu više obveznika iz člana 3. stav (2) Zakona koji imaju sjedište u jednom kantonu.

Član 49.

(Gubitak prava korištenja poreznih gubitaka)

(1) Porezni obveznik koji je do prije dvije godine koristio porezni poticaj iz člana 36. Zakona, a ostvario porezni gubitak u prethodnoj ili godini koja prethodi, ne može koristi taj porezni gubitak za prijenos u budući period.

(2) Ukoliko porezni obveznik koristi porezni gubitak iz stava (1) ovog člana, primjenjuje se odredba člana 97. stav (2) ovog Pravilnika.

(3) Zavisno društvo iz člana 41. stav (1) Zakona koje učestvuje u poreznoj konsolidaciji ne može koristiti porezni gubitak kao umanjenje buduće porezne osnovice, ukoliko je taj porezni gubitak korišten u konsolidovanom poreznom bilansu. Čitav iznos poreznog gubitka se isključuje, nezavisno od iskorištenog iznosa.

Član 50.

(Porezni gubitak kod statusne promjene)

(1) Porezni obveznik - pravni sljednik spojenih poreznih obveznika ne može koristiti porezni gubitak poreznog obveznika koji je spojen kao umanjenje svoje buduće porezne osnovice.

(2) Porezni obveznik kojem se pripaja drugi porezni obveznik, ne može koristiti porezni gubitak pripojenog kao umanjenje svoje buduće porezne osnovice. Porezni gubitak obveznika kojem se pripaja drugi porezni obveznik može se koristiti kao umanjenje buduće porezne obaveze.

(3) Porezni obveznici koji su nastali podjelom, ne mogu koristiti porezni gubitak podijeljenog poreznog obveznika kao umanjenje buduće porezne osnovice.

(4) Porezni obveznik koji je promijenio organizacioni oblik, može koristiti porezni gubitak kao umanjenje buduće porezne osnovice, ukoliko pravni sljednik nastavlja voditi istu knjigovodstvenu vrijednost preuzete imovine i obaveze.

F. Porezni kredit

Član 51.

(Porezni kredit)

Porez na dobit koji je plaćen van teritorije Federacije, kao i porez po odbitku koji je odbijen i plaćen van teritorije Bosne i Hercegovine, u valuti države u kojoj je plaćen, priznaje se obvezniku u Federaciji kao umanjenje obaveze poreza na dobit u Federaciji prema srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan priznavanja tog poreznog kredita, prema uslovima propisanim Zakonom i ovim Pravilnikom.

Član 52.

(Porezni kredit za plaćeni porez u RS ili BD)

(1) Porez na dobit koji je porezni obveznik iz člana 3. stav (1) i člana 4. stav (2) Zakona platio ili treba da plati u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu prema odredbama propisa tih poreznih jurisdikcija, za dobit ostvarenu poslovanjem podružnica na teritoriji Republike Srpske ili Brčko Distrikta, priznaje se kao porezni kredit u Prijavi poreza na dobit za privredna društva - Obrazac PP-801 ili Prijavi poreza na dobit za djelimično izuzeta lica - Obrazac PP-804.

(2) Visina poreznog kredita iz stava (1) ovog člana utvrđuje se u visini poreza koji bi se obračunao na takvu dobit prema propisima Zakona i ovog Pravilnika.

(3) Porezni obveznik koji koristi porezni kredit iz ovog člana dužan je dostaviti Prijavu dobiti podružnice iz RS ili BD - Obrazac PE-806 uz prijavu poreza na dobit.

(4) Uz Obrazac PE-806 porezni obveznik dostavlja i obrazac prijave poreza na dobit u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu ovjerene od strane poreznih administracija u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu.

Član 53.

(Porezni kredit za plaćeni porez na dobit van BiH)

(1) Porez na dobit koji je porezni obveznik iz člana 3. stav (1) i člana 4. stav (2) Zakona platio u inostranstvu prema odredbama inostranih propisa, za dobit ostvarenu poslovanjem poslovne jedinice van teritorije Bosne i Hercegovine, priznaje se kao porezni kredit u Prijavi poreza na dobit za privredna društva - Obrazac PP-801 ili Prijavi poreza na dobit za djelimično izuzeta lica - Obrazac PP-804 pod uslovima da je dobit poslovne jedinice uključena u dobit tog poreznog obveznika.

(2) Visina poreznog kredita iz stava (1) ovog člana priznaje se u visini poreza koji bi se obračunao na takvu dobit prema propisima Zakona i ovog Pravilnika.

(3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države u kojoj se nalazi poslovna jedinica, uređen drugačiji način obračuna dobiti, primjenjuju se odredbe Ugovora u skladu sa članom 35. Zakona

(4) Porezni obveznik koji koristi porezni kredit iz ovog člana dužan je dostaviti Prijavu dobiti poslovne jedinice van Bosne i Hercegovine - Obrazac PE-807 uz prijavu poreza na dobit.

(5) Uz Obrazac PE-807 porezni obveznik dostavlja i slijedeće dokaze:

a) prijava poreza na dobit ili drugi validan dokument ovjeren od strane porezne administracije ili nadležnog organa porezne jurisdikcije u kojoj se nalazi poslovna jedinica i

b) potvrda o rezidentnosti poslovne jedinice koju izdaje nadležni organ porezne jurisdikcije u kojoj se nalazi ta poslovna jedinica.

Član 54.

(Porezni kredit za plaćeni porez po odbitku van BiH)

(1) Porez po odbitku koji je porezni obveznik iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona platio u inostranstvu prema odredbama inostranih propisa, za prihod ostvaren povremenim obavljanjem djelatnosti van teritorije Bosne i Hercegovine, priznaje se kao porezni kredit u Prijavi poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804).

(2) Porezni kredit iz stava (1) ovog člana se priznaje ukoliko su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) primljeni prihod po osnovu kojeg se traži umanjenje poreza je uključen u poreznu osnovicu koja je predmet oporezivanja i

b) porez je plaćen u drugoj državi u skladu sa odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i te države.

(3) Izuzetno od stava (2) tačka a) ovog člana, plaćeni porez se može priznati i narednoj prvoj godini, iako prihod po osnovu kojeg je plaćen nije uključen u osnovicu, ukoliko porezni obveznik koji koristi porezni kredit dostavi Izjavu da nije koristio taj porezni kredit u prethodnom periodu i da je prihod uključen u poreznu osnovicu prethodnog perioda.

(4) Ukoliko je plaćen porez u državi sa kojom Bosna i Hercegovina nema potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, porezni kredit priznaje se u visini poreza po odbitku od 5% za dividendu odnosno 10% za sve ostale prihode.

(5) Visina poreznog kredita iz stava (1) ovog člana priznaje se u visini poreza koji je plaćen ili treba da bude plaćen prema odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države u kojoj je porez obustavljen. Plaćeni porez suprotan Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja se ne priznaje.

(6) Porezni obveznik koji koristi porezni kredit iz ovog člana dužan je dostaviti Prijavu poreznog kredita po osnovu prihoda plaćenog van države BiH - Obrazac PK-814 uz prijavu poreza na dobit.

(7)  Uz Obrazac PK-814 porezni obveznik dostavlja i sljedeće dokaze:

a) prijava poreza po odbitku ili drugi validan dokument ovjeren od strane porezne administracije ili nadležnog organa porezne jurisdikcije u kojoj je plaćen i

b) potvrda o rezidentnosti isplatioca prihoda koju izdaje nadležni organ porezne jurisdikcije u kojoj se nalazi taj isplatilac prihoda.

G. Porez po odbitku

Član 55.

(Predmet oporezivanja)

(1) Predmet oporezivanja porezom po odbitku je prihod koji je nerezident iz člana 5. stav (2) Zakona ostvario na teritoriji Federacije, te postao obveznik poreza na dobit prema članu 3. stav (4) Zakona.

(2) Prihod u smislu stava (1) ovog člana uključuje isplatu ili na drugi način prijenosa (poklon, nasljeđe, kompenzacija i sl.) prihoda od strane rezidenta Federacije prema nerezidentu sa osnova obavljene povremene djelatnosti na teritoriji Federacije, isključujući prihode koji se mogu pripisati poslovnoj jedinici nerezidenta iz člana 6. Zakona.

(3) Obavljanje povremene djelatnosti na teritoriji Federacije smatra se vršenje aktivnosti u pretežnom obimu za koju se realizuje prihod. Aktivnost se vrši od strane nerezidenta, u korist rezidenta.

(4) Prihod nerezidenta koji podliježe oporezivanju porezom po odbitku, uključuje i:

a) prihod po osnovu poslovanja gradilišta ili građevinskog ili instalaterskog projekta ukoliko nema status poreznog obveznika iz člana 3. stav (3) Zakona.

b) prihod po osnovu pružanja usluga, uključujući i savjetodavne usluge od strane pravnog lica putem zaposlenih ili drugog lica koje je u tu svrhu angažovalo pravno lice, ukoliko nema status poreznog obveznika iz člana 3. stav (3) Zakona.

Član 56.

(Valuta plaćanja)

Kada da se isplata nerezidentu vrši u stranoj valuti, obračun i uplata poreza po odbitku se vrši po srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan isplate.

Član 57.

(Autorske naknade)

(1) Autorske naknade predstavljaju naknade koje se plaćaju ili na drugi način izmiruju na ime prava ili prava korištenja.

(2)  Pod pravima u smislu stava (1) ovog člana smatraju se:

a) pravo na književno, umjetničko ili naučno djelo uključujući kinematografske filmove, zapise radio ili televizijskih programa ili kompjuterskih programa; ili

b) pravo na korištenje patenta, licence, zaštitnog znaka, dizajna, modela, plana, tajne formule ili postupka;

c) pravo na prijenos informacija o industrijskom, komercijalnom ili naučnom iskustvu i druga slična prava koja se plaćaju nerezidentima.

(3) Najam kinematografske građe i filmova također se smatra autorskom naknadom, bez obzira da li se radi o njihovom korištenju u kino dvoranama ili na televiziji ili internetu.

(4) Pod industrijskim, komercijalnim ili naučnim iskustvom smatraju se svi autorski nezaštićeni podaci, bili oni podobni za patentiranje ili ne, a kojima jedna strana predaje drugoj svoja poslovna znanja i iskustva s ciljem njihove primjene u vlastito ime i za vlastiti račun.

(5) Kod naknade za autorska prava s osnova programa (eng. software) samo naknada na ime prava nad tim programom ili prava nad korištenjem tog programa ima karakter oporezive autorske naknade u odnosu na naknadu za program koji sadrži primjerak programa zaštićenog autorskim pravom koji nema karakter ovog oporezivog prihoda.

(6) Pod autorskim naknadama smatraju se i plaćanja za tehničku pomoć koja se izvršava u državi ugovornici, od strane rezidenta druge države ugovornice ako je takva pomoć povezana sa upotrebom bilo kojih prava ili imovine iz stava (2) ovog člana.

Član 58.

(Neoporezive kamate)

(1)  Prihod po osnovu kamata koje se plaćaju prema nerezidentu, a koje su nastale s osnove odgođenog plaćanja ili plaćanja na rate prilikom nabavke proizvodne opreme, prema nerezidentom dobavljaču, koji nije finansijska institucija, ne smatraju se oporezivim prihodom iz člana 38. stav (1) tačka b) Zakona.

(2) Pod proizvodnom opremom iz stava (1) ovog člana smatraju se sredstva koja se koriste, direktno ili indirektno, u procesu stvaranja nove vrijednosti (proizvoda ili usluge), s izuzetkom stambenih jedinica i putničkih automobila.

(3) Prihodi po osnovu kamata koje se plaćaju prema nerezidentu, a koje su nastale na ime posjeda ili čuvanja obveznica koje je izdao državni, entitetski ili kantonalni nivo vlasti ili jedinice lokalne samouprave, ne smatraju se oporezivim prihodom iz člana 38. stav (1) tačka b) Zakona.

Član 59.

(Naknada za zabavne i sportske događaje)

(1) Naknada za zabavne i sportske događaje predstavlja prihod koji se isplaćuje ili na drugi način izmiruje nerezidentu s osnove nastupa ili organizacije umjetničkog, zabavnog ili sportskog događaja na teritoriji Federacije.

(2) Naknada iz stava (1) ovog člana uključuje i prihod od sponzorstva ili naknade za reklamiranje (promociju) koja je direktno ili indirektno vezana za umjetnički, zabavni ili sportski događaj.

(3) Ukoliko se naknada iz stava (1) ovog člana, isplaćuje na račun pravnog lica, a u korist umjetnika, zabavljača ili sportaša, tako isplaćena naknada se oporezuje porezom po odbitku, ukoliko nije oporeziva prema propisima koji uređuju porez na dohodak.

(4) Prihodi od aktivnosti političke, društvene, vjerske ili dobrotvorne prirode ukoliko je prisutan element zabave, imaju karakter naknade za zabavne događaje.

Član 60.

(Naknada za telekomunikacijske usluge)

(1) Telekomunikacijska usluga smatra se uslugom koja se sastoji, u cjelini ili djelimično, u prenošenju signala na telekomunikacijskim mrežama, uključujući, ali ne ograničavajući se na emitiranje kao i mrežu za prijenos podataka.

(2) Emitiranje iz stava (1) ovog člana označava svako odašiljanje znakova, signala, teksta, slike, zvuka ili podataka od jedne do više tačaka putem žice, optičkih kablova, radijskim ili bilo kojim drugim elektromagnetnim putem, namijenjenih za opći prijem od strane javnosti putem prijemnika koji su podešeni za tu svrhu, isključujući fiksnu i mobilnu telefoniju.

(3) Naknada koja se plaća na ime usluga iz stava (1) ovog člana ima karakter naknade iz člana 38. stav (1) tačka h) Zakona.

Član 61.

(Naknada za zakup)

(1) Izmirenja učinjenja za upotrebu pokretne imovine kao što su prijevozna sredstva, ili bilo koja druga oprema za rad, nezavisno gdje se oprema koristi, predstavljaju oporezivu naknadu iz člana 38. stav (1) tačka e) Zakona.

(2) Izmirenja učinjena za upotrebu nepokretne imovine, nezavisno na kojoj teritoriji se nalazi ta imovina, predstavlja oporezivu naknadu iz člana 38. stav (1) tačka e) Zakona.

(3) Ukoliko se izmirenja naknade iz st. (1) i (2) ovog člana vrše na ime najma imovine za potrebe poslovne jedinice koja se nalazi van teritorije Bosne i Hercegovine, isplatilac nije u obavezi obračunati i obustaviti porez po odbitku.

(4) Ukoliko se izmirenje naknade iz st. (1) i (2) ovog člana vrši za svrhu organizovanog sajma, izložbe ili sličnog događaja, isplatilac nije u obavezi obračunati i obustaviti porez po odbitku.

Član 62.

(Naknada upravljačke, tehničke i obrazovne usluge)

(1) Upravljačke usluge smatraju se uslugama upravljanja ili pomoći u upravljanju kod tržišnih aktivnosti, a koje se smatraju usluge podrške iz člana 55. Pravilnika o transfernim cijenama ("Službene novine Federacije BiH", br. 67/16).

(2) Kada se plaćanje vrši prema nerezidentu za usluge instalacije ili postavke opreme, usluge tehničke podrške, obuke, savjetovanja ili druge slične usluge, porez po odbitku će se obračunati i obustaviti ukoliko je usluga izvršena na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(3) Ukoliko se usluga pruža elektronskim putem, a izvan teritorije Bosne i Hercegovine (internet, e-mail, telefon i sl.) bez fizičkog prisustva lica u Bosni i Hercegovini, smatra se da je usluga izvršena izvan teritorije Bosne i Hercegovine i porez po odbitku se ne obračunava.

Član 63.

(Prihod nerezidenta od prodaje imovine)

(1) Naknada ili prihod koji nerezident ostvari prodajom ili prijenosom nepokretne imovine, dionica ili udjela u kapitalu i prava industrijske svojine predstavlja osnovicu poreza po odbitku.

(2) Visina oporezive naknade iz stava (1) ovog člana osim za dionice ili udjele u kapitalu smatra se prodajna naknada koja je ugovornim odnosom uređena između kupca i prodavca, osim u slučajevima:

a) kada je ugovorna naknada manja od tržišne vrijednosti iste kod prodaje izvršene između povezanih lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona;

b) kada je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države ugovornice primaoca prihoda propisana druga oporeziva osnovica.

(3) Visina oporezive naknade iz stava (1) ovog člana za dionice ili udjele u kapitalu smatra se prodajna naknada (prodajna cijena) umanjena za nabavnu vrijednost, osim u slučajevima:

a) kada je prodajna naknada manja od tržišne vrijednosti iste kod prodaje izvršene između povezanih lica u smislu člana 44. stav (3) Zakona, uzima se tržišna vrijednost umanjena za nabavnu vrijednost. Visina nabavne vrijednosti iz ove tačke jednaka je ponderiranoj aritmetičkoj sredini svih nabavki tih dionica ili udjela.

b) kada je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države ugovornice primaoca prihoda propisana druga oporeziva osnovica.

(4)  Realizirani prihod iz stava (1) ovog člana je rezultat prijenosa:

a) nepokretne imovine na teritoriji Federacije, osim u slučaju prijenosa imovine na ili sa poslovne jedinice nerezidenta iz člana 6. Zakona;

b) dionica ili udjela u kapitalu pravnog lica koji je rezident Federacije;

c)  prava industrijske svojine koji uključuju i intelektualno vlasništvo koje je registrovano u Bosni i Hercegovini.

Član 64.

(Primjena Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja)

(1) Oporezivanje prihoda iz čl. 38. i 39. Zakona vrši se primjenom principa izvora u skladu sa potpisanim Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je ratificirala ili na bazi notifikacije prihvatila Bosna i Hercegovina.

(2) Ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prepušteno pravo oporezivanja Bosni i Hercegovini, isplatilac prihoda će obustaviti porez po odbitku po stopi iz člana 38. stav (7) Zakona od prihoda.

(3) Ukoliko je stopa iz člana 38. stav (7) Zakona niža od stope na prihode iz potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a postoji princip izvora kod oporezivanja tog prihoda, primjenjuje se stopa iz člana 38. stav (7) Zakona.

(4) Ukoliko je stopa iz člana 38. stav (7) Zakona viša od stope na prihode iz potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a postoji princip izvora kod oporezivanja tog prihoda, primjenjuje se stopa iz Ugovora.

Član 65.

(Bruto iznos)

(1) Odredbom člana 38. stav (6) Zakona propisano je da prihod na koji se obračunava porez po odbitku, predstavlja bruto prihod koji bi nerezidentno pravno lice ostvarilo odnosno naplatilo da porez nije odbijen od ostvarenog odnosno isplaćenog prihoda.

(2) Formula koja se primjenjuje kod obračuna prihoda umanjenog za porez po odbitku je:

(3) Formula koja se primjenjuje prilikom preračuna stope poreza po odbitku je:

gdje je

Iznos poreza po odbitku = isplata x preračunata stopa poreza

Član 66.

(Neposredna obaveza obračuna i uplate poreza po odbitku)

(1) Nezavisno od posrednika koji nije krajnji korisnik prihoda, a koji se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, ukoliko porezni obveznik iz člana 3. Zakona plaća ili na drugi način prenosi oporezivi prihod nerezidentu koji je krajnji korisnik tog prihoda, on je dužan obračunati, prijaviti i obustaviti porez po odbitku.

(2) Obveznik koji je izvršio obračun, prijavu i obustavu poreza po odbitku iz stava (1) ovog člana, dužan je jedan primjerak prijave iz čl. 111., 112., 113., 114. i 115. ovog Pravilnika u skladu sa pripadajućim oblikom isplaćenog odnosno izmirenog prihoda, dostaviti i posredniku.

(3) Obveznik iz stava (2) ovog člana dužan je uz prijavu poreza iz čl. 111., 112., 113., 114. i 115. ovog Pravilnika dostaviti Poreznoj upravi i Izjavu posrednika da nije on krajnji korisnik prihoda.

(4) Ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države primaoca prihoda, prihod oporeziv isključivo u državi rezidentnosti primaoca prihoda, posrednik iz ovog člana je obavezan postupiti u skladu sa članom 110. st. (2) i (3) ovog Pravilnika.

Član 67.

(Obaveza dostavljanja obavijesti)

(1) Porezni obveznik čije se dionice ili udjeli u kapitalu prodaju između nerezidenata, kod realizacije oporezivog prihoda iz člana 39. Zakona dužan je dostaviti Poreznoj upravi obavijest i dokaze o izvršenoj prodaji u kojoj navodi njemu poznate činjenice.

(2) Obavijest iz stava (1) ovog člana se dostavlja odmah kada su poznate činjenice o prodaji, a najkasnije u roku od tri dana od dana predaje izmjene za upis u sudski registar ili drugi registracioni organ.

(3)  Ukoliko porezni obveznik iz stava (1) ovog člana u roku ne dostavi obavijest, postupit će u skladu sa članom 40. stav (2) Zakona.

(4) Porezna uprava će po dostavljenoj obavijesti iz stava (2) ovog člana postupiti po službenoj dužnosti u naplati dužne obaveze.

H. Porezno konsolidovanje

Član 68.

(Zahtjev za poreznom konsolidacijom)

(1) Matično privredno društvo iz člana 41. stav (1) Zakona može podnijeti Zahtjev za odobrenje za porezno konsolidovanje, istekom poreznog perioda za koji su ispunjeni uslovi i to:

a) sva privredna društva koja učestvuju u poreznoj konsolidaciji su rezidenti Federacije;

b) sva privredna društva imaju jednake porezne periode;

c) odlukom o poreznoj konsolidaciji nadležni organi privrednih društava (nadzorni odbor ili upravni odbor ili skupština) su saglasni sa konsolidacijom.

(2) Krajnji datum za dostavljanje Zahtjeva za konsolidacijom je 31. januar tekuće godine za prethodnu godinu, koja se u Zahtjevu navodi kao prva od pet godina poreznog konsolidovanja. Uz Zahtjev se dostavljaju dokazi iz stava (1) ovog člana.

(3) Porezno konsolidovanje može se koristiti ukoliko je Porezna uprava odobrila poreznu konsolidaciju Rješenjem.

Član 69.

(Porezno konsolidovanje)

(1)  Jednom odobreno porezno konsolidovanje se primjenjuje pet godina ukoliko ne postoji izmjena u uslovima pod kojim je dato, a posebno se odnosi na broj učesnika u konsolidaciji i njihovoj saglasnosti.

(2) Ukoliko su promijenjeni uslovi iz ovog člana, ili se jedno od društava opredijeli za pojedinačno oporezivanje prije isteka roka od pet godina, svi učesnici porezne konsolidacije dužni su platiti porez na način i pod uslovima kao da nije bilo konsolidacije.

Član 70.

(Porezni gubitak kod poreznog konsolidovanja)

Shodno članu 42. stav (3) Zakona kod porezne konsolidacije se ne može koristiti porezni gubitak kao umanjenje buduće porezne osnovice grupe.

Član 71.

(Prijava poreznog konsolidovanja)

(1) Prijavu poreza na dobit u slučaju poreznog konsolidovanja vrši matično privredno društvo podnošenjem Konsolidovanog poreznog bilansa i prijave poreza na dobit - Obrazac PP-805, a zavisna društva podnose Porezne bilanse - Obrazac PB-800-A.

(2) Uz prijave iz stava (1) ovog člana matično privredno društvo dostavlja i konsolidovani bilans uspjeha za grupu, sačinjen u skladu sa MRS/MSFI, te druga potrebna obrazloženja.

I. Statusne promjene

Član 72.

(Statusne promjene)

(1) Porezni obveznik koji je subjekt statusne promjene spajanja ili podjele, dužan je utvrditi poreznu osnovicu u skladu sa odredbama Zakona i ovog Pravilnika, za period od početka kalendarske godine ili drugog odobrenog perioda do dana upisa rješenja u sudski registar. Porezni obveznik koji je nastao spajanjem ili podjelom, svoju poreznu osnovicu utvrđuje od dana upisa rješenja u sudski registar do kraja kalendarske godine.

(2) Porezni obveznik koji se pripaja dužan je utvrditi poreznu osnovicu na način iz stava (1) ovog člana.

Član 73.

(Kontinuitet u oporezivanju)

(1) Ukoliko se imovina i obaveze poreznog obveznika koji se spaja ili pripaja ili dijeli procjenjuje po novim vrijednostima, nezavisno od njene knjigovodstvene vrijednosti iskazane kod poreznog obveznika koji je subjekt statusne promjene, porezni obveznik koji učestvuje u statusnoj promjeni spajanja ili pripajanja ili podjele utvrđuje dobit odnosno gubitak određen prije i poslije statusne promjene odvojeno.

(2)  Razlika vrijednosti imovine i obaveza između procijene iz stava (1) ovog člana i knjigovodstvene vrijednosti te imovine i obaveza uključuje se u poreznu osnovicu, i smatra se kapitalnim dobitkom odnosno gubitkom iz statusne promjene.

(3) Porezni obveznik ne utvrđuje dobit odnosno gubitak prije i poslije statusne promjene, ukoliko prenosi imovinu i obaveze po istoj vrijednosti na svog pravnog sljednika, ne utičući na knjigovodstvenu vrijednost te imovine i obaveza, i na konzistentnost utvrđivanja porezne osnovice prema članu 7. stav (7) Zakona.

Član 74.

(Porezni obveznik u likvidaciji)

(1)  Kod poreznog obveznika u likvidaciji, oporeziva osnovica se utvrđuje odvojeno za period prije i poslije rješenja o otvaranju likvidacionog postupka.

(2) Porezni obveznik koji je u likvidacionom postupku će do dana rješenja o otvaranju likvidacionog postupka zatvoriti svoje računovodstvene evidencije u svrhu utvrđivanja porezne osnovice. Porezna osnovica se utvrđuje za period od početka kalendarske godine odnosno izmijenjenog perioda do dana rješenja o otvaranja likvidacionog postupka.

(3) U periodu trajanja likvidacije do kraja kalendarske godine ili do dana rješenja o okončanju likvidacionog postupka, zavisno šta je prije, utvrđuje se porezna osnovica. Ukoliko je likvidacioni postupak prešao u novu kalendarsku godinu, porezna osnovice se utvrđuje, godišnje, sve do dana rješenja o okončanju likvidacionog postupka.

(4) Porezne osnovice iz st. (2) i (3) ovog člana se utvrđuju posebno.

(5) Porezni obveznik u likvidaciji može koristiti pravo umanjenje porezne osnovice za porezni gubitak prethodnog perioda u skladu sa članom 25. Zakona, do konačno utvrđenog likvidacionog viška.

Član 75.

(Likvidacioni višak)

(1) Ukoliko je nakon umanjenja za porez, dobit iz člana 74. stav (3) ovog Pravilnika veća od iznosa upisanog kapitala u sudski registar ili drugi registracioni organ, tako ostvareni višak ima status dividende.

(2) Porezni obveznik koji je primalac dividende iz stava (1) ovog člana primjenjuje odredbe člana 21. Zakona i člana 44. ovog Pravilnika.

(3) Ukoliko je nakon umanjenja za porez, dobit iz člana 74. stav (3) ovog Pravilnika, manja od iznosa upisanog kapitala u sudski registar ili drugi registracioni organ, tako nastali gubitak se smatra porezno nepriznatim rashodom.

(4) Porezni obveznik, koji je vlasnik kapitala lica iz stava (3) ovog člana, nema pravo na umanjenje porezne osnovice po osnovu nastalog gubitka.

(5) Gubitak iz stava (4) ovog člana predstavlja razliku između vlasnikovog udjela u kapitalu likvidiranog subjekta i niže vrijednosti likvidacionog viška koji nakon provedenog postupka likvidacije pripada vlasniku.

 

III. UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA A. Porezni period

Član 76.

(Porezni period)

(1) Porezni period je jednak kalendarskoj godini.

(2)  Porezni period može biti i kraći od kalendarske godine, ukoliko porezni obveznik počinje poslovanje u toku godine, te njegov porezni period traje od početka poslovanja do kraja kalendarske godine.

(3) Ukoliko porezni obveznik završava poslovanje u toku godine, njegov porezni period traje od završetka poslovanja do kraja kalendarske godine.

(4) Porezni obveznik koji je tokom kalendarske godine imao statusne promjene iz člana 26. stav (1) Zakona može imati porezni period od početka kalendarske godine do statusne promjene i od statusne promjene od kraja kalendarske godine.

(5) Porezni obveznik uz odobrenje federalnog ministra finansija (u daljem tekstu: Ministar) može imati i drugačiji period od kalendarske godine. Jednom odobrena izmjena poreznog perioda primjenjuje se najmanje tri godine uzastopno.

(6) U prvoj godini izmjene poreznog perioda prema članu 47. stav (2) tačka d) Zakona, porezni obveznik ima dva porezna perioda. Prvi period počinje od početka kalendarske godine do novog početka drugačijeg perioda. Drugi period je porezni period koji je drugačiji od kalendarske godine. Isti je slučaj kada je završen ciklus od najmanje tri godine i nema produžavanja.

Član 77.

(Odobravanje drugog poreznog perioda)

(1) Porezni obveznik može podnijeti Zahtjev za izmjenom poreznog perioda prema Federalnom ministarstvu finansija, ukoliko ima saglasnost nadležnog organa u Bosni i Hercegovini o izmjeni perioda za sačinjavanje finansijskih izvještaja koji je drugačiji od kalendarske godine.

(2) Ministar odobrava korištenje drugačijeg poreznog perioda izdavanjem Rješenja, na način da jednom odobreno Rješenje traje tri uzastopna perioda. Izmijenjeni porezni period mora odgovarati izmijenjenom periodu za sačinjavanje finansijskih izvještaja koji se koristi kod razreza poreza.

(3) Jedan primjerak Rješenja iz stava (2) ovog člana porezni obveznik dostavlja Poreznoj upravi odnosno nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave kojoj pripada.

B. Naplata poreza

Član 78.

(Akontacija poreza)

(1) Tokom poreznog perioda porezni obveznik je dužan plaćati mjesečni iznos akontacije poreza, na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.

(2) Visina akontacije poreza iz stava (1) ovog člana se utvrđuje u iznosu 1/12 obračunatog poreza, poslije umanjenja porezne osnovice i poreznog kredita, iz porezne prijave prethodnog poreznog perioda.

(3) Iznimno od stava (2) ovog člana, na zahtjev poreznog obveznika koji obavlja djelatnost sa sezonskim obilježjima, Porezna uprava može rješenjem utvrditi različitu visinu akontacije za pojedine mjesece poreznog perioda, s tim da ukupan iznos akontacija mora odgovarati iznosu koji bi se naplatio ravnomjernim iznosom akontacija poreza.

(4) Utvrđena visina akontacije poreza se plaća sve do podnošenja nove porezne prijave.

(5) Obveznikom plaćanja akontacije poreza na dobit iz stava (1) ovog člana smatra se:

a) porezni obveznik iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i član 4. stav (2) Zakona,

b) pravno lice iz člana 28. stav (1) i člana 29. stav (1) Zakona, i

c) matično privredno društvo iz člana 42. stav (4) Zakona.

(6) Akontacije poreza na dobit smatraju se i preplate poreza na dobit iz prethodnog perioda uz saglasnost poreznog obveznika.

Član 79.

(Utvrđivanje akontacije poreza)

(1) Akontacija poreza na dobit se utvrđuje u Prijavi poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP-802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP-805) i tako utvrđena visina akontacije poreza važi sve do podnošenja nove Prijave poreza na dobit.

(2) Porezni obveznik koji je započeo svoje poslovanje, te nema porezne prijave prethodnog perioda, nije u obavezi plaćati akontaciju poreza na dobit za taj porezni period.

(3) Pod obveznikom u smislu stava (2) ovog člana ne smatra se obveznik nastao statusnom promjenom iz člana 26. stav (1) Zakona.

(4)  Obveznik koji je u Prijavi poreza na dobit za privredna društva - Obrazac PP-801 iskazao porezni gubitak koji može koristiti za buduće umanjenje cjelokupne porezne osnovice, nije u obavezi plaćati akontaciju poreza na dobit za taj porezni period.

Član 80.

(Izmjena akontacije poreza)

(1) Porezni obveznik može tražiti izmjenu iznosa akontacije utvrđenu prema članu 79. ovog Pravilnika, u slučajevima iz člana 52. stav (4) Zakona.

(2) Zahtjev za izmjenu akontacije poreza, porezni obveznik dostavlja Poreznoj upravi koja će Rješenjem utvrditi novi mjesečni iznos akontacije poreza, ukoliko je porezni obveznik suočen sa situacijama kod kojih je:

a) uslijed statusne promjene smanjena mogućnost poslovanja sa dobiti prema preliminarnim finansijskim izvještajima;

b) uslijed poslovne promjene, koja direktno ili indirektno utiče na visinu porezne osnovice, i prema polugodišnjim finansijskim izvještajima povećana mogućnost poslovanja sa gubitkom;

c) plaćeni porezni kredit iz čl. 52., 53. i 54. ovog Pravilnika od strane poreznog obveznika, a koji se može dokazati vjerodostojnim ispravama.

d) uslijed prirodnih ili drugih nesreća smanjena mogućnost poslovanja sa dobiti.

(3) Izmjenu iznosa akontacije poreza može izvršiti i Porezna uprava po službenoj dužnosti, kao posljedica nadzora ili na osnovu drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika kojima raspolaže. Novi iznos akontacije poreza utvrđuje se Rješenjem, a izmjena iznosa akontacije poreza primjenjuje se za naredni mjesec u odnosu na mjesec u kojem je doneseno Rješenje.

Član 81.

(Zahtjev za izmjenu akontacije poreza)

(1) U zahtjevu za izmjenu akontacije poreza na dobit porezni obveznik mora navesti i obrazložiti razloge za izmjenu visine akontacije poreza.

(2) Porezni obveznik uz zahtjev iz stava (1) ovog člana, dostavlja vjerodostojne dokaze obrazloženih razloga, koje Porezna uprava treba da cijeni prilikom prihvaćanja ili odbacivanja zahtjeva.

Član 82.

(Plaćanje akontacije poreza)

(1) Mjesečni iznos akontacije poreza na dobit se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

(2)  Ukoliko porezni obveznik ne plati akontaciju poreza na dobit u skladu sa stavom (1) ovog člana, obračunat će se zatezna kamata na javne prihode.

Član 83.

(Konačna porezna obaveza)

(1)  Konačna porezna obaveza se utvrđuje u Prijavi poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP-802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP-805).

(2) Ukoliko je konačna porezna obaveza veća od uplaćenih iznosa akontacija poreza, porezni obveznik je dužan u roku od 20 radnih dana od dana podnošenja porezne prijave uplatiti razliku poreza na dobit.

(3) Ukoliko je konačna porezna obaveza manja od uplaćenih iznosa akontacija, prema zahtjevu poreznog obveznika, razlika poreza se može:

a) uračunati u buduće akontacije poreza na dobit;

b) preknjižiti na dužnu poreznu obavezu ukoliko javni prihodi pripadaju istom budžetu;

c) vratiti poreznom obvezniku.

(4) Ukoliko porezni obveznik ne dostavi Zahtjev za povrat, Porezna uprava će po službenoj dužnosti primijeniti odredbu stava (3) tač. a) i/ili b) ovog člana.

(5) Porezna uprava je dužna obavijestiti poreznog obveznika o postupanju iz stava (4) ovog člana u roku od 30 radnih dana od dana podnošenja Prijave poreza na dobit.

Član 84.

(Zahtjev za povrat poreza)

(1) Zahtjev za povrat poreza se dostavlja Poreznoj upravi uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP-802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP-805) u kojoj je utvrđena preplata poreza na dobit.

(2) Povrat poreza se ne može odobriti za porezni kredit iz čl. 52., 53. i 54. ovog Pravilnika.

(3) Porezna uprava donosi Rješenje o povratu poreza koje dostavlja poreznom obvezniku i nadležnom organu za povrat poreza u roku do 20 radnih dana od dana dostavljanja Zahtjeva.

(4)  Porezni obveznik može podnijeti Zahtjev za povrat poreza i ukoliko je pogrešno ili više uplatio poreza na dobit.

C. Isplate iz dobiti

Član 85.

(Isplate iz dobiti)

(1) Isplate iz dobiti u smislu člana 55. Zakona uključuju raspodjelu po osnovu prava vlasništva na ime dobiti tog poreznog obveznika, nezavisno u kojem obliku se ta raspodjela izvršila, novčanom ili nenovčanom, prema vlasnicima kapitala.

(2) Akontativna raspodjela dobiti smatra se isplatom dobiti iz stava (1) ovog člana.

(3) Direktnim porezima, koje porezni obveznik ne može dugovati prema članu 55. stav (1) Zakona na dan isplate iz dobiti, smatraju se javni prihodi koji se plaćaju po entitetskim ili kantonalnim propisima, u budžete, bez činjenja protuusluge, a nameću se svim licima prema karakteristikama poreznih zakona.

(4) Doprinosima koje porezni obveznik ne može dugovati prema članu 55. stav (1) Zakona na dan isplate iz dobiti smatraju se javni prihodi koji se plaćaju po entitetskim propisima, u svrhu ostvarivanja određenih prava.

(5) Obaveze prema zaposlenicima koje porezni obveznik ne može dugovati smatraju se svi prihodi od nesamostalne djelatnosti uređeni prema propisu koji uređuje porez na dohodak, za koje porezni obveznik ima pravnu obavezu isplate prema zaposlenom.

(6)  Pravna obaveza iz stava (5) ovog člana može biti ili propisana pravna norma ili ugovorna obaveza između poreznog obveznika i njegovog zaposlenika.

(7) Porezni obveznik ne može izvršiti isplatu iz dobiti, ukoliko na datum raspodjele ima dospjele obaveze iz st. (3), (4) i (5) ovog člana.

Član 86.

(Davanje pozajmica i prijenos imovine)

(1) Porezni obveznik ne može davati pozajmice u bilo kojem obliku, novčanom ili ne, drugim licima, ukoliko na datum sačinjavanja ugovora ili isplate, zavisno šta je ranije, ima dospjele, a neplaćene obaveze po osnovu javnih prihoda.

(2) Javnim prihodima iz člana 55. stav (2) Zakona smatraju se svi javni prihodi, čije je plaćanje uređeno državnim, entitetskim ili kantonalnim propisima odnosno propisima jedinica lokalne samouprave.

(3) Prijenosom imovine na druga pravna lica predviđeno članom 55. stav (2) Zakona smatra se:

a) dati poklon u stvarima, pravima ili bilo koji oblik imovine obveznika koja mu služi za obavljanje djelatnosti ili s kojom stiče direktno ili indirektno prihode;

b) naslijeđa u stvarima, pravima ili imovini;

c)  prodaja nematerijalne imovine, te nekretnina, postrojenja i opreme bez naknade ili uz naknadu koja je ispod tržišne cijene.

(4) Prijenosom imovine na druga pravna lica predviđena članom 55. (2) Zakona ne smatraju se prodaje roba ili usluga kao dio djelatnosti koju obavlja obveznik, kao ni prodaja imovine po tržišnoj cijeni.

Član 87.

(Dokazi vezani za isplatu)

(1) Ukoliko porezni obveznik vrši isplatu iz dobiti na dan isplate, u svojoj evidenciji treba da posjeduje sljedeće dokaze:

a) potvrda ili uvjerenje Porezne uprave o stanju neizmirenih obaveza po osnovu poreza ili doprinosa; i

b) izjava poreznog obveznika pod materijalnom i krivičnom odgovornošću da su dospjele obaveze prema zaposlenim uredno izmirene.

(2) Ukoliko porezni obveznik daje pozajmice ili vrši prijenos imovine u svojoj evidenciji treba da posjeduje sljedeće dokaze:

a)  dokaze iz stava (1) ovog člana

b) potvrda ili uvjerenje Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine o stanju neizmirenih obaveza s osnova javnih prihoda.

(3)  Dokazi iz st. (1) i (2) ovog člana ne smiju biti stariji od 15 dana od dana isplate dobiti odnosno davanja pozajmice ili prijenosa imovine.

IV. POREZNI POTICAJI

A. Investiranje u proizvodnu opremu

Član 88.

(Porezna olakšica po osnovu investiranja u proizvodnu opremu)

(1) Obvezniku iz člana 3. Zakona će se umanjiti utvrđena porezna obaveza za 30% ukoliko porezni obveznik izvrši kupovinu proizvodne opreme u godini za koju se utvrđuje dobit, prema sljedećim kumulativno ispunjenim uslovima:

a) vrijednost proizvodne opreme iznosi više od 50% ostvarene dobiti prije oporezivanja iz poreznog perioda za koji se umanjuje porezna obaveza,

b) kupovina opreme se vrši iz vlastitih sredstava i

c) proizvodna oprema je kupljena i stavljena u upotrebu u godini za koju se traži umanjenje porezne obaveze.

(2) Kupovina iz vlastitih sredstava iz stava (1) tačka b) ovog člana utvrđuje se na osnovu Izvještaja o novčanim tokovima sačinjenog u skladu sa direktnom ili indirektnom metodom prema računovodstvenim propisima na način da je:

gdje je:

NPA - Novčani tok iz poslovnih aktivnosti

NIA - Novčani tok iz investicionih aktivnosti

NFA - Novčani tok iz finansijskih aktivnosti.

(3) Proizvodnom opremom iz člana 36. stav (2) Zakona smatraju se postrojenje ili oprema koju porezni obveznik direktno koristi u procesu stvaranja nove vrijednosti (proizvoda ili usluge) kao sredstvo rada, s izuzetkom putničkih automobila.

Član 89.

(Prijava porezne olakšice)

(1) Porezni obveznik koji koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (2) Zakona uz Poreznu prijavu poreza na dobit dužan je dostaviti Prijavu porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu - Obrazac PP-810.

(2) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz tri dijela i sadrži:

a)   podatke iz bilansa stanja - iznose tekuće i prethodne godine iz izvještaja Bilansa stanja stavki označenih kao:

1)  pozicija naziva Postrojenje i oprema, oznake AOP 011

2) pozicija naziva Ukupna aktiva oznake AOP 067

b) podatke o novčanim tokovima - iznose neto povećanja ili smanjenja novčanih tokova iz poslovnih, investicionih i finansijskih aktivnosti iz godine za koju se utvrđuje porez.

c) podatke o kupljenoj proizvodnoj opremi - naziv proizvodne opreme, nabavna vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost, naziv dobavljača, broj fakture ili ugovora i datum plaćanja.

B. Investiranje u stalna sredstva

Član 90.

(Porezna olakšica po osnovu investiranja u stalna sredstva)

(1) Obvezniku iz člana 3. Zakona će se umanjiti utvrđena porezna obaveza za 50% ukoliko porezni obveznik izvrši ulaganje u stalna sredstva, za svaku godinu za koju se utvrđuje dobit, prema sljedećim kumulativno ispunjenim uslovima:

a) vrijednost ulaganja iznosi ukupno 20 mil. KM u pet uzastopnih godina,

b) prve godine ulaganje iznosi 4 mil. KM i

c)  ulaganje se vrši iz vlastitih sredstava, što isključuje zaduživanje u svrhu ulaganja bilo kojeg oblika.

(2) Ukoliko porezni obveznik investira iznos od 20 mil. KM i u kraćem periodu od pet (5) godina, ima pravo na umanjenje porezne obaveze za 50% u svakoj godini kao da je investirao svih pet (5) godina.

(3) Ulaganje iz vlastitih sredstava iz stava (1) tačka c) ovog člana utvrđuje se na isti način kako je propisano u članu 88. stav (2) ovog Pravilnika.

(4) Ulaganjem u stalna sredstva iz člana 36. stav (5) Zakona smatraju se ulaganja u nekretnine, postrojenje ili opremu koju porezni obveznik direktno ili indirektno koristi u procesu stvaranja nove vrijednosti (proizvoda ili usluge), s izuzetkom stambenih jedinica i putničkih automobila.

(5)  Pod ulaganjem iz stava (4) ovog člana smatra se kupovina, izgradnja, dogradnja, investiciono održavanje koje se kapitalizira u skladu sa računovodstvenim propisima kao i drugi slični načini povećanja vrijednosti stalnog sredstva.

(6) Pod početkom ulaganja smatra se kod kupovine prijenos u vlasništvo nekretnine, opreme ili postrojenja, a kod izgradnje ili dogradnje početak izvršenja radova.

Član 91.

(Plan investiranja)

(1) Porezni obveznik koji je odlučio da primijeni poreznu olakšicu iz člana 36. stav (5) Zakona obavezan je da dostavi Plan investiranja - Obrazac PI-808 do 30. juna godine za koju će tražiti porezni poticaj, nadležnoj jedinici Porezne uprave.

(2) Porezni obveznik uz Obrazac PI-808 dostavlja i Odluku o investiranju koja je uredno potpisana i ovjerena od odgovornog lica ili tijela.

(3) Plan investiranja se sastoji iz tri dijela i sadrži:

a) podatke o investicijama koji bi trebali da sadrže opis investicije, njen cilj i svrhu;

b) podatke o izvorima investiranja koji bi trebali da sadrže načine i izvore finansijskih sredstava iz kojih će se finansirati investicija;

c) podatke o planu investiranja koji bi trebali da sadrže tok investiranja s posebnim osvrtom na planirane iznose ulaganja za period trajanja porezne olakšice.

(4) Kod upisa perioda Plana investiranja upisuje se petogodišnji period trajanja investiranja.

Član 92.

(Prijava porezne olakšice)

(1) Porezni obveznik koji koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (4) Zakona uz Poreznu prijavu porezna na dobit dužan je dostaviti Prijavu porezne olakšice po osnovu investiranja u stalna sredstva - Obrazac PP-811 za svaku godinu u kojoj se umanjuje porezna obaveza.

(2)  Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži:

a) podatke o investiciji koji sadrže:

1) početnu godinu korištenja poticaja koja predstavlja prvu godinu ulaganja;

2) godinu investiranja u odnosu na period investiranja i označava se zaokruživanjem;

3) planirani iznos investicije u KM u tekućem poreznom periodu za godinu investiranja iz Obrasca PI-808;

4) iznos investicije u KM u tekućem poreznom periodu se utvrđuje zbirom nabavne vrijednosti utvrđenim u dijelu četiri ovog Obrasca;

5) ukupno investirani iznos u KM koji se utvrđuje kao zbir svih investiranja koja su izvršena u prethodnom periodu uključujući tekuću godinu;

b) podatke iz bilansa stanja - iznose tekuće i prethodne godine iz izvještaja Bilansa stanja stavki označenih kao:

1) pozicija naziva Nekretnine, postrojenje i oprema, oznake AOP 008

2) pozicija naziva Ukupna aktiva oznake AOP 067

c) podatke o novčanim tokovima - iznose neto povećanja ili smanjenja novčanih tokova iz poslovnih, investicionih i finansijskih aktivnosti iz godine za koju se utvrđuje porez.

d) podatke o ulaganju - naziv ulaganja, nabavna vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost, naziv dobavljača, broj fakture ili ugovora i datum plaćanja.

C. Zapošljavanje

Član 93.

(Porezna olakšica po osnovu upošljavanja)

(1) Obvezniku iz člana 3. Zakona će se umanjiti utvrđena porezna obaveza za iznos bruto plaće novoprimljenih zaposlenika u iznosima koji se utvrde kroz Prijavu porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja - Obrazac PP-812 na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom i ovim Pravilnikom.

(2) Novoprimljenim zaposlenim iz stava (1) ovog člana smatra se lice koje je zasnovalo radni odnos sa poreznim obveznikom minimalno u kontinuitetu na 12 mjeseci sa punim radnim vremenom. Ukoliko je period radnog odnosa i duži od 12 mjeseci, priznat će se umanjenje porezne obaveze za ukupan period trajanja radnog odnosa u poreznom periodu u kojem nastanu troškovi bruto plaće tog zaposlenog.

(3) Ukoliko je novozaposleni prestao sa radom prije isteka roka od 12 mjeseci ili ima zasnovan radni odnos sa nepunim radnim vremenom, porezni obveznik gubi pravo na dvostruko umanjenje porezne obaveze, te je u obavezi obračunati i uplatiti razliku poreza na dobit zajedno sa zateznim kamatama na javne prihode, na način kao da nije koristio ovu poreznu olakšicu.

(4) Ukoliko trajanje ugovora u periodu od 12 mjeseci ili duže, prelazi iz jednog u drugi porezni period, iznos umanjenja porezne osnovice u svakom periodu je srazmjeran učešću troškova bruto plaće u periodu u kojem su nastali.

(5) Svaki raskid ugovora o radu smatra se gubitak kontinuiteta od 12 mjeseci, ukoliko se gubi pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje ili zdravstveno osiguranje.

(6) Zaposlenik koji je bio u radnom odnosu kod poreznog obveznika ili kod povezanih lica sa poreznim obveznikom u prethodnom periodu od pet godina, ne može se smatrati novoprimljenim zaposlenim.

(7) Pod povezanim licem iz stava (6) ovog člana smatra se lice povezano sa poreznim obveznikom na način iz člana 44. stav (3) Zakona.

(8) Porezni poticaj iz člana 37. Zakona se ne primjenjuje na novozaposlene radnike za koje porezni obveznik koristi povlastice ili subvencije po osnovu drugih propisa.

Član 94.

(Prijava porezne olakšice)

(1) Porezni obveznik koji koristi porezni poticaj iz člana 37. Zakona uz prijavu poreza na dobit dužan je dostaviti Prijavu porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja - Obrazac PP-812 za godinu u kojoj se umanjuje porezna obaveza.

(2)  Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz dva dijela i sadrži:

a) podatke o novim zaposlenicima uključuju podatke o licima koja su u godini za koju se traži umanjenje porezne osnovice zasnovala radni odnos, te sadrže sljedeće podatke:

1)  ime i prezime,

2)  jedinstveni matični broj,

3)  datum početka rada - datum kada je upisan u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa,

4)  broj ugovora zaključen sa poreznim obveznikom,

5)  iznos neto plaće koja uključuje plaću uvećanu za porez na dohodak isključujući sve naknade u ukupnom iznosu za porezni period,

6) iznos obračunatih doprinosa iz plaće u ukupnom iznosu za porezni period,

7) iznos bruto plaće koja uključuje zbir neto plaće i doprinosa iz plaće;

b) podatke o novim zaposlenicima - iz prethodnog poreznog perioda uključuju podatke o licima koja su u prethodnim poreznim periodima započeli radni odnos u trajanju od minimalno 12 mjeseci u kontinuitetu, i koji je nastavio da traje u tekućem poreznom periodu, te sadrži sljedeće podatke:

1) ime i prezime,

2) jedinstveni matični broj,

3) datum početka rada - datum kada je upisan u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa,

4) broj ugovora zaključen sa poreznim obveznikom,

5) iznos neto plaće koja uključuje plaću uvećanu za porez na dohodak isključujući sve naknade u ukupnom iznosu za porezni period za koji se traži umanjenje porezne osnovice,

6) iznos obračunatih doprinosa iz plaće u ukupnom iznosu za porezni period za koji se traži umanjenje porezne osnovice,

7)  iznos bruto plaće koja uključuje zbir neto plaće i doprinosa iz plaće.

D. Gubitak prava na umanjenje porezne obaveze

Član 95.

(Gubitak prava na umanjenje porezne obaveze uslijed isplata dividende)

Ukoliko porezni obveznik izvrši isplatu dividende u bilo kojem obliku, novčanom ili ne, u godini u kojoj koristi porezni poticaj iz člana 36. st. (2) i (4) Zakona, ili izvrši isplatu dividende nezavisno od oblika isplate, a do prije dvije (2) prethodne godine je koristio porezni poticaj iz člana 36. st. (2) i (4) Zakona, gubi pravo na porezni poticaj, te je dužan obračunati i uplatiti porez na dobit zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom na način kao da nije koristio porezni poticaj. Ukoliko porezni obveznik koristi poticaj za porezni period u 2016. godini, ne može isplaćivati dividendu do 31.12.2018. godine ili gubi pravo na porezni poticaj.

Član 96.

(Gubitak prava na umanjenje porezne obaveze uslijed nedostignutog cenzusa)

Ukoliko porezni obveznik ne postigne propisani cenzus od 20 mil. KM iz člana 36. stav (4) Zakona u periodu od pet godina, gubi pravo na porezni poticaj, te je dužan obračunati i uplatiti porez na dobit zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom na način kao da nije koristio porezni poticaj.

Član 97.

(Gubitak prava na umanjenje porezne osnovice uslijed prijenosa poreznog gubitka)

(1) Porezni obveznik koji ostvari porezni gubitak koji u skladu sa članom 25. Zakona koristi za umanjenje porezne osnovice budućeg poreznog perioda, a istovremeno je koristio porezni poticaj iz člana 36. st. (2) i (4) Zakona u prethodne dvije godine, treba da odluči koju poreznu olakšicu će koristiti, jer prva isključuje drugu.

(2) Ukoliko porezni obveznik pod uslovima iz stava (1) ovog člana koristi olakšicu poreznog gubitka, gubi pravo na porezni poticaj iz člana 36. st. (2) i (4) Zakona, te je dužan obračunati i uplatiti porez na dobit zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom na način kao da nije koristio porezni poticaj.

Član 98.

(Isključivost poreznih poticaja)

(1) Ukoliko porezni obveznik koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (2) Zakona ne može koristiti porezni poticaj iz člana 36. stav (4) Zakona.

(2) Porezni obveznik može koristi jedan od poreznih poticaja iz člana 36. Zakona i istovremeno sa poreznim poticajem iz člana 37. Zakona.

E. Dokazivanje umanjenja porezne osnovice

Član 99.

(Dokazi vezani za umanjenje porezne osnovice)

(1) Ukoliko porezni obveznik koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (2) Zakona, u svojoj evidenciji treba da posjeduje fakture ili ugovor o nabavci proizvodne opreme, te zaključene poslovne knjige na dan prijave poreza na dobit odnosno na dan dostavljanja Obrasca PP-810 nadležnoj jedinici Porezne uprave.

(2)  Ukoliko porezni obveznik koristi porezni poticaj iz člana 36. stav (4) Zakona, u svojoj evidenciji treba da posjeduje fakture ili ugovor o nabavci ili ulaganju, odluku o investiranju uredno ovjerenu i potpisanu od odgovornih lica ili tijela, te zaključene poslovne knjige na dan prijave poreza na dobit odnosno na dan dostavljanja Obrasca PP-811 nadležnoj jedinici Porezne uprave.

(3)Ukoliko porezni obveznik koristi porezni poticaj iz člana 37. Zakona, u svojoj evidenciji treba da posjeduje ugovor(e) o radnom odnosu, te zaključene poslovne knjige na dan prijave poreza na dobit odnosno na dan dostavljanja Obrasca PP-812 nadležnoj jedinici Porezne uprave.

Član 100.

(Zahtjev Porezne uprave)

(1) Porezni obveznik koji koristi porezne poticaje iz čl. 36. i 37. Zakona dužan je u trenutku podnošenja svoje Prijave poreza na dobit da posjeduje dokaze iz člana 97. ovog Pravilnika.

(2) Po prijemu zahtjeva Porezne uprave porezni obveznik je dužan tražene dokaze iz člana 99. ovog Pravilnika dostaviti u roku od tri dana.

V. POREZNE PRIJAVE A. Prijava poreza na dobit

Član 101.

(Prijava poreza na dobit)

(1) Porezni obveznik čiji je porezni period kalendarska godina, prijavu poreza na dobit iz čl. 102., 103., 104., 105. i 106. ovog Pravilnika podnosi Poreznoj upravi do 31. marta odnosno do zadnjeg radnog dana u martu tekuće za prethodnu godinu.

(2) Porezni obveznik sa izmijenjenim poreznim periodom prema članu 47. stav (2) Zakona, prijavu poreza na dobit iz čl. 102., 103., 104., 105. i 106. ovog Pravilnika podnosi Poreznoj upravi u roku od 30 dana od dana upisa odnosno prestanka poslovanja ili statusne promjene prema rješenju o upisu u sudski registar, ili prema rješenju Ministra od dana završetka novog poreznog perioda.

(3) Izmijenjenu prijavu poreza na dobit porezni obveznik dostavlja u bilo kojem periodu do 30. septembra odnosno 180 dana od dana upisa odnosno prestanka poslovanja ili statusne promjene prema rješenju o upisu u sudski registar, ili prema rješenju Ministra od dana završetka novog poreznog perioda, na način propisan članom 50. Zakona.

Član 102.

(Porezna prijava privrednih društava)

(1) Porezni obveznik iz člana 3. stav (1) Zakona je dužan u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona dostaviti Prijavu poreza na dobit za privredna društva - Obrazac PP-801 nadležnoj jedinici Porezne uprave prema sjedištu privrednog društva.

(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sadrži podatke o poreznom obvezniku na osnovu kojih se vrši razrez poreza na dobit te stvara obaveza obračuna i uplate akontacije poreza na dobit za naredni porezni period.

(3) Prijava poreza na dobit za privredna društva - Obrazac PP-801 se sastoji iz tri dijela i sadrži:

a) podatke o poreznom obvezniku - naziv, identifikacioni broj, adresa, broj zaposlenih, broj poslovnih jedinica odnosno podružnica, šifra djelatnosti, imovina u vlasništvu poreznog obveznika, odluke o raspodjeli dobiti, promjene o upisanom kapitalu.

b) podatke za obračun akontacije poreza na dobit - dobit poslovne godine, porezna osnovica, porezna olakšica, neto porezna osnovica, iznos poreza na dobit, porezni kredit, konačni porez na dobit i mjesečni iznos akontacije poreza na dobit.

c) podatke o prilozima prijave poreza na dobit koji popunjava Porezna uprava prilikom zaprimanja prijave koja sadrži i datum prijema i potpis odgovornog lica u Poreznoj upravi koje je zaprimilo prijavu.

Član 103.

(Porezna prijava podružnice iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta)

(1) Porezni obveznik iz člana 3. stav (2) Zakona je dužan u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona dostaviti Prijavu poreza na dobit za podružnicu iz RS ili BD za kanton - Obrazac PP-802. Prijava se dostavlja prema nadležnoj jedinici za koju Porezna uprava odredi da je glavna.

(2) Ukoliko privredno društvo iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta ima više podružnica sa sjedištem u jednom kantonu, sačinjava jednu prijavu poreza na dobit iz stava (1) ovog člana. Ukoliko ima podružnice sa sjedištem u više kantona, sačinjava se za svaki kanton po jedna prijava, ukoliko se uplata vrši prema budžetu kantona odnosno za Federaciju ukoliko se uplata poreza vrši prema budžetu Federacije.

(3) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži:

a) podatke o privrednom društvu - naziv, identifikacioni broj, adresa privrednog društva čija je podružnica, zatim se navode šifra djelatnosti i prosječan broj zaposlenih.

b)  podatke o podružnicama - naziv, identifikacioni broj, adresa i kanton. Ukoliko pravno lice ima više podružnica od predviđenih pet, dodaje se novi red u Obrascu PP-802 za svaku novu podružnicu.

c) podatke za obračun akontacije poreza na dobit - dobit poslovne godine, porezna osnovica, porezna olakšica, neto porezna osnovica, iznos poreza na dobit, porezni kredit, konačni porez na dobit i mjesečni iznos akontacije poreza na dobit.

d)  podatke o prilozima prijave poreza na dobit koji popunjava Porezna uprava prilikom zaprimanja prijave koja sadrži i datum prijema i potpis odgovornog lica u Poreznoj upravi koje je zaprimilo prijavu.

Član 104.

(Porezna prijava poslovnih jedinica nerezidenta)

(1) Porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona je dužan u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona dostaviti do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu odnosno danom prestanka poslovanja zavisno šta je prije, Prijavu poreza na dobit za poslovne jedinice nerezidenta - Obrazac PP-803. Prijava se dostavlja prema nadležnoj jedinici za koju Porezna uprava odredi da je glavna.

(2) Na nerezidentno pravno lice koje je porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona primjenjuje se član 103. stav (2) ovog Pravilnika.

(3) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži:

a) podatke o privrednom društvu - naziv, identifikacioni broj, adresa privrednog društva čija je poslovna jedinica, zatim se navode valuta, kurs valute i porezni period tog privrednog društva.

b) podatke o obračunu oporezive dobiti poslovne jedinice - opis poslovnih aktivnosti, metode obračuna poslovnog rezultata, obračun prihoda i rashoda prema propisima o računovodstvu i reviziji u Federacije, primjena Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine, te obračun poreza na dobit.

c) podatke za izračun akontacije poreza na dobit - dobit poslovne godine, porezna osnovica, porezna olakšica, neto porezna osnovica, iznos poreza na dobit, porezni kredit, konačni porez na dobit i mjesečni iznos akontacije poreza na dobit.

d)  podatke o prilozima prijave poreza na dobit koji popunjava Porezna uprava prilikom zaprimanja prijave koja sadrži i datum prijema i potpis odgovornog lica u Poreznoj upravi koje je zaprimilo prijavu.

Član 105.

(Porezna prijava za djelimično izuzeta lica)

(1) Porezni obveznik iz člana 4. stav (2) Zakona je dužan u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona dostaviti Prijavu poreza na dobit za djelimično izuzeta lica - Obrazac PP-804 nadležnoj jedinici Porezne uprave prema sjedištu pravnog lica.

(2) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži:

a) podatke o poreznom obvezniku - organizacioni oblik, naziv, identifikacioni broj, adresa, broj zaposlenih, šifra djelatnosti, imovina u vlasništvu poreznog obveznika.

b) podatke o oporezivoj dobiti - opis poslovnih aktivnosti, obračun prihoda i rashoda prema propisima o računovodstvu i reviziji u Federaciji te obračun poreza na dobit.

c) podatke za obračun akontacije poreza na dobit - dobit poslovne godine, porezna osnovica, porezna olakšica, neto porezna osnovica, iznos poreza na dobit, porezni kredit, konačni porez na dobit i mjesečni iznos akontacije poreza na dobit.

d) podatke o prilozima prijave poreza na dobit koji popunjava Porezna uprava prilikom zaprimanja prijave koja sadrži i datum prijema i potpis odgovornog lica u Poreznoj upravi koje je zaprimilo prijavu.

Član 106.

(Konsolidovani porezni bilans i prijava poreza na dobit)

(1) Matično privredno društvo koje ima odobreno porezno konsolidovanje u skladu sa rješenjem iz člana 41. stav (4) Zakona dužno je u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona dostaviti Konsolidovani porezni bilans i prijavu poreza na dobit - Obrazac PP-805 nadležnoj jedinici Porezne uprave prema sjedištu pravnog lica.

(2) Prijava iz stava (1) ovog člana se sastoji iz četiri dijela i sadrži:

a)  podatke o matičnom privrednom društvu - organizacioni oblik, naziv, identifikacioni broj, adresa.

b)  podatke o zavisnim društvima - naziv, identifikacioni broj, kanton.

c)  podatke o oporezivoj dobiti - identifikacioni broj zavisnog društva, oporeziva dobit ili porezni gubitak iz poreznih bilansa, neto porezna osnovica, obračun dobiti, porezni gubitak, porezni kredit (plaćeni porez u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu ili van Bosne i Hercegovine ili plaćeni porez po odbitku) ranije korištena porezna oslobađanja koja nisu opravdana u skladu sa Zakonom i Pravilnikom, ostatak poreza na dobit za porezni period; zatim ostatak poreza na dobit, uplaćene akontacije i razlika za uplatu prema identifikacionom broju zavisnih društava, kao i ukupan mjesečni iznos akontacije poreza na dobit.

d)  podatke o prilozima prijave poreza na dobit koji popunjava Porezna uprava prilikom zaprimanja prijave koja sadrži i datum prijema i potpis odgovornog lica u Poreznoj upravi koje je zaprimilo prijavu.

B. Porezni bilans

Član 107.

(Porezni bilans)

(1) Osnovica poreznog obveznika se utvrđuje prema članu 7. stav (1) Zakona u Poreznom bilansu (Obrazac PB-800-A ili Obrazac PB-800-B) za porezni period za koji se utvrđuje porezna obaveza poreza na dobit, prema odredbama Zakona i ovog Pravilnika.

(2) Obrazac PB-800-A popunjava porezni obveznik iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i član 4. stav (2) Zakona. U slučaju da privredno društvo iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta ili nerezidentno pravno lice ima više podružnica odnosno poslovnih jedinica na teritoriji Federacije popunjava se Obrazac PB-800-B. Obrazac PB-800-B sačinjava se za više podružnica odnosno poslovnih jedinica na nivou jednog kantona ukoliko je budžet kantona korisnik javnog prihoda, odnosno na nivou Federacije ukoliko je budžet Federacije korisnik javnog prihoda.

(3)   U Obrascu PB-800-A ili Obrascu PB-800-B se unose podaci na sljedeće pozicije na odgovarajući način i to:

 1. Pod rednim brojem A1. Prihodi privrednih društava - ukupni prihodi iz Bilansa uspjeha koje iskazuje porezni obveznik iz člana 3. stav (1) Zakona.

 2. Pod rednim brojem A2. Prihod izuzetih lica ili podružnice odnosno poslovnih jedinica, podijeljene na tačke a) do g) i to:

a) prihod od prodaje roba ili proizvoda,

b) prihodi do prodaje učinaka,

c) ostali poslovni prihodi,

d) finansijski prihodi,

e) dobici od prodaje imovine,

f) ostali prihodi od imovine,

g) ostali prihodi

raspoređeni od strane poreznog obveznika iz člana 3. st. (2) i (3) i član 4. stav (2) Zakona.

3) Pod rednim brojem A3. Prihodi konsolidovanog društva - ukupni prihodi svih zavisnih društava ukoliko se vrši porezna konsolidacija iz člana 41. Zakona, a Obrazac PP-805 popunjava matično privredno društvo.

4) Pod rednim brojem B1. Rashodi privrednih društava - ukupni rashodi iz Bilansa uspjeha koje iskazuje porezni obveznik iz člana 3. stav (1) Zakona.

5) Pod rednim brojem B2. Rashodi izuzetih lica ili podružnica odnosno poslovnih jedinica, podijeljeni na podtačke:

a) direktni troškovi vezani za tačku A2. ovog Obrasca - porezno priznati rashodi prema Zakonu i Pravilniku, a koji se sučeljavaju sa prihodom označenim kao A2. ovog Obrasca.

b) opći i administrativni troškovi - ostali porezno priznati rashodi prema Zakonu i ovom Pravilniku.

6) Pod rednim brojem B3. Rashodi konsolidovanog društva - ukupni rashodi svih zavisnih društava ukoliko se vrši porezna konsolidacija iz člana 41. Zakona, a Obrazac PP-805 popunjava matično privredno društvo.

7) Pod rednim brojem C1. Dobit tekućeg perioda - razlika između rednih brojeva ovog Obrasca A i B odnosno (A1. ili A2. ili A3. - B1. ili B2. ili B3.) ako je veće od 0 KM

8) Pod rednim brojem C2. Gubitak tekućeg perioda - razlika između rednih brojeva ovog Obrasca A i B. odnosno (A1. ili A2. ili A3. - B1. ili B2. ili B3.) ako je manje od 0 KM

9) Pod rednim brojem I. FINANSIJSKI REZULTAT - u zavisnosti od predznaka (+/-) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 1. Dobit poslovne godine - u zavisnosti od poreznog obveznika unosi se iznos iz tačke C1. ili iz Bilansa uspjeha pod oznakom AOP 297 - Dobit neprekinutog poslovanja prije poreza, a na poziciji rednog broja 2. Gubitak poslovne godine - u zavisnosti od poreznog obveznika unosi se iznos iz tačke C2. ili iz Bilansa uspjeha pod oznakom AOP 298 - Gubitak neprekinutog poslovanja prije poreza.

10) Pod rednim brojem II. KAPITALNI DOBICI I GUBICI - u zavisnosti od predznaka (+/-) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 3. Kapitalni dobici iz bilansa stanja - iznosi utvrđeni u skladu sa članom 24. stav (1) Zakona i čl. 44. i 45. Pravilnika, a na poziciji rednog broja 4. Kapitalni gubici iz bilansa stanja - iznosi utvrđeni u skladu sa članom 24. st. (5) i (6) Zakona i čl. 44. i 45. Pravilnika.

11) Pod rednim brojem III. USKLAĐIVANJE POREZNIH STAVKI - u skladu sa odgovarajućim odredbama Zakona i ovog Pravilnika, te Obrasca PB-800-A ili Obrasca PB-800-B, na pozicijama rednih brojeva od 5. do 54. upisuju se iznosi porezno nepriznatih rashoda koji uvećavaju poreznu osnovicu, osim na pozicijama rednih brojeva: 16., 26., 35., 39., 41., 42., 45, 49., 51. i 53. koje umanjuju poreznu osnovicu. Redni broj pozicije 39. ima neutralan efekt.

12) Pod rednim brojem IV. OPOREZIVA DOBIT ILI POREZNI GUBITAK PRIJE TRANSFERNIH CIJENA - u zavisnosti od predznaka (+/-) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 55. Oporeziva dobit prije transfernih cijena - iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicija rbr. 1 ili 2+3-4+5 do 15-16+17 do 25-26+27 do 34-35+36+37-39+40-41-42+43+44-45+46+47+48-49+50-51+52-53+54) bude veći od 0, a na poziciji rednog broja 56. Porezni gubitak prije transfernih cijena - iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicije rbr. 1 ili 2+3-4+5 do 15-16+17 do 25-26+27 do 34-35+36+37-39+40-41-42+43+44-45+46+47+48-49+50-51+52-53+54) bude manji od 0.

13)  Pod rednim brojem V. TRANSFERNE CIJENE - u skladu sa odgovarajućim odredbama Zakona i Pravilnika iz člana 46. stav (3) Zakona, te Obrasca PB-800-A ili Obrasca PB-800-B, na pozicijama rednih brojeva 57. i 58. upisuju se iznosi porezno nepriznatih rashoda odnosno neiskazan prihod koji uvećavaju poreznu osnovicu. Na poziciji rednog broja 59. Uklanjanje dvostrukog oporezivanja ukoliko je iskazana u tačkama 57. Razlika između tržišnih (viših) i vrijednost stvarnih transakcija sa povezanim licima, za prihode ili 58. Razlika između tržišnih (nižih) i vrijednost stvarnih transakcija sa povezanim licima, za rashode - upisuje se iznos korekcije sa Obrasca TP - 900, za koji se uklanja dvostruko oporezivanje.

14) Pod rednim brojem VI. OPOREZIVA DOBIT ILI POREZNI GUBITAK POSLIJE TRANSFERNIH CIJENA - u zavisnosti od predznaka (+/-) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 60. Oporeziva dobit poslije transfernih cijena upisuje se iznos utvrđen na način da je rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicija rbr. 55+57+58-59) veći od 0, a na poziciji rednog broja 61. Porezni gubitak poslije transfernih cijena - iznos utvrđen na način da je rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicije rbr. 56+57+58-59) manji od 0.

15) Pod rednim brojem VII. UMANJENJE POREZNE OSNOVICE - upisuju se iznosi:

a) preneseni porezni gubitak iz prethodnih pet godina koji se može koristiti za umanjenje porezne osnovice u skladu sa članom 25. Zakona koji se iskazuje na Obrascu PG-809.

b)  porezni poticaji koje porezni obveznik koristi u skladu sa čl. 36. i 37. Zakona, i to:

1)  Iznos umanjenje porezne osnovice za 30% iskazan na Obrascu PP-810;

2) Iznos umanjenja porezne osnovice za 50% iskazan na Obrascu PP-811;

3) Iznos umanjenja porezne osnovice za rashode na ime troškova bruto plaća novih zaposlenika iskazan na Obrascu PP-812;

4) Iznos umanjenja porezne osnovice prema članu 61. Zakona.

16) Pod rednim brojem VIII. POREZNA OSNOVICA - u zavisnosti od predznaka (+/-) utvrđenog iznosa, na poziciji rednog broja 64. Oporeziva dobit - iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicija rbr. 60-62-63) bude veći od 0, a na poziciji rednog broja 65. Porezni gubitak - iznos se utvrđuje na način da rezultat po pozicijama rednih brojeva (pozicije rbr.61-62-63) bude manji od 0.

17) Pod rednim brojem IX. POREZ NA DOBIT - upisuju se iznosi:

a) na poziciji rednog broja 66. Neto porezna osnovica upisuje se iznos sa pozicije rednog broja 64. Oporeziva dobit.

b) na poziciji rednog broja 67. Obračunati porez upisuje se iznos poreza na dobit koji se dobiva množenjem iznosa sa pozicije rednog broja 66. i stope poreza na dobit 10%

c)  na poziciji rednog broja 68. Porezni kredit upisuju se iznosi poreznog kredita koji umanjuju uplatu poreza na dobit, i to:

1) Iznos poreza plaćen u RS koji je plaćen u skladu sa članom 32. stav (1) Zakona, iskazan na Obrascu PE-806;

2) Iznos poreza plaćen u BD koji je plaćen u skladu sa članom 32. stav (1) Zakona, iskazan na Obrascu PE-806;

3)  Iznos poreza plaćen izvan Bosne i Hercegovine koji je plaćen u skladu sa članom 32. st. (3) Zakona, iskazan na Obrascu PE-807;

4) Iznos poreza po odbitku plaćen izvan Bosne i Hercegovine u skladu sa članom 32. st. (4) Zakona, iskazan na Obrascu PK -814.

d) iznos poreza s osnova ranije korištenih poreznih oslobađanja koja nisu opravdana u skladu sa čl. 36. stav (6) i 61. Zakona.

18) Pod rednim brojem X. STANJE POREZA NA DOBIT - upisuju se:

a) na poziciji rednog broja 70. Ostatak poreza na dobit za porezni period, iznosi konačne porezne obaveze koja je utvrđena za porezni period, kao iznos utvrđen obračunom pozicije rednih brojeva i to 67.-68.+69.,

b) na poziciji rednog broja 71. Ostatak poreznih gubitaka za prijenos, iznos poreznog gubitka za prijenosu u naredni period iz Obrasca PG-809,

c) na poziciji rednog broja 72. Uplata akontacija i pretplate iz prethodnog perioda, iznose uplaćenih akontacija i pretplata na ime poreza na dobit,

d) na poziciji rednog broja 73. Obračun zatezne kamate, iznos obračunate zatezne kamate koju porezni obveznik treba da plati uslijed kašnjenja uplate javnih prihoda,

e) na poziciji rednog broja 74. Iznos poreza za uplatu, iznos poreza za uplatu kao pozitivna razlika između pozicije rednih brojeva 70. i 72,

f) na poziciji rednog broja 75. Iznos poreza za povrat, iznos poreza za povrat kao negativna razlika između pozicija rednih brojeva 70. i 72.

C. Izjave o isplati dividende

Član 108.

(Izjava o isplati dividende ili dobiti)

(1) Porezni obveznik koji je isplatio dividendu odnosno dobit dužan je uredno popunjenu i ovjerenu Izjavu o obračunatom porezu na isplaćene dividende ili dobit - Obrazac ID-813 dostaviti uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP-802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP-805) nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave.

(2) Jedan primjerak Obrasca ID-813 porezni obveznik dužan je dostaviti poreznom obvezniku iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i člana 4. stav (2) Zakona, koji je primalac dividende odnosno dobiti.

(3) Izjava iz stava (1) ovog člana sastoji se iz dva dijela i sadrži:

a) podatke o isplatiocu dividende/dobiti - naziv, identifikacioni broj i adresa (ulica broj i općina/grad)

b) podatke o primaocima dividende/dobiti - naziv primaoca, identifikacioni broj, datum plaćanja, učešće u kapitalu - broj dionica (procent učešća u kapitalu), bruto iznos dividende (iznos isplaćene dividende uvećana za porez ako je plaćen), iznos poreza, razlika dividende (bruto iznos dividende umanjen za porez), naziv banke primaoca, broj računa primaoca.

D. Prijava poreza po odbitku

Član 109.

(Prijava poreza po odbitku)

Obveznik je dužan u roku od deset dana nakon isteka mjeseca u kojem je izvršena uplata poreza po odbitku za i u ime nerezidenta, podnijeti porezne prijave iz čl. 111., 112., 113., 114. i 115. ovog Pravilnika u skladu sa pripadajućim oblikom isplaćenog odnosno izmirenog prihoda, nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave.

Član 110.

(Oslobađanje od plaćanja poreza po odbitku)

(1) Ukoliko je prihod nerezidenta oporeziv isključivo u državi rezidentnosti primaoca prihoda prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države primaoca prihoda, obveznik je dužan do 10.-tog u tekućem mjesecu za prethodni mjesec dostaviti Poreznoj upravi Izjavu pravnog lica u svrhu oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na izvoru - Obrazac OP-820.

(2) Porezni obveznik koji dostavlja Obrazac OP-820, dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:

a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i

b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije starija od godinu dana.

(3) Obrazac OP-820 može biti potpisan i ovjeren od strane nadležnog organa države ugovornice kojoj pripada pravo oporezivanja prihoda.

Član 111.

(Prijava poreza po odbitku po osnovu dividende)

(1) Porezni obveznik koji vrši isplatu dividende nerezidentu dužan je dostaviti Prijavu poreza po odbitku po osnovu dividende - Obrazac POD 815 na način iz člana 109. ovog Pravilnika.

(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od četiri dijela i sadrži:

a) podatke o isplatiocu dividende - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon i e-mail.

b) podatke o dividendi - način kako je dividenda realizirana da li kroz direktno učešće u kapitalu, fond, holding/koncern i ostalo, računovodstveni period za koji je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna poreza po odbitku, te ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države ugovornice, kao i primijenjene stope poreza po odbitku.

c) podatke o primaocu dividende - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon, e-mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa.

d) podatke o porezu po odbitku - bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po odbitku, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza.

(3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:

a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i

b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije starija od godinu dana.

Član 112.

(Prijava poreza po odbitku po osnovu kamate)

(1) Porezni obveznik koji vrši isplatu kamate dužan je dostaviti Prijavu poreza po odbitku po osnovu kamate - Obrazac POD 816 na način iz člana 109. ovog Pravilnika.

(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od šest dijelova i sadrži:

a)  podatke o isplatiocu kamate - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon i e-mail.

b)  podatke o potraživanju - način realizacije kamate (npr.: ugovor), računovodstveni period za koji je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna poreza po odbitku, te ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države ugovornice, kao i primijenjene stope poreza po odbitku.

c) podatke o primaocu kamate - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon, e-mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa.

d) podatke o porezu po odbitku - bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po odbitku, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza, razlika za isplatu.

e) podatke o priloženim dokumentima.

f) napomene koje popunjava Porezna uprava koje mogu uključivati nedostatak dokumenata ili kratak opis dokumenata koji su dostavljeni ili druge bitne činjenice koje u skladu sa okolnostima svakog pojedinog slučaja se iskažu kao takve.

(3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:

a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i

b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije starija od godinu dana.

Član 113.

(Prijava poreza po odbitku po osnovu autorske naknade)

(1) Porezni obveznik koji vrši isplatu autorske naknade dužan je dostaviti Prijavu poreza po odbitku po osnovu autorske naknade - Obrazac POD 817 na način iz člana 109. ovog Pravilnika.

(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od šest dijelova i sadrži:

a) podatke o isplatiocu autorske naknade - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon i e-mail.

b) podatke o imovini - način kako je naknada ostvarena (npr.: ugovor), vrsta autorske naknade (književno, umjetničko ili naučno djelo, patent, zaštitni znak, dizajn ili model, plan, tajna formula ili postupak, kinematografski filmovi, licenca, know-how, ostalo, računovodstveni period za koji je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna poreza po odbitku, te ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države ugovornice, kao i primijenjene stope poreza po odbitku.

c) podatke o primaocu autorske naknade - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon, e-mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa.

d) podatke o porezu po odbitku - bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po odbitku, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza, razlika za isplatu.

e) podatke o priloženim dokumentima.

f) napomene koje popunjava Porezna uprava koje mogu uključivati nedostatak dokumenata ili kratak opis dokumenata koji su dostavljeni ili druge bitne činjenice koje se u skladu sa okolnostima svakog pojedinog slučaja iskažu kao takve.

(3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:

a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i

b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije starija od godinu dana.

Član 114.

(Prijava poreza po odbitku po osnovu ostalog prihoda)

(1) Porezni obveznik koji vrši isplatu ostalog prihoda dužan je dostaviti Prijavu poreza po odbitku po osnovu ostalog prihoda - Obrazac POD 818 na način iz člana 109. ovog Pravilnika.

(2)  Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od šest dijelova i sadrži:

a) podatke o isplatiocu ostalog prihoda - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon i e-mail.

b)  podatke o prihodu - podaci o osnovi realizacije prihoda, vrsta prihoda: upravljačke, tehničke i obrazovne usluge, zakup imovine, premije osiguranja, telekomunikacijske usluge, zabavni i sportski događaji, ostali prihod iz čl.38. stav (2) Zakona i usluge iz čl.38. stav (1) tačka i) Zakona, računovodstveni period za koji je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna poreza po odbitku, te Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države ugovornice, kao i primijenjene stope poreza po odbitku.

c) podatke o primaocu prihoda - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon, e-mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa.

d) podatke o porezu po odbitku - bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po odbitku, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza, razlika za isplatu.

e) podatke o priloženim dokumentima.

f) napomene koje popunjava Porezna uprava koje mogu uključivati nedostatak dokumenata ili kratak opis dokumenata koji su dostavljeni ili druge bitne činjenice koje se u skladu sa okolnostima svakog pojedinog slučaja iskažu kao takve.

(3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:

a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i

b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije starija od godinu dana.

Član 115.

(Prijava poreza po odbitku po osnovu imovine i prava)

(1) Porezni obveznik koji vrši isplatu prihoda po osnovu imovine i prava dužan je dostaviti Prijavu poreza po odbitku po osnovu imovine i prava - Obrazac POD 819 na način iz člana 109. ovog Pravilnika.

(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od šest dijelova i sadrži:

a) podatke o isplatiocu prihoda po osnovu imovine i prava - naziv, identifikacioni broj (ako je rezident Federacije ili BD ili RS), adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon i e-mail.

b)  podatke o prihodu

1) nepokretna imovina - naziv, općina i kanton u kojoj se imovina nalazi, adresa (ulica i broj), prodajna ili tržišna vrijednost imovine i dokument na osnovu kojeg je prodaja izvršena. Ukoliko ima više dokumenata, onda se navodi inicijalni.

2) udjeli u kapitalu ili dionice - naziv pravnog lica čije su dionice ili udjeli (pravno lice koje je emitent tih dionica odnosno čiji je kapital), broj dionica koje su predmet prodaje, vrijednost dionica ili udjela prema knjigovodstvenoj vrijednosti, prodajna ili tržišna vrijednost imovine i dokument na osnovu kojeg je prodaja izvršena. Ukoliko ima više dokumenata, onda se navodi inicijalni.

3) prava industrijske svojine - naziv prava (njegov opći naziv i stručni naziv ukoliko postoji, registraciona oznaka ukoliko je registrovan kod nekog organa, navesti i naziv tog organa, prodajna ili tržišna vrijednost imovine i dokument na osnovu kojeg je prodaja izvršena. Ukoliko ima više dokumenata, onda se navodi inicijalni.

Zatim računovodstveni period za koji je prihod primljen kao i datum isplate, osnova obračuna poreza po odbitku, te Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države ugovornice, kao i primijenjene stope poreza po odbitku.

c) podatke o primaocu prihoda - naziv, identifikacioni broj, adresa (ulica, broj, općina/grad) telefon, e-mail, naziv banke, rezidentnost banke i broj računa.

d) podatke o porezu po odbitku - bruto prihod, stopa poreza po odbitku, iznos poreza po odbitku, iznos zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje poreza.

e) podatke o priloženim dokumentima.

f) napomene koje popunjava Porezna uprava koje mogu uključivati nedostatak dokumenata ili kratak opis dokumenata koji su dostavljeni ili druge bitne činjenice koje se u skladu sa okolnostima svakog pojedinog slučaja iskažu kao takve.

(3) Ukoliko porezni obveznik primjenjuje nižu stopu poreza po odbitku iz člana 64. stav (3) ovog Pravilnika, uz prijavu iz stava (1) ovog člana dužan je u svojoj evidenciji posjedovati i:

a) izjavu da je primalac prihoda i krajnji korisnik prihoda i

b) potvrdu o rezidentnosti koju je izdao nadležni organ države primaoca prihoda, a koja nije starija od godinu dana.

E. Prijava poreznog kredita

Član 116.

(Prijava poreza za podružnicu u Republike Srpske ili Brčko Distrikta)

(1) Porezni obveznik koji traži porezni kredit iz člana 52. ovog Pravilnika dužan je dostaviti Prijavu dobiti podružnice iz RS ili BD - Obrazac PE-806.

(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od dva dijela i sadrži:

a) podatke o podružnicama - naziv podružnice, identifikacioni broj, oznaka da li je iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta te adresa koja uključuje ulicu, broj i općinu.

b) podatke o poreznoj osnovici - iznosi ukupnih prihoda podružnice, iznosi ukupnih rashoda podružnice, iznos dobit ili gubitka podružnice kao razlika između prihoda i rashoda, iznos obračunatog poreza na dobit prema propisima u Federaciji obračunat na Obrascu PB-800-A ili Obrazac PB-800-B za tu podružnicu, iznos poreznog kredita za umanjenje poreza na dobit u Federaciji za koji će se umanjiti na Obrascu PB-800-A ili Obrazac PB-800-B kojim se utvrđuje konačna porezna obveza.

(3) Porezni obveznik nije dužan dostavljati Obrazac PB-800-A ili Obrazac PB-800-B sačinjen za podružnicu Poreznoj upravi, ali je dužan iste imati u svojoj evidenciji.

(4) Porezni obveznik je dužan dostaviti Obrazac PE-806 uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP-802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP-805), ukoliko koristi umanjenje poreza po osnovu poreznog kredita.

Član 117.

(Prijava poreza za poslovnu jedinicu van teritorije BiH)

(1) Porezni obveznik koji traži porezni kredit iz člana 51. ovog Pravilnika dužan je dostaviti Prijavu dobiti poslovne jedinice van Bosne i Hercegovine - Obrazac PE-807.

(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od dva dijela i sadrži:

a) podatke o poslovnoj jedinici - država u kojoj se nalazi, porezni period za koji je obračunata dobit, naziv valute u kojoj je iskazana dobit, kurs valute na dan obračuna poreza.

b) obračun oporezive dobiti poslovne jedinice:

1) opis poslovnih aktivnosti te poslovne jedinice, oznaka metoda koje su korištene kod obračuna poslovnog rezultata poslovne jedinice. Direktna metoda: Dobit koju poslovna jedinica može očekivati da ostvari, ako je nezavisno i samostalno pravno lice, uključeno u iste ili slične aktivnosti pod istim ili sličnim uslovima, i posluje potpuno nezavisno sa privrednim društvom čiji je dio. Indirektna metoda: Dobit poslovne jedinice se određuje na osnovu alokacijskih ključeva (učešće u ukupnoj dobiti) kroz raspodjelu dobiti pravnog lica čiji je dio.

2) podaci o obračunu prihoda i rashoda prema propisima o računovodstvu i reviziji u Federaciji, iznosi ukupnih prihoda poslovnih jedinica, iznosi ukupnih rashoda poslovnih jedinica, iznos dobit ili gubitka poslovnih jedinica kao razlika između prihoda i rashoda,

3) podaci o primjeni Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i druge države,

4) iznos obračunatog poreza na dobit prema propisima u Federaciji obračunat na Obrascu PB-800-A ili Obrazac PB-800-B za te poslovne jedinice,

5) iznos poreznog kredita za umanjenje poreza na dobit u Federaciji za koji će se umanjiti u Obrascu PB-800-A ili Obrazac PB-800-B kojim se utvrđuje konačna porezna obveza.

(3) Porezni obveznik nije dužan dostavljati Obrazac PB-800-A ili Obrazac PB-800-B sačinjen za poslovne jedinice Poreznoj upravi, ali je dužan iste imati u svojoj evidenciji.

(4) Porezni obveznik je dužan dostaviti Obrazac PE-807 uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP-802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP-805), ukoliko koristi umanjenje poreza po osnovu poreznog kredita.

Član 118.

(Prijava poreza po odbitku za porezni kredit)

(1) Porezni obveznik koji traži porezni kredit iz člana 54. ovog Pravilnika dužan je dostaviti Prijavu poreznog kredita s osnove prihoda plaćenog van države Bosne i Hercegovine - Obrazac PK-814.

(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sastoji se od sedam dijelova i sadrži:

a) podatke o krajnjem korisniku - naziv krajnjeg korisnika prihoda, računovodstveni period za koji je prihod primljen odnosno računovodstveni period u koji je uključen, poštanska adresa, kod i ured, broj telefona, e-mail država rezidentnosti, organizacioni oblik krajnjeg korisnika (privredno društvo; država, općina ili drugi organ; penzijski fond ili institucija; udruženje ili fondacija; neprofitna organizacija; zadruga; ostalo (obrazloženje organizacionog oblika ostalo); osnov sticanja prava na odbitak poreza po dobitku uz oznaku Ugovora ili ostalog (obrazloženje ostalog);

b) podatke o licu/agentu koji potpisuje ovaj obrazac - naziv, poštanska adresa, e-mail, telefon, država;

c) podatke o prihodu - oznake vrste prihoda na koji se odnosi ova prijava (dividende, kamate, autorske naknade, dobit poslovne jedinice, kapitalna dobit, ostalo (obrazloženje)). U skladu sa oznakom ispunjava se naredni dijelovi prijave.

d) dividendu - oznaka realizacije dividende (direktno učešće u kapitalu, fond, ortakluk, ostalo (obrazloženje); naziv fonda ili ortakluk ili ostalo; država rezidentnosti, naziv primaoca, identifikacioni broj (ukoliko je poznat), datum plaćanja, učešće u kapitalu ili broj dionica, bruto iznos dividende, iznos poreza, razlika dividende, naziv banke primaoca, broj računa primaoca.

e) kamate - naziv platioca, identifikacioni broj (ukoliko je poznat), datum plaćanja, iznos finansijske obaveze na osnovu koje se plaća kamata; bruto iznos kamate, iznos poreza, razlika kamate, naziv banke primaoca, broj računa primaoca.

f) autorske naknade - vrsta autorskog djela i naknade, naziv platioca, identifikacioni broj (ukoliko je poznat), datum plaćanja, iznos obaveze na osnovu koje se plaća naknada ako je ima; bruto iznos naknade, iznos poreza, razlika naknade, naziv banke primaoca, broj računa primaoca.

g) ostale prihode - vrsta prihoda, naziv platioca, identifikacioni broj (ukoliko je poznat), datum plaćanja, iznos obaveze na osnovu koje se plaća naknada ako je ima; bruto iznos naknade, iznos poreza, razlika naknade, naziv banke primaoca, broj računa primaoca.

h) podatke o licu koje potpisuje obrazac.

(3) Porezni obveznik je dužan dostaviti Obrazac PK-814 uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP-802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP-805), ukoliko koristi umanjenje poreza s osnove poreznog kredita.

F. Prijava poreznih gubitaka

Član 119.

(Pregled poreznih gubitaka)

(1) Akumulirani porezni gubitak koji se koristi za umanjenje porezne osnovice se utvrđuje u Pregledu nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka - Obrazac PG-809, a na osnovu Poreznih bilansa - Obrazac PB-800-A ili Obrazac PB-800-B iz godina u kojima je iskazan porezni gubitak.

(2) Pregled nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka iz stava (1) ovog člana sadrži podatke o poreznom gubitku iz prethodnih pet godina u odnosu na godinu za koju se traži umanjenje porezne osnovice, na način da se za svaku godinu iskazuje koliko je iskorišteno ili neiskorišteno poreznog gubitka, a koji će se koristiti za tekuću godinu.

(3) Porezni obveznik je dužan dostaviti Obrazac PG-809 uz Prijavu poreza na dobit (Obrazac PP-801 ili Obrazac PP-802 ili Obrazac PP-803 ili Obrazac PP-804 ili Obrazac PP-805), ukoliko koristi umanjenje porezne osnovice s osnove poreznog gubitka.

G. Poslovna evidencija

Član 120.

(Poslovna dokumentacija)

Poslovna dokumentacija pravnih lica koju su prema računovodstvenim propisima u Federaciji obavezni sačinjavati, kao i poslovna dokumentacija poslovnih jedinica iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta koju su prema propisima o računovodstvu i reviziji u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu obavezni sačinjavati, koristi se kod utvrđivanja porezne osnovice poreznih obveznika iz člana 3. stav (1) i (2) i člana 4. stav (2) Zakona.

Član 121.

(Poslovne knjige i finansijski izvještaji)

(1) Za utvrđivanje porezne osnovice poreznog obveznika iz člana 3. stav (1) i člana 4. stav (2) Zakona mjerodavne su poslovne knjige i finansijski izvještaji koji su sačinjeni u skladu sa propisima o računovodstvu i reviziji u Federaciji, te ovjereni pečatom i potpisom odgovornih lica.

(2) Za utvrđivanje porezne osnovice poreznog obveznika iz člana 3. stav (2) Zakona mjerodavne su poslovne knjige i finansijski izvještaji koji su sačinjeni u skladu sa propisima o računovodstvu i reviziji u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu, te ovjereni pečatom i potpisom odgovornih lica.

Član 122.

(Dokumentacija poslovne jedinice nerezidenta)

(1)  Porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona može svoju računovodstvenu evidenciju voditi u skladu sa članom 121. ovog Pravilnika, a ako to ne čini mora posjedovati sljedeće evidencije o:

a) imovini - (naziv, količina, nabavna vrijednosti, amortizacija i ostali potrebni podaci);

b) kupoprodaji robe, zaliha ili usluga - (naziv robe, količina, cijene, marže, naziv kupca/dobavljača, oznake dokumenta i ostali potrebni podaci);

c) prodaji robe ili evidenciji o proizvedenim proizvodima - (naziv, količina, cijene, marže, stanja i ostali potrebni podaci);

d) izvršenim i primljenim uslugama - (vrste usluge, količine, dokumenti, vrijednosti i ostali potrebni podaci);

e) potrošnji i transakcijama povezanim sa kapitalnom imovinom - (naziv imovine, količina, cijene, marže, naziv kupca/dobavljača, oznake dokumenta i ostali potrebni podaci);

f) plaćama, naknadama i ostalim isplatama prema zaposlenim ili trećim licima - podaci prema propisima o porezu na dohodak.

(2) Porezni obveznik evidenciju iz stava (1) ovog člana vodi na način da je svaka poslovna promjena evidentirana na osnovu vjerodostojnog dokumenta, te da su transakcije iskazane hronološki, prema datumu nastanka.

(3) Na osnovu evidencija iz ovog člana, porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona je dužan utvrditi dobit primjenom obračunske osnove, prema računovodstvenim propisima dvojnog knjigovodstva.

(4) Evidencije iz stava (1) ovog člana se moraju voditi uredno, tačno i ažurno, za svaki porezni period odvojeno. Istekom poreznog perioda porezni obveznik je dužan zaključiti i potpisati evidencije.

(5) Poslovne knjige i evidencije, uključujući i prateće kompjuterske evidencije i dokumentaciju na osnovu koje se vrši knjiženje, moraju se čuvati pet godina od dana predaje porezne prijave sačinjene na osnovu tih poslovnih knjiga.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 123.

(Plan investiranja)

(1) Porezni obveznik koji je u 2016. godini donio Odluku o investiranju koja će mu u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom omogućiti sticanje porezne olakšice iz člana 36. stav (4) Zakona, dužan je Obrazac PI-808 predati nadležnoj jedinici Porezne uprave do 30.11.2016. godine.

(2) Porezni obveznik će uz Obrazac PI-808 dostaviti i Odluku o investiranju koja je uredno potpisana i ovjerena od odgovornih lica.

Član 124.

(Porezni poticaj zapošljavanja)

Korištenje poreznog poticaja iz člana 37. Zakona mogu tražiti porezni obveznici koji su zasnovali radni odnos sa licima - zaposlenicima najranijeg datuma 01.01.2016. godine.

Član 125.

(Akontacija poreza na dobit)

Porezni obveznici iz člana 32. Zakona o porezu na dobit ("Službene novine Federacije BiH", broj 97/07, 14/08 i 39/09) koji koriste porezno oslobađanje u skladu sa članom 61. stav (1) Zakona, nisu dužni plaćati akontaciju poreza na dobit za period za koji su oslobođeni plaćanja poreza. U godini u kojoj je isteklo oslobađanje od plaćanja poreza, obveznici su plaćanja akontacije poreza.

Član 126.

(Stupanje na snagu)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". 

 

PRAVILNIK O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOBIT možete preuzeti ovdje

<< Vrati se