Edukacije Finconsult

Ulaz za pretplatnike elektronskog izdanja časopisa

ULOGA RAČUNOVODSTVENOG ZNANJA U POSTIZANJU POSLOVNOG USPJEHA - PRVI DIO

Emeritus, prof.dr. Jozo Sović[1]

 

ULOGA RAČUNOVODSTVENOG ZNANJA U POSTIZANJU POSLOVNOG USPJEHA  - PRVI DIO

 THE ROLE OF ACCOUNTING KNOWLEDGE  IN ACHIEVING BUSINESS SUCCESS - PART ONE

 

SAŽETAK

Računovodstvo je od univerzalnog značaja, pojedinačno za svaku osobu, poduzetnika i menadžera. Računovodstvo je sposobno i kompetentno da identificira glavne izvore rasta ekonomije u cjelini, kao i glavne činioce za preveniranje uspjeha/neuspjeha, kako bi se blagovremeno reagiralo na ispoljene tendencije kretanja u nepoželjnom smjeru. Računovodstvo ima ulogu efikasnog i blagovremenog upozorenja onima što odlučuju. Upravo zato, računovodstveno znanje treba smatrati doprinosom (a ono to i jest!) poboljšanju privredne dinamike. Tako se poboljšava (ima izgleda da se poboljša) individualni i društveni kvalitet življenja.

KLJUČNE RIJEČI: računovodstvo, poslovni uspjeh, računovodstveni sistemi

ABSTRACT

Accounting is of universal importance, individually for every person, entrepreneur, and manager. Accounting is capable and competent to identify the main sources of growth in the economy as a whole, as well as the main factors for preventing success / failure, in order to react timely to the undesirable trends of movement. Accounting has the role of an efficient and timely warning to those who decide. That is why accounting knowledge should be considered as contribution (and what it is!) to improvement of economic dynamics. Thus, individual and social quality of life is improved (gives the possibility to improve).

KEY WORDS: accounting, business success, accounting systems

UVOD

Računovodstveni profesionalci, naoružani akademskim znanjem i stručnim iskustvom, pružaju značajnu logističku podršku dinamičnom misaonom menadžmentu, u kreiranju poslovnih odluka, koje sa dosta optimizma obećavaju uspjeh.

Misliti računovodstveno, znači raditi isključivo ono što je korisno; stvarati dobra upotrebljiva za potrošnju. Potrošačka pohlepa ugrožava prirodne resurse, a to znači da ne vodi računa o ekologiji. Tako nastaju poremećaji, disharmonija između čovjeka i prirode. Računovodstveno razmišljanje nudi načine i spoznaje o održanju ravnoteže u razmjeni dobara između proizvodne sfere i neobnovljivih prirodnih resursa.

Menadžeri se regrutiraju iz svih zanimanja i profesija. Oni ne moraju znati kjigovodstvenu tehniku, niti računovodstvenu interpretaciju poslovne aktivnosti, ali trebaju imati predstavu o tome, kakvom riznicom podataka raspolaže računovodstvo. Te pokazatelje treba obraditi i prilagoditi, tako da se mogu koristiti za efikasno i efektno poslovno upravljanje. Računovodstvena tehnologija se mora adaptirati za generiranje informacija za menadžere svih nivoa organizacijske piramide, na čijem vrhu je top menadžment.

Računovodstvena djelatnost je izuzetno kompleksna konfiguracija pravila, načela i pedanterije, u mjerenju, deskripciji i interpretaciji ekonomske aktivnosti poslovnih subjekata. Po tom kriteriju, računovodstvo se nijansira po osnovu aspekata promatranja procesa poslovanja. U ovom feljtonu /studiji ..., u fokusu je računovodstvo privrednog društva profitne orijentacije. To je modificirano računovodstvo, koje bona fide servisira djelotvoran menadžment. Ono osigurava informacije o poslovanju za široki krug korisnika iz okruženja (porezni organi, dioničari, kreditori, investitori, poslovni partneri...). Zovu se to vanjski korisnici.

To isto računovodstvo se modificira u obliku informacija, upriličenih za potrebe planiranja, nadzora, korekcije, prognoze i menadžerskog odlučivanja. 

 

1. Pojmovno određenje računovodstvene djelatnosti

Djelatnost računovodstva ogleda se u vještini zapisivanja, mjerenja i interpretiranja rezultata ekonomske aktivnosti privrednog društva. Finalni proizvod ove djelatnosti je informacija , koju menadžment koristi za donošenje poslovnih odluka.

Poslovodstvo privrednog društva obavlja svoju upravljačku funkciju tako što se brine /vodi računa da prihodima pokrije rashode, te da racionalnim poslovnim odlukama osigura očekivanu zaradu (dobit, profit!). Uporedo s tim, menadžment vodi brigu o kontinuiranom usklađivanju priliva i odliva novca, te održavanju primjerene likvidnosti poslovne cjeline.

U računovodstvenom žargonu, uspješno poslovanje je ono koje se pridržava obrasca P>R

U svakoj ciljnoj aktivnosti, potrebno je trezveno razmišljanje i postupanje; u ekonomskoj djelatnosti je to i princip i kriterij –Conditio sine qua non, za ostvarivanje cilja i postizanje poslovnog uspjeha.

Računovodstvo i njegov embrion –knjigovodstvo, vječiti su sateliti ekonomskog rada i profitabilnog poslovanja umnih poduzetnika. Um poslovnog pregaoca djeluje po principu silogizma/logičkog zaključivanja na temelju primarnih knjigovodstvenih evidencija. Činjenice uskladištene u pamćenju, podliježu zaboravu. Računovodstvo je po definiciji vještina /  umijeće evidentiranja/ zapisivanja poslovnih događaja. Ono što je zapisano, trajno je otrgnuto od zaborava. Davno je prepoznata korisnost zapisivanja događaja. Potvrdio je to i Američki institut ovlaštenih javnih računovođa/AICPA, koji u računovodstvu prepoznaje vještinu evidentiranja, klasificiranja i zbrajanja poslovnih transakcija izraženih u novcu, uključujući i interpretaciju kvantitativno obrađenih događaja.

 

1.1. Računovodstveno servisiranje poslovanja

Računovodstvo je djelatnost vrijednosnog praćenja i proučavanja poslovanja privrednog društva /društava svih organizacijskih oblika. Poslovna aktivnost privrednog društva/preduzeća komponovana je iz niza proizvodno-poslovnih operacija i procesa internog i eksternog karaktera. Radi se o kombinaciji i kompoziciji poslovnih operacija i transakcija unutar preduzeća, i onih što se odvijaju u kontaktima i odnosima s okruženjem. 

U odnosima s vanjskim svijetom /okruženjem, privredno društvo ima kontakte sa brojnim poslovnim partnerima, pri čemu su najfrekventnije repetitivne transakcije s dobavljačima i kupcima. Dobavljači isporučuju preduzeću elemente reprodukcije: osnovna sredstva/trajna sredstva, sirovine, materijale, energente, usluge, financijska sredstva, i dr.  U postupku pribavljanja inputa, preduzeće se ponaša racionalno, razmišlja poslovno, nastojeći da poslovni proces snabdije /osigura potrebnim elementima blagovremeno. Pri tome vodi računa da udovolji potrebama strukture inputa u pogledu količine, kvaliteta, nabavne cijene, troškova dopreme, rokova plaćanja, i sl. U svemu je zastupljena računovodstvena logika/računovodstveno razmišljanje i postupanje.

Učinke poslovanja u obliku proizvoda i usluga preuzimaju kupci. Oni to čine svojom voljom, ali kriteriji poslovne kulture zahtijevaju da preduzeće nastupa pažljivo, sa puno pijeteta prema tim partnerima, njihovim ukusima i prohtjevima. Proces prodaje sadrži više suptilnih operacija i računovodstvenih konotacija[2] kao što su: uvid u stanje tržišta kupaca, slanje ponude potencijalnim kupcima, zaključivanje ugovora o prodaji, otprema robe (ekspedit), fakturisanje i naplata. U ovom procesu (ciklusu) ima još puno manipulativnih radnji, kao što su: pakovanje, signiranje, lagerovanje, utovar...

Na putu do kupca, poslovni subjekt se susreće s prevoznicima, posrednicima, kreditorima, osiguravajućim društvima i drugim poslovnim partnerima. U kontaktima s klijentima /mušterijama /kupcima, preduzeće razmišlja računovodstvenom logikom: kako da maksimalno udovolji zahtjevima svojih kupaca u pogledu kvalitete, cijene, rokova i ostalih uvjeta isporuke roba/usluga, i uz to da sačuva rentabilitet poslovanja.

Razmjena s okruženjem je složen proces nabave, prodaje, plaćanja... Istodobno se u poslovnoj cjelini (preduzeću, kompaniji, korporaciji) odvijaju raznovrsni interni procesi, koji se slivaju u proces proizvodnje.. U istom procesu se događa trošenje elemenata /inputa reprodukcije, da bi se na kraju procesa pojavio finalni proizvod ili usluga. U tržišnoj ekonomiji, gotovi proizvodi i usluge su namijenjeni pretežno ili u cjelosti korisnicima izvan preduzeća, dakle, poslovnim partnerima u okruženju.

Prodati i naplaćeni proizvod (i usluga) je nositelj i donositelj poslovnog uspjeha preduzeća i njegovog financijskog priliva. Veličina uspjeha je računovodstveni izraz ekonomičnosti proizvodnje, kvalitete proizvoda i postignutih cijena u prodaji. Financijski prihod zavisi od vrijednosnog rezultata, izmjerenog i iskazanog kao razlika između prodajne cijene i cijene koštanja proizvoda/usluga.

Poslovni motiv svakog privrednog subjekta, ogleda se u domaćinskom nastojanju menadžmenta da ostvari uspješnu aktivnost, uz računovodstveno servisiranje,  tako da se završi sa dobitkom. Za puni uspjeh, preduzeće treba njegovati sopstvenu poslovnost i računovodstvenu ekspeditivnost, što znači, da uredno plaća svoje obaveze i blagovremeno naplaćuje prihode po osnovu isporuka proizvoda i usluga.

Brojni prozvodno-poslovni tokovi: nabave, proizvodnje, prodaje, plaćanja i naplate, uključujući i sve usputne međuradnje, podrazumjevaju /zahtjevaju da složeni proces aktivnosti bude propraćen knjigovodstvenim zapisima/evidencijama. Da bi poslovodstvo složene cjeline (preduzeća) bilo u prilici da usmjerava kompleksne poslovne procese prema jedinstvenom cilju zarade (profitni cilj!), potrebne su mu informacije (blagovremene i istinite) o događajima i promjenama u tim procesima. Pri tome je posebno važno kontinuirano kontroliranje uspješnosti poslovanja. Za svrhe kontrole, koriste se raznovrsni podatci iz knjigovodstvenih evidencija.

Kontrola proizvodno-poslovnog procesa podrazumijeva i nadziranje imovine, kredita i financijskih učinaka, pa je to razlog više za uvođenje i vođenje sistematskih knjigovodstvenih i računovodstvenih evidencija.

 

1.2. Simultana djelatnost knjigovodstva i računovodstva

Svojim formaliziranim evidencijama, knjigovodstvo obuhvata /zapisuje cjelokupnu poslovnu aktivnost preduzeća, i sve promjene koje utječu na stanje sredstava i njihovih izvora, te prihode i rashode. Pri tome, knjigovodstvo registrira samo protekle poslovne događaje, sređuje evidencije i prikazuje ih u knjigovodstvenoj formi.

Djelatnost knjigovodstva je orijentirana na cjelovito prikazivanje /dočaravanje poslovnih događaja. Da bi udovoljilo tom cilju, ono (knjigovodstvo) sve zapisane događaje/podatke izražava jedinstvenim mjerilom, ili jasnije, iskazuje ih po vrijednosti. Takav knjigovodstveni rad omogućuje poslovodstvu /menadžmentu da u svako vrijeme ima uvid u stanje sredstava i njihovih izvora, i ukupnost prihoda i rashoda za određeni poslovni period/obračunsko razdoblje.

Pored prikazivanja ukupne poslovne aktivnosti, knjigovodstvo se bavi i detaljima; vodi separatne evidencije o pojedinačnim poslovnim događajima, koji su izazvali promjenu sredstava, izvora sredstava, prihoda i rashoda. Sve poslovne događaje, knjigovodstvo registrira/zapisuje u svom sistemu/sustavu dvojnog promatranja.

U ekonomiji poslovnog subjekta, knjigovodstvo obavlja funkciju utvrđivanja vrijednosti imovine i učinaka poslovanja; svojom dokumentarnom metodom, vrši prikupljanje informacija o poslovnim transakcijama, koje zatim razvrstava po dijelovima imovine i prema smjeru promjena koje djeluju na povećanje ili smanjenje imovine i učinaka. Nakon spomenutih operacija, knjigovodstvo registrira promjene u poslovnim knjigama ili ih lageruje u memorijama računara.

U obračunskim periodima, knjigovodstvo sačinjava prikaze i izvještaje u formi bilansa stanja, bilansa uspjeha i bilansa novčanih tokova.

Da bi postiglo zadovoljavajuću unifikaciju i kvantificiranje različitih pojava i promjena, knjigovodstvo je razvilo svoju terminologiju i sopstveni poslovni jezik: sredstva, dobavljači, kupci, obaveze, potraživanja, krediti, kapital, prihodi, rashodi, troškovi... Jezik je prihvatila poslovna praksa i uokvirila ga u računovodstvene principe, načela i standarde. Ovim pravilima se bliže i potpunije objašnjavaju pojedine računovodstvene kategorije i primijenjene metodologije u izradi i korištenju riznice računovodstvenih podataka i informacija.

Računovodstvena načela i standardi „učvršćuju“ odnose između računovodstva i knjigovodstva. Termin „računovodstvo“ ima široku upotrebu u svim sferama racionalnog djelovanja. Upućuje na maksimu, da o svemu treba voditi računa, odnosno oprezno djelovati u svim situacijama.

Ima mišljenja da je računovodstvo samo moderniji izraz za knjigovodstvo. Na sceni je nešto drugo. Računovodstvena logika objašnjava da su u fokusu računovodstva djelova i cjelina (podsistem/sistem), te da služe za iste svrhe.

Knjigovodstvo je dokumentarna osnovica računovodstva. Privredno društvo vodi knjigovodstvo u svrhe kontrole svog poslovanja i radi „proizvodnje“ pokazatelja za poslovno odlučivanje. Znači, knjigovodstvo je podsistem računovodstvenog sistema.

Sistem računovodstva obuhvata: knjigovodstvo, statistiku, planiranje, analizu. Takvo gledanje na računovodstvo ima uporište u njemačkoj literaturi. Kao sastavne dijelove računovodstva, Melerović[3]  navodi: Knjigovodstvo –bilans, sopstveni račun troškova, statistiku i privredni plan/predračun.

Američki autori Vikson i Kel[4] u računovodstvo ubrajaju : plan i računovodstveni sistem/sustav, vođenje računa ili knjigovodstvo, pripremu financijskih iskaza i izvještaja, računovodstvo troškova, internu reviziju, pripremu predračuna, interpretaciju i analizu obračuna, te pripremu poreznih prijava.

Još šire shvatanje računovodstva ima Koler[5]. On u računovodstvo svrstava: formiranje internih kontrola, vođenje računa o transakcijama, stalno provjeravanje operativne efikasnosti (interna revizija), periodični pregled transakcija (eksterna revizija), izvještavanje i informisanje.

Komitet za terminologiju američkog instituta javnih računovođa, ima svoju definiciju, prema kojoj je računovodstvo „nauka o bilježenju i klasificiranju poslovnih funkcija i događaja, prvenstveno financijskog karaktera, i vještina sastavljanja značajnih izvještaja i analiza, te interpretiranje transakcija i događaja, i prenošenje rezultata osobama koje donose odluku i daju ocjenu“.[6]

Za neke autore, računovodstvo je servisna aktivnost, koja osigurava kvantitativne financijske informacije, prilagođene za donošenje ekonomskih odluka. Po njima se računovodstvena funkcija mora promatrati prvenstveno kao oruđe ili instrument za osiguranje kvantitativnih financijskih informacija, da bi se upravljačima olakšalo donošenje odluka.[7]

Računovodstvo predstavlja naučni metod, kaže profesorica R. Nikolajević,[8]  kojim se obuhvataju, registruju, kvalitativno odražavaju ekonomske transakcije, u cilju izvlačenja ekonomskih zaključaka, kontrole i djelovanja na ekonomske aktivnosti.

Prednji navodi nedvojbeno potvrđuju da nema sveobuhvatne definicije, koja bi obuhvatila sve elemente cjeline računovodstva, niti pouzdanog razgraničenja-da li je računovodstveni način mišljenja nauka, metod, servisna aktivnost..., ili sve to skupa. U modernoj ekonomiji, računovodstveni inžinjering daje podršku funkciji upravljanja u području planiranja i kontrole poslovne aktivnosti.

Citirana mišljenja pokazuju da računovodstvo izvršava više različitih funkcija, integriranih u zaokruženu cjelinu, koja se može i dalje proširivati. Standardizirano računovodstvo predstavlja jedinstvo:

  • knjigovodstva,
  • računovodstvenog planiranja,
  • računovodstvenog nadzora,
  • računovodstvene analize i
  • računovodstvenog izvještavanja.[9]

Računovodstvene funkcije se mogu analitički predstaviti kao komponente ili podsistemi računovodstvenog sistema. U tom kontekstu se prezentira kratka deskripcija funkcija koje čine cjelinu računovodstvene djelatnosti.

 

1.2.1. Knjigovodstvo

Knjigovodstvo je dokumentarna, strogo formalna evidencija poslovnih događaja. Promjene se obuhvataju hronološkim redoslijedom, onako kako su nastale u poslovnom procesu; izražavaju se u jedinstvenoj novčanoj jedinici mjere. Tako se stvara snimak ukupnog proteklog poslovanja privrednog društva/preduzeća.

Knjigovodstvo ima važnost pravnog dokumenta, za razliku od statistike i drugih evidencija, koje nemaju takav status. Postupak obrade knjigovodstvenih podataka završava se računovodstvenim obračunima, sastavljenim za poslovnu cjelinu, ili za određene organizacijske dijelove.

Segmentirani obračuni često se „proizvode“ u obliku kalkulacije, sastavljene za poslovnu operaciju nabavke, proizvodnje, prodaje, transporta i dr.

Računovodstveni obračuni sačinjavaju se na osnovu podataka zapisanih u poslovnim knjigama, a poslovne knjige se snabdijevaju podatcima iz knjigovodstvenih dokumenata. Odatle, knjigovodstvo treba promatrati kao jedinstvenu cjelinu, sastavljenu iz knjigovodstvenih dokumenata, zapisa u poslovnim knjigama i računovodstvenih obračuna.

Knjigovodstveni podaci prolaze kroz filtere računovodstvenog nadzora; provjerava se zakonitost, materijalna ispravnost i usklađenost sa financijskim propisima. Dakle, računovodstveni nadzor provjerava usaglašenost poslovanja sa eksternim propisima i internim aktima, tj. planovima i pravilnicima.

 

1.2.2. Računovodstveno planiranje

Računovodstveno planiranje se zasniva na potpunom ili reprezentativnom prikupljanju i sređivanju podataka o budućem poslovanju privrednog društva. Za razliku od knjigovodstva, koje odslikava prošlost, planiranje projektuje budućnost.

Postupak račnovodstvenog planiranja uključuje računovdstvene predračune, urađene za poslovnu cjelinu ili za pojedine organizacijske dijelove. Mogu se planirati i pojedine poslovne operacije u obliku predkalkulacije: nabavke, proizvodnje, prodaje... Računovodstveni obračuni su jednoobrazni; sačinjavaju se po istoj metodologiji po kojoj su urađeni računovodstveni obračuni, čime se osigurava usporedivost (planirano –ostvareno). Kompatibilnost poslovnih događaja, registriranih u knjigovodstvu, pruža valjanu orijentaciju za ispravno računovodstveno planiranje. Naime, evidencije o prošlosti u dobroj mjeri nagovještavaju poslovnu situaciju u budućnosti.

S druge strane, neka saznanja, do kojih dolazi računovodstveno planiranje, relevantna su podloga za knjigovodstvo. Recimo, obračun troškova po mjestima nastanka, knjigovodstvo često preuzima iz odgovarajućih računovodstvenih predračuna. Zalihe ulaznih materijala, proizvodnje u toku i gotovih proizvoda, obično se iskazuju po predračunskim (planskim!) cijenama, a knjigovodstvo paralelno evidentira odstupanja.

Računovodstveno planiranje se eksponira kao efikasna upravljačka funkcija; koristi računovodstvene predračune u svrhe poslovnog odlučivanja. Radi se o predviđanju budućih događaja, te definiranju ciljeva i postupaka za njihovo ostvarivanje. U tom postupanju, bilo bi neprimjereno poistovjetiti (1) planiranje za potrebe odlučivanja, sa (2) računovodstvenim planiranjem; ovo drugo se završava računovodstvenim predračunima. Znači, računovodstveni predračuni su korisni, ako adekvatno odražavaju upravljačku odluku, donesenu u okviru planiranja.

Računovodstveni predračuni služe kao kriteriji prepoznavanja ostvarenja planskih parametara. Kao takvi, koriste se za donošenje poslovnih odluka u postupku nadzora. A nadzor je upravljačka funkcija, sastavljena od kontrole i revizije. Istovremeno, računovodstveni predračuni služe kao orijentacija računovodstvenoj analizi u smislu markiranja uzroka odstupanja „ostvarenog“ od „planiranog“.

 

1.2.3. Računovodstveni nadzor

Računovodstveni nadzor koristi izvorne podatke iz knjigovodstvene dokumentacije i poslovnih knjiga, za kontrolne svrhe. U tom smislu, kontrola poslovnog procesa, provedena na osnovu knjigovodstvenih evidencija, pojavljuje se u obliku interne revizije. Iako se računovodstveni nadzor odnosi samo na knjigovodstvene podatke, on (nadzor) ima i šire dimenzije, jer se proteže na provjeravanje usaglašenosti poslovanja sa zakonima i materijalno-financijskim propisima.

Valja upozoriti da se ne smije poistovjetiti računovodstveni nadzor sa nadzorom kao upravljačkom funkcijom. Svojim dejstvom /utjecajem na pojačanje pouzdanosti računovodstvenih obračuna, računovodstveni nadzor posredno /indirektno /neizravno pruža podršku nadzoru kao upravljačkoj funkciji. Pošto je u tijesnoj vezi sa knjigovodstvom, računovodstveni nadzor ima karakter računovodstvene kontrole. Podatci, koji se nalaze u knjigovodstvenim dokumentima, moraju biti prekontrolirani prije njihovog unošenja u poslovne knjige. Također, podatci iz poslovnih knjiga, prvo se podvrgavaju kontrolnom provjeravanju, a potom se koriste za generiranje računovodstvenih obračuna.

Računovodstvena kontrola utječe na urednost knjigovodstva, a organizacija knjigovodstva, povratno djeluje na oblike računovodstvene kontrole.

S obzirom da izvorna knjigovodstvena dokumentacija nastaje pretežito izvan knjigovodstva, organizacijom knjigovodstva treba osigurati da cirkulacija dokumenata sama sobom (svojim automatizmom!) osigurava kontrolu. Naime, računovodstvena kontrola knjigovodstvene dokumentacije i poslovnih knjiga, treba biti tako organizirana da već u toku procesa rada, signalizira eventualno nepridržavanje internih i eksternih propisa, i da predupređuje /sprečava pronevjere i zloupotrebe.

 

1.2.4. Računovodstvena analiza  

Računovodstvena analiza  se bavi procjenjivanjem boniteta privrednog društva, prikupljanjem argumentacije i definiranjem prijedloga za unapređenje poslovanja. Analizira troškove poslovanja; detaljno razmatra uzroke sniženja ili povećanja troškova, u obračunskom razdoblju. Pokazala se kao efikasno sredstvo za pravilno rukovođenje poslovnom cjelinom.

Analitička opservacija se zasniva na usporedbi podataka u računovodstvenim obračunima i predračunima. Opservira /promatra i analizira samo one segmente /dijelove poslovne aktivnosti, koji su u tijesnoj vezi sa sastavljanjem računovodstvenih izvještaja. Koristi računovodstvenu logiku (računovodstveni način razmišljanja), da bi uočila i objasnila razloge odstupanja ostvarenih veličina od planiranih i standardnih parametara. Svojim otkrićima /nalazima, daje značajan doprinos potpunijem računovodstvenom izvještavanju.

Za uspješno izvođenje računovodstvene analize, nužna je odgovarajuća sinhronizacija, to jest prilagođavanje knjigovodstva potrebama praćenja plana, tako da se unaprijed pripreme uvjeti za rad analitičke funkcije.

Nalazima računovodstvene analize, upotpunjuje se informaciona osnova za poslovno odlučivanje u područjima (1) planiranja i (2) nadzora, te pojačava (3) upravljačka funkcija. Time planska funkcija dobija signale za realnije definiranje ostvarivih ciljeva, dok se nadzornoj funkciji iniciraju odgovarajuće korektivne akcije i eventualne represivne mjere.

 

1.2.5. Računovodstveno informisanje

Računovodstveno informisanje je funkcija obrade podataka, ili adekvatnije : približavanje računovodstvene argumentacije i informacija njihovim korisnicima/cama, nositeljima odlučivanja. Nije suvišno upozoriti na činjenicu, da se konzumenti računovodstvenih podataka nalaze izvan računovodstvenog sistema/sustava. Obrađeni računovodstveni podatci, ugrađuju se u informacije za široku potrošnju poslovnih partnera.

Računovodstveno informisanje prezentira samo vrijednosno izražene poslovne događaje i procese, ili preciznije, ekonomske kategorije sredstava, njihovih izvora, prihoda, rashoda, i dr.  Završni čin /finalni proizvod je računovodstveni izvještaj, koji se podnosi u pisanom obliku, a može se i usmeno izložiti i obrazložiti.

Računovodstveno informisanje za potrebe upravljanja, crpi izvorne podatke iz knjigovodstva, računovodstvenog plana i računovodstvene analize; uređuje ih prikladno, da budu razumljivi za korisnike. Računovodstveni izvještaji služe u informativne svrhe, ali se mogu koncipirati i kao akcioni, pa i nadzorni dokumenti. Akcioni računovodstveni izvještaji, prezentiraju se učesnicima odlučivanja u području planiranja, dok nadzorni računovodstveni izvještaji služe za donošenje odluka u području kontrole.

Cjelokupna računovodstvena djelatnost, sintetizira se (sažima se) u poseban dokument, koji se zove Godišnji obračun, ili Završni račun. Sastoji se iz više dijelova, među kojima su bitni : Bilans stanja, B. uspjeha, i Izvještaj o poslovanju.

Pored bitnih dijelova, godišnji obračun sadrži Bilješke, čija je svrha, pružiti podrobnije informacije o nastalim promjenama u poslovanju, i pružiti dokaze o vjerodostojnosti dokumentacije.

Izvještaj o poslovanju nema formalni okvir; sadrži naturalne i vrijednosne parametre o obimu poslovanja i učincima. Prikazuje procentualno (%) odstupanja u odnosu na planirane veličine, i u odnosu na veličine ostvarene u prethodnoj godini. U formi aneksa se prezentira analiza internih i eksternih faktora, s povoljnim i nepovoljnim dejstvom na poslovnu aktivnost u izvještajnom periodu.

U novijem vremenu  (početkom XXI st. ) ova oblast je uređena Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI). Kompanije koje kotiraju na burzama /berzama, obavezne su sastavljati i prezentirati financijske izvještaje o svom poslovanju, u skladu s MSFI. Standardizacijom sfere izvještavanja, stvoren je zajednički jezik poslovne komunikacije diljem planete.

    

2. Podsistemi računovodstvenog sistema

S obzirom na predmet praćenja, proučavanja i analiziranja privrednih procesa i događaja, računovodstveni sistem se može polarizirati na podsisteme:

  • Računovodstvo troškova,
  • Financijsko računovodstvo,
  • Upravljačko računovodstvo.

 

2.1. Računovodstvo troškova

Računovodstvo troškova osigurava podatke za upravljanje troškovima radi postizanja zarade. U tom kontekstu, troškovi se mogu definirati kao resursi, koje treba žrtvovati, radi postizanja specifičnog cilja.[10] Ovo pak znači, da je troškovno računovodstvo orijentirano na internu ekonomiju, u kojoj su locirani svi problemi povezani s proizvodno-poslovnim procesom: sredstva rada, materijali za reprodukciju, energenti, radna snaga, i dr.

Unosom elemenata[11] u proizvodno-poslovni proces, pojavljuju se utrošci i troškovi, vezani za ekonomske učinke. Ovaj proces i transformacije, koje se u njemu događaju, promatra i evidentira računovodstvo troškova. U računovodstvu se troškovi izražavaju i mjere u novčanim (monetarnim) jedinicama. Izračunava se koliko je plaćeno (ili će biti plaćeno) za ekonomska dobra-proizvode i usluge.

Uobičajeno je gradiranje i nijansiranje troškova i njima sličnih kategorija, koje se računovodstvenim jezikom atributiraju kao utrošci, izdatci i rashodi.

Utrošak je izvjesna količina nekog elementa, ugrađena u poslovni proces. Javlja se kao : utrošak materijala, utrošak sredstava za rad i utrošak radne snage. Utrošak materijala se mjeri fizičkim jedinicama, zavisno od vrste (metar,litar, kilogram). Utrošak radne snage /živog rada se mjeri vremenom trajanja procesa radne aktivnosti (sati, dani, ...). Utrošak sredstava za rad /stalnih sredstava, obračunava se u obliku amortizacije, po prikladnoj metodi.[12]

Izdatak je računovodstveni izraz, koji označava prvenstveno isplatu novca po nekom osnovu, vezano za poslovanje. Izaziva smanjenje novčanih sredstava u blagajni i na računu /računima u banci /bankama. Treba upozoriti, da se kao izdatak „priznaje“ samo ono smanjenje novčanih sredstava, koje je nastalo u vezi s poslovanjem. Pronevjera ili provalna krađa, nije izdatak novca, ali jest smanjenje novčanih sredstava za otuđeni iznos.

Rashodi su odbitna stavka (žrtvovani resursi!) u stvaranju prihoda u obračunskom periodu. Općenito se rashodima smatraju svi izdatci u novcu, bez obzira jesu li izvršeni u proizvodne ili neproizvodne svrhe.

U poslovnoj sferi, izraz rashodi je širi od izraza troškovi; naime, pored troškova uključuje i neposlovne utroške, recimo, inventurne manjkove i druge vanredne rashode. Krajem obračunskog perioda, vanredni rashodi ulaze u cjelini u obračun poslovnog rezultata.

Valja upozoriti da nisu svi troškovi istodobno i rashodi. Recimo, troškovi proizvodnje postaju rashodi tek kad se finalni proizvodi prodaju; na temelju prodaje, priznaju se prihodi i rashodi nakon propuštanja kroz knjigovodstvene filtere. 

 

2.2. Financijsko računovodstvo

Financijsko računovodstvo zapisuje /evidentira i analizira /proučava sredstva i obaveze prema izvorima sredstava, te financijske odnose s trećim licima. Kao takvo, ima karakter općeg računovodstva. Ovakva mu oznaka i pripada, s obzirom da iskazuje poslovni rezultat za cijelo preduzeće kao složenu poslovnu cjelinu.

Poslovne transakcije/povjesni događaji se zapisuju /unose u poslovne knjige, a potom obrađuju i pretaču u izvještaje za korisnike. Ti isti izvještaji osiguravaju kontrolu i korektivno djelovanje.

Sistem /sustav financijskog računovodstva preuzima podatke iz izvorne dokumentacije i unosi ih u proces obrade podataka. Obrada se vrši u skladu s pravilima i metodama rada u računovodstvu. Primjenjuje se set normi dogovorenih i ozakonjenih u obliku konvencija, pravila, uputstva, i sl.

Obrađeni podaci prezentiraju se uokvireni u računovodstvene iskaze, među kojima se ističu temeljni financijski izvještaji:

  • Bilans stanja,
  • Račun dobitka/gubitka.
  • Izvještaj o novčanim tokovima,
  • Bilješke uz financijske izvještaje.

Izvještavanje je propraćeno relevantnim informacijama o porezima, zadržanoj neraspoređenoj dobiti, dividendi i cijeni dionica... Izvještaji financijskog računovodstva, namijenjeni su uglavnom vanjskim korisnicima: državnim organima,dioničarima, kreditorima, ali se dostavljaju i menadžerima.

Prednja deskripcija potvrđuje i svjedoči da računovodstveni proces, ne samo kreira i generira informacije, već ih i interpretira, i tako finalizirane dostavlja korisnicima.

 

2.3. Upravljačko računovodstvo

Upravljačko računovodstvo ne bavi se evidencijom, već interpretacijom računovodstvenih informacija, i vrši njihovo selektivno prilagođavanje potrebama poslovnog odlučivanja. Adaptacija je svojevrsna „dorada“, može se reći i preudešavanje računovodstvenih informacija, kako bi poslužile donošenju poslovnih menadžerskih odluka.

Proces preuređenja, odvija se uporedo u financijskom i upravljačkom računovodstvu. Tu uzajamnost, neki analitičari smatraju preklapanjem, ili paralelizmom. Suštinski, takva kvalifikacija ne stoji; nije to dupliciranje niti dvostruko rađenje istog posla.

Upravljačko računovodstvo je fleksibilna analitička operacija, koja, pored podataka iz financijskog računovodstva, uvodi dodatnu obradu poslovne argumentacije. Ovaj postupak nije obavezni satelit financijskog računovodstva, niti uključuje dodatne podatke u računovodstvene iskaze, koji su sigurna baza podataka o povjesnim događajima u poslovanju. Kao takvi, iskazi su čvrst oslonac /fundamentum za upravljačke procjene i ocjene u sektoru planiranja, nadzora i odlučivanja.

 

3. Menadžersko računovodstvo

Poslovna ekonomija profitne orijentacije, kojom upravlja osoba posebne sposobnosti, vještine i znanja (menadžer/manager/, dobila je prefiks menadžerska ekonomija.[13]  U istom kontekstu, iskristaliziralo se Menadžersko računovodstvo/Managament Accounting, koje prikuplja, klasificira i obrađuje knjigovodstvene podatke, te izrađuje informacije, koje su od pomoći menadžerima/upravljačima, za postizanje ciljeva poslovanja.

Budući da izvještaje /iskaze, menadžerskog računovodstva koristi uglavnom poslovodni vrh /top menadžment, njihov oblik i sadržaj nije formaliziran, niti unificiran, ili jasnije, nije zakonski uokviren. Stoga se računovodstvo za poslovodstvo najčešće atributira kao „interno“ računovodstvo. Riječ je o modelima simplificiranog računovodstvenog izvještavanja poslovodstva, na način koji omogućuje brzo donošenje odluka, i blagovremeno korektivno djelovanje na poslovne tokove.

Interne računovodstvene informacije se pišu na univerzalnom poslovnom jeziku, razumljivom za sve korisnike/ce, bez obzira na njihovu profesiju. Znači, menadžersko računovodstvo je introvertno i prilagođeno potrebama poslovnog vrha. Ono generira financijske informacije, koje koriste kreatori planova i programa poslovne aktivnosti, usmjerene prema profitnim ciljevima.

U povjesnim olujama, od iskona pa na ovamo, računovodstvo je proputovalo kroz brojne metamorfoze i zakonske transformacije, ali je opstalo i obstojava punih dvadeset stoljeća, kao vjerni sluga proizvodno-prometnog i financijskog poslovanja (čitaj, menadžerske ekonomije) privatnog i javnog sektora. Svojim prilagođavanjem etapama ekonomsko-socijalnog razvoja, permanentno je slijedilo civilizacijske promjene, što i danas čini u standardiziranom, ali fleksibilnom obliku, prilagođenom /adaptiranom potrebama menadžerskog upravljanja i odlučivaja.

U kontekstu servisiranja menadžmenta, računovodstvena djelatnost/menadžersko računovodstvo „posluje“ na tržištu slobodne konkurencije. Pruža specifične profesionalne usluge: evidencije, analize i informacije o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja subjekata privatnog i javnog sektora. Dokumentirane analize i izvještaje, proizvodi i objavljuje u standardiziranom zakonskom okviru.

U djelatnost je uključen profesionalni nadzor sa ekspertnim uslugama: kontrole, revizije, savjetovanja i izvještavanja. Računovodstvena djelatnost posluje na tržišnim načelima i principima poštene utakmice. Svaka profesija je zasnovana /utemeljena na resursima znanja i vještina, pa logično i ova računovodstvena. Ona može poslovati i ostvarivati očekivane financijske učinke, samo na uređenom tržištu fer konkurencije.

 

ZAKLJUČAK

U kontekstu naslovljene analize, računovodstvo je organiziran sistem domaćinskog korištenja poslovnih sredstava i racionalnog usklađivanja prihoda i rashoda u procesu rada i zarađivanja. Obuhvaća knjigovodstvene evidencije, računovodstveno planiranje, računovodstvenu analizu, računovodstveni nadzor, računovodstveno informisanje, sve protkano računovodstvenom logikom, na putu do zarade.

Jedan od uvjeta /preduvjeta rasta i razvoja ekonomije je usvajanje i korištenje /primjenjivanje računovodstvenog načina razmišljanja. Budući da poslovanje može skrenuti sa putanje prema profitnom cilju, menadžersko upravljanje implicira uvođenje nadzora, koristeći računovodstvene instrumente; ovo dalje znači, da menadžer treba imati određeno računovodstveno znanje i računovodstveno razmišljanje. Nije dovoljno posjedovati znanje, već treba ovladati vještinom upotrebe znanja.

 

LITERATURA

  1. Anthony, G., Wild, G.: International Accounting Standards, A Guide to Preparing Accounts, Deloitte & Touche, London, 1998.godine
  2. Bea, F.X. i dr.  :   Strategische management, G. Fiisher Verlage,  Stuttgart, 1995. godine
  3. Belak , V.: Menadžersko računovodstvo, RRiF Plus, Zagreb, 1995.g
  4. Cairns, D.: A. Gude to Applyng international Accounting Standards/Vodič za primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda, prijevod, Faber & Zgombič Plus, Zagreb, 1996.godine
  5. Comiskey, E. and Mulford, C. W.: Guide to Financial  Reporting and Analysis, Wiley & Sons, New Jersey, 2000.godine
  6. Chamane, W.:  Revizija u javnom sektoru, Phare-USAID, 1999. godine
  7. Domazet, T.: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006/2007, Zgombič & Partneri, Zagreb 2006.godine
  8. Domazet, T. : Međunarodni računovodstveni standardi, Zagreb, 2000.g.
  9. Dodge, R. :     The concise guide to auditing standards and guidelines,
  10. 10.  Champan and Hall, London, 1990. godine
  11. 11.  Dušanić, J.:  Ekonomija postmoderne, Dosije studio, Beograd, 2014.
  12. 12.  Etički kodeks Međunarodne Federacije računovođa
  13. 13.  Fechtner, K. :  Lietfaaden fur Organisation und Revizion, Verlag W. Aipardet, Essen, 1952.godine
  14. 14.  Finansijsko / Financijsko izvještavanje, MRS, Udruženje / Udruga RFD, Mostar / Sarajevo, 2002.godine
  15. 15.  Friedlob, T. G., Schleifer, L.L.F.: Essentials of Financial Analysis, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, New Jersey, 2003.godine
  16. 16.  Higgins, R. C.: Analysis for Financial Management, 2006.godine
  17. 17.  James, C. Van Horne : Financijsko upravljanje i politika, MATE, Zagreb, 1993.godine
  18. 18.  Klikovac, A.: Financijsko izvještavanje u Europskoj uniji, MATE, Zagreb, 2008.godine
  19. 19.  Međunarodni revizijski standardi, prijevod, Zagreb, 1993.godine
  20. 20.  Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, Savez računovođa, revizora i financijskih radnika FBiH, Mostar, 2006.godine
  21. 21.  Sović, J.: Poslovno upravljanje, Pravni fakultet Kiseljak, Sarajevo, 2008.godine
  22. 22.  Sović, J.: Upravljanje novčanim poslovanjem, Računovodstvo i poslovne finansije, br. 12/2012., Sarajevo
  23. 23.  Sović, J.: Računovodstveno servisiranje kompanija, Internacionalni univerzitet Travnik, 2013.
  24. 24.  Sović, J. – Kikanović, R.: Računovodstveni inžinjering poslovanja kompanij, OFF-SET, Tuzla, 2014.
  25. 25.  Teofanović,R.: Istorija i teorija knjigovodstva, Savremena administracija, Beograd,1958.
  26. 26.  Vidaković, S.:  Gubitak poverenja u računovodstvenu profesiju, Zbornik, Educons Univerzitet, Novi Sad, 2014.    



[1] Emeritus, Prof.dr. Jozo Sović, Internacionalni univerzitet u Travniku, e-mail:[email protected]

[2] Lat., connotare –skupa zabilježiti

[3] K. Mellerowicz, Kosten und Kostenrechnung, Berlin, 1958.

[4] R. Wixon, W. G. Kell, Accountants, Handbook, New York, 1960.

[5] E.L. Kohler, A. Dictionary for Accountants, Englewood clifts, 1957.

[6] Navedeno prema C. Aubrey Smith and fin Ashburne, Financial and Administrative Accounting, Mc Grow Hill        Book Company, Inc, 1960.      

[7]Vidjeti, Levis D. Mc Cullers and Richard G. Schroeder, Accounting Theory, John Wiley and Sons,

    N. Y., 1978., str. 44 i dalje

[8]Radmila Nikolajević –Teofanović, Teorija i metodologija računovodstva, savremena administracija,

   Beograd, 1979.

[9] Detaljnije, Kodeks računovodstvenih načela, Beograd, 1989.

[10]Usporediti, Horngren, C.T. and G. Foster, Cost Accounting A Managerial Emphasis,

    Prentice –Hall, Inc; 1991.

[11] Inputi –ulazne komponente

[12] MRS o metodama amortizacije.

[13] Manager –upravitelj, poslovođa, direktor, poduzetnik.

 


<< Vrati se