Edukacije Finconsult

Ulaz za pretplatnike elektronskog izdanja časopisa

ULOGA RAČUNOVODSTVENOG ZNANJA U POSTIZANJU POSLOVNOG USPJEHA - TREĆI DIO

 

Emeritus, prof.dr. Jozo Sović[1]

 

ULOGA RAČUNOVODSTVENOG ZNANJA U POSTIZANJU POSLOVNOG USPJEHA  - TREĆI DIO

 

 

SAŽETAK

Glavna istraživačka orijentacija ove analize/studije je ispitati i predstaviti značaj računovodstvenog načina razmišljanja/računovodstvene logike u poslovanju privrednog društva usmjerenog na zarađivanje. Suština računovodstvene logike je vođenje računa o poslovnim događajima, i vođenje primjerene poslovne politike, na putu do poslovnog uspjeha. Računovodstvena logika i poslovna politika, osiguravaju (trebaju osigurati) istinito i pošteno financijsko izvještavanje, te vjernu interpretaciju bilansnih pozicija.

Ključne riječi: računovodstvena logika, poslovna politika, finansijsko izvještavanje

APSTRACT

The main research orientation of this analysis/study is to examine and present the significance of the accounting method of thinking/accounting logic in the business focused on earnings. The essence of the accounting logic is to take into account business events, and to conduct an appropriate business policy, on the road to business success. Accounting logic and business policy, provide (should provide) true and fair financial reporting, and faithful interpretation of balance sheet items.

KEY WORDS: accounting logic, business policy, financial reporting

UVOD

Poslovanje je privredno takmičenje na tržištu slobodne konkurencije. Snažna konkurencija neće obeshrabriti one takmičare koji u njoj prepoznaju posebnu poslovnu energiju, koja stimulira upornost. Naime, u svakoj igri i natjecanju treba uporno voditi računa o očekivanim rezultatima rada, o ishodu aktivnosti. Računovodstvo je indikator poslovne pozicije. Financijska pozicija se određuje mjerenjem ostvarene mase profita, a profitna stopa dočarava sliku financijske situacije.

Profit se u neračunovodstvenom žargonu doima kao pohlepa za bogaćenjem. U računovodstvenoj logici, obračun profita je način saznanja da li je poslovanje plodonosno; jasnije, jesu li prihodi od prodaje veći od vrijednosti elemenata uloženih u proizvodnju?! Jedini način mjerenja rezultata raznovrsnih poslovnih operacija jeste, da poslovni proces prođe kroz računovodstvene filtere, i da se proizvodi i usluge pretvore u novčane iznose.

Poslovanje se procjenjuje i ocjenjuje monearnim mjerilima. Ali, nije novac jedini pokazatelj zarade. Treba računovodstvenim postupcima /reflektorima osvijetliti puteve dolaska do zarade. Poslovno-financijske transakcije i objektivno izvještavanje su pravo ogledalo onoga što se dogodilo u poslovanju.

 1.      RAČUNOVODSTVENA LOGIKA

Računovodstveni način mišljenja je nezamjenljiv metod upoznavanja poslovanja u bilo kojoj djelatnosti. Stanje poslovnog zdravlja, upoznaje se na temelju računovodstvenih zapisa/evidencija o proizvedenim i prodatim količinama proizvoda (i usluga), o troškovima proizvodnje prodatih proizvoda, o ostvarenim dobitcima i gubitcima.

Računovodstveni obračun pokazuje, je li ostvaren višak u novcu od prodaje, u odnosu na novčani iznos utrošen u poslovne transakcije?! Računovodstvo slika /dočarava proces fermentacije troškova i njihove transformacije u prihode, koji sadrže poslovni uspjeh.

Svaki poduzetnik/menadžer, i svi uposlenici i poslovni partneri, dolaze do saznanja o napredovanju ili nazadovanju poslovanja, uvidom u izvorne računovodstvene podatke o završenim poslovnim transakcijama. Računovodstveni mikroskop otkriva, koliko je zdrav financijski krvotok poslovnog subjekta, i zašto je to tako. Računovodstvo to opisuje monetarnim jezikom. Zato je i dobilo nadimak „jezik poslovanja“. Svojom terminologijom, računovodstvo bilježi, rezimira i interpretira poslovne transakcije, kao financijski uspjeh/neuspjeh.

Menadžer koji vodi poslovanje, vidi na računovodstvenom monitoru rezultate poslovne cjeline, na čijem je čelu. Za prepoznavanje plodova poslovanja, menadžer se služi računovodstvenom logikom.

Računovodstvo vodi računa o poslovnoj imovini, tj. da se angažirane vrijednosti koriste u poslovne svrhe. U menadžerskoj ekonomiji, računovodstvo može biti dosta kompleksno, posebice kad se radi o zaštiti imovine od rasipanja i nenamjenskog trošenja. Svako poslovanje transformiše dio imovine u troškove, pa je potrebno da računovodstvo osigura elemente imovinsko-pravne zaštite. Poslovne transakcije dovode do promjena vrijednosti imovine, a te promjene mogu se izraziti (i izražavaju se!) u novčanoj vrijednosti, primjenom računovodstvenih alata i procedura.

Računovodstvena djelatnost je dovoljno simplificirana, ali se ipak, računovostvene operacije povjeravaju specijaliziranim profesionalcima, koji su osposobljeni za primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda u poslovnim transakcijama, i u sferi imovinsko-pravnih odnosa. Sva imovina sadrži neka prava, ili je opterećena potraživanjima. Na prvom mjestu je pravo vlasnika, koje se evidentira u izvorima imovine (pasiva!). Potraživanja na imovinu, najčešće se odnose na neotplaćene kredite i druga dugovanja, koja se zovu materijalna odgovornost. Među njima su i neisplaćene bruto plaće uposlenicima /cama i neizmirene porezne obaveze.

Računovodstveni sistem/ sustav je svojevrsna građevina u koju su uzidane evidencije o imovini, dugovanjima i potraživanjima. Služe kao podsjetnik da se ne zaborave prava i obaveze. Obrazac je jednostavan: veličina imovine/vlasništva, utvrđuje se tako, što se ukupna vrijednost umanji za iznos potraživanja kreditora /povjerilaca. Imovina predstavlja poslovna sredstva u vlasništvu preduzeća, i to ona sredstva, od kojih se očekuje ekonomska korist. Računovodstvena logika /razmišljanje ukazuje da imovina može imati fizički oblik /opipljiva imovina (objekti, oprema, zalihe) i oblik prava (patenti, potraživanja od kupaca, i sl. ).

Diskutabilno pitanje u vezi sa imovinom, iz aspekta računovodstvene logike je, određivanje novčane vrijednosti... Opće prihvaćena računovodstvena načela inzistiraju /preferiraju primjenu načela troška (trošak nabave), a ne procijenjenu tržišnu vrijednost. Dakle, računovodstvena logika smatra da poslovnu imovinu treba evidentirati u poslovnim knjigama, u iznosu troška (troškova) nabave. Računovodstvenim jezikom „imovina prikazana u bilanci je povjesni trošak, plaćen izvorno za njezino pribavljanje/kupovinu“. Prema računovodstvenom razmišljanju (i shvatanju!), troškovna i tržišna vrijednost imovine je izjednačena (ista) samo onog datuma kad je imovina pribavljena.

Računovodstvo ima svoju terminologiju, koja treba biti jasna i neračunovođama. Recimo, transakcija koja povećava sredstva /imovinu, ili smanjuje dugovanja, naziva se debit[2]. Ona transakcija, koja smanjuje sredstva, a povećava dugovanja, naziva se kredit[3]. Bez obzira na terminološku bižuteriju, suština računovodstvene procedure je vaganje, tj. uspostavlanje ravnoteže između vrijednosti imovine i dugovanja /obaveza. Ukupna vrijednost poslovne imovine treba biti jednaka zbiru financijskih potraživanja vjerovnika i vlasnika.

Ima poslovnih situacija sa narušenom ravnotežom (debalans!), gdje su zahtjevi nad imovinom veći od vrijednosti imovine. Ravnoteža se uspostavlja saniranjem gubitka, koji nastaje zbog toga što se proizvodi i usluge prodaju ispod stvarne cijene koštanja. Takve proizvode treba isključiti iz poslovnog programa, kako bi se izbjeglo stanje insolventnosti. To je ono stanje, kad su sredstva nedovoljna da bi pokrivala iznose dugovanja.

Ima i takvih situacija, kad je neravnoteža poželjna: poslovni subjekt prodaje svoja sredstva (proizvode i usluge) za novčani iznos veći od iznosa zapisanog u poslovnim knjigama. U tom slučaju, deficit prerasta u suficit, čime se postiže zadovoljavajuća solventnost.

Pridržavajući se logike nabavne cijene ili povjesnog troška, računovodstvo zapisuje sredstva u poslovnim knjigama u visini troškova. Sa protokom vremena, tržišna /aktuelna vrijednost nekretnina se mijenja –raste ili opada, u odnosu na povjesni trošak/nabavnu cijenu. U poslovnim knjigama se ta nekretnina i dalje prikazuje u visini troška, umanjenog za iznos amortizacije, za sve protekle godine.

Prednja konstatacija stvara utisak da računovodstvene evidencije u nekim slučajevima nisu tačne, ali jesu istinite i logične. Istina, evidencija gubi na preciznosti, ali se pridržava zakonitosti. Načelo objektivnosti zahtijeva da vlasnički kapital bude nepogrešivo prikazan : ukupna imovina umanjena za obaveze.

Dosta izražen problem u procjeni vrijednosti sredstava, zasniva se na metodama otpisivanja. Amortizacija je često neprecizna, jer predstavlja samo procjenu vrijednosti imovine primjenom odabrane metode obezvređivanja (vremenska, funkcionalna, prosječna). Realni gubitak vrijednosti i ono što je prikazano u knjigama, objektivno se ne slažu, ali su računovodstveni principi, načela i standardi zadovoljeni.

U poslovanju se redovito stvaraju zalihe sirovina, rezervnih djelova, gotovih proizvoda... Sve je to uvjetovano ritmom poslovnog ciklusa, zavisno od vrste djelatnosti i tržišne konjunkture. Neke zalihe mogu izgubiti na vrijednosti zbog pojave novih i boljih proizvoda, ili iz razloga što su se potrošači opredijelili za drugu vrstu proizvoda, po dizajnu i kvalitetu.

Logično je zapitati se, imaju li zalihe onu vrijednost, koja je prikazana u knjigama?! Opće je poznato da porast cijena čini zalihe vrijednijim od troškova njihove nabave. Ali, ako neki artikal izgubi svoju vrijednost na zalihi, onda popis zaliha djeluje napuhano /precijenjeno.

Događa se da popis rezervnih dijelova na zalihi, pokaže da su oni bezvrijedni, jer su potisnuti savršenijim dijelovima za ugradnju i zamjenu. Njihovo otpisivanje se evidentira kao gubitak. Privredno društvo /dioničko društvo nerado prikazuje gubitak u svojim obračunima, jer je to loša referenca pred kreditorima, a izaziva i pad vrijednosti akcija; odražava se kao poslovni bumerang.

Računovodstvo nema preciznu vagu za mjerenje općih i režijskih troškova prilikom njihove alokacije na pojedine proizvode. Stoga se značajan dio ukupnih troškova raspoređuje na mjesta i nosioce na osnovu procjene; primjenjuju se ključevi za  dodjelu troškova... Praktično jest, precizno nije.

Ima i drugih razloga nepreciznosti konvencionalnog računovodstva. Među njima je najveći  fenomen inflacija cijena, koja snažno utječe na troškove. Računovodstvo se tradicionalno oslanja na istorijske troškove; kad narasle cijene deformišu nominalnu vrijednost sredstava u računovodstvenim evidencijama, u tom slučaju, računi ne pokazuju realne troškove. Daljom lančanom reakcijom, računovodstveni obračuni djeluju kao iskrivljeno ogledalo.

Troškove treba „očistiti“ od inflacije, da bi se mogao ispravno utvrditi financijski učinak poslovanja. O tome treba voditi računa prilikom sastavljanja računovodstvenih informacija za poslovodstvo. Za zastavljače informacija, ovo je očigledan dokaz da inflacija značajno utječe na tačnost računovodstvenih informacija.

Inflacija može dovesti (i dovodi!) do zablude u interpretaciji financijskih izvještaja. Za umanjenje rizika pogrešnog zaključivanja, od pomoći je računovodstvena poslovna logika, koja kaže da ne treba kriviti računovođu za zbunjujuće informacije. Računovodstvo uzima podatke iz dokumenata u kojima su navedene nekadašnje cijene, a ne one što su uspostavljene u vrijeme porasta cijena.

Pod utjecajem inflacije, vrijednost sredstava „raste“, tako da računi ne pokazuju realne troškove. U tom kontekstu, svojedobno je General Motors u svom godišnjem izvještaju dao poučno obrazloženje relativne tačnosti računovodstvenog sistema/sustava.   

Sadašnji (tadašnji!) sistem računovodstva, koji je u općoj upotrebi, i financijski izvještaji pripremljeni na osnovu njega, nikada nisu ni trebali da budu mjerilo relativne ekonomske vrijednosti, nego u osnovi, predstavljaju samo istorijski pregled transakcija.

Živjeti u inflaciji,  znači isto što i živjeti u zemlji u kojoj svatko laže-izjavio je Walter Wriston, predsjednik velike komercijalne banke.

Osamdesetih godina prošlog (XX)  stoljeća, u poslovnu praksu SAD uvedeno je inflaciono usklađivanje, primjenom računovodstvene logike, tj. obračunskog „peglanja“. Bila je to reakcija na probleme proizvedene inflacijom. Državna komisija za standardizaciju financijskih izvještaja[4] , formirana 1973., pokrenula je akciju nivelacije inflacije. Utvrđeni su normativi, koje su dužni primjenjivati ovlaštene državne računovođe, prilikom pregleda poslovnih knjiga i izvještaja. Komisija se obratila većim kompanijama sa zahtjevom, da u Godišnjim izvještajima za dioničare i javnost (počevši od 1979.g.) objave i Aneks sa prikazanim efektima povećanja cijena, što je ustvari dodatak o učincima inflacije.

Dakle, od 1979. godine pa na ovamo, sve veće kompanije su prihvatile da prikazuju u svojim obračunima učinak porasta cijena na obim prodaje, izražen u novčanim jedinicama, znači po vrijednosti. Po istom modelu, prikazuje se ostvareni profit.

Analize su pokazale da je u razdoblju od pet godina, profit povećan za oko 1/3, tj. preko 30% pod utjecajem inflacije. Naravno, analize nisu, niti mogu biti precizne, s obzirom da se inflacija ne mjeri apotekarskom vagom. Kada se obračuni „očiste“ od inflacije, oni i dalje ne pružaju objektivnu sliku financijskog poslovanja konkretnog privrednog subjekta.

Mjerenje inflacije je samo aproksimacija/približna vrijednost, a nikako preciznost. Ipak, priznavanje dejstva inflacije na relativnu tačnost financijskih izvještaja, je satisfakcija za računovodstvenu profesiju. Ustvari je to priznavanje faktičkog stanja i nelogičnog postupanja, koje toleriše da se trpaju u istu vreću novci zarađeni u prošlosti, i oni zarađeni u sadašnjosti.

Istaknuti problemi ne/objektivnog izvještavanja, ublaženi su u procesu računovodstvene standardizacije, postupnim uvođenjem i usvajanjem MRS-ova, MrevS-ova i MSFI-a.  Proces je počeo 1973. godine, i još traje. Međutim, nije realno očekivati da standardizacija u potpunosti sanira i anulira pukotine ne/objektivnog financijskog izvještavanja. Dovoljno je da menadžment/poslovodni vrh, svojom poslovnom kulturom, i u kontaktima s računovodstvom, obeshrabre pogrešno prikazivanje financijskog položaja privrednog društva, na čijem su kormilu.

Standardi (MRS) jesu korisni alati za uredno vođenje poslovnih knjiga, ali nemaju snagu zakona u smislu obaveznosti. Računovodstvo je svjesno svog položaja i svojih ograničenih mogućnosti, i nikada se nije zaklinjalo u svoju apsolutnu preciznost. Sve je relativno, pa i računovodstvena pedanterija.

Računovodstvena logika (način razmišljanja!), ne pretenduje na matematičku tačnost obračuna, ali vodi računa o održavanju ravnoteže između prihoda i rashoda. Vispren menadžer i oprezan investitor, su svjesni da je računovodstvo korisno mjerilo i dobar poslovni orijentir, bez obzira što nije egzaktno. Važno je da neprecizna informacija,  nije namjerna obmana, već je ona rezultat pogrešne procjene. Recimo, nema preciznog odgovora na pitanje: koliko vrijede zastarjela potraživanja?! Zato se ta stavka najčešće anulira otpisom. Za troškove poslovanja, nikada se ne može tvrditi da su tačno prikazani, jer manevarskog prostora za manipulacije uvijek ima u vremenskim razgraničenjima. Sezonski proizvodi imaju veću vrijednost na početku sezone, od vrijednosti na kraju sezone. Stvarna vrijednost se saznaje tek nakon prodaje i naplate proizvoda i usluga.

Troškovi objekata u izgradnji, plaćaju se na osnovu privremenih situacija, a konačni obračun je nepoznanica sve do završetka građevinskih radova na objektu.

Izvještaj o prihodima, nosi oreol najvažnijeg računovodstvenog dokumenta o poslovanju. U njemu se utvrđuju troškovi obračunskog perioda i prikazuje financijski učinak/rezultat (dobitak, gubitak) perioda.

Egzistiranje poslovanja u dužem vremenskom periodu, uvjetovano je iskazivanjem profita/zarade. Na profitu se zasnivaju odluke: da li ostati u registriranoj djelatnosti do daljnjeg; treba li proširivati, ili sužavati poslovanje, i sl. Profitne stope iniciraju računovodstveno razmišljanje o eventualnom preselenju kapitala u drugu djelatnost. Za takvo razmišljanje i izvještavanje, posebno su zainteresirani vlasnici i menadžeri.

Financijsko izvještavanje je svrhovito: prikazuje uspješnost i sposobnost poslovanja i zarađivanja, u financijskim /profitnim terminima. Menadžeri oštroumnije „čitaju“ financijske izvještaje, nego što ih računovodstveni profesionalci interpretiraju. Tamo gdje se spretno uvežu poslovna politika i računovodstvena logika, rezultati neće izostati. Unosnost je njihova zajednička briga.

Poslovanje je ekonomsko takmičenje, čiji se rezultati mjere financijskim prinosom. Profit je mjerilo zarade i zdrave financijske osnove, tj. poslovne imovine. Menadžer se brine o tome, koliko je poslovanje financijski zdravo, dok računovodstvo bilježi, rezimira i interpretira financijske transakcije. Drugim riječima, vodi računa o poslovnom uspjehu.

Razumjeti poslovanje, znači inteligentno voditi računa o financijskim učincima poslovnih transakcija. Treba savladati vještinu računovodstvenog razmišljanja u vođenju poslovanja. Bilanca pokazuje ono što poslovanje posjeduje i koliko ono duguje poslovnim partnerima. Sve što je vrijedno u poslovanju, zove se na računovodstvenom jeziku sredstva; pravo na sredstva poslovanja, zove se potraživanje /dugovanje. Vlasništvo nad sredstvima je preostala razlika između vrijednosti sredstava i vrijednosti dugova.

Bilanca proizvedena u računovodstvu je slika raspoložive imovine. Snimak je vjeran, ako nije korištena šminka. Odstupanja mogu nastati, i nastaju tbog neprecizne definicije, šta treba uključiti, i šta je stvarno uključeno u sredstva?! Zato se govori o procjeni vrijednosti materijalnih sredstava. Procjena ima i drugo ime „približno“. Pri alokaciji troškova, vrijeme igra značajnu ulogu. Potrebno je voditi računa o istorijskoj vrijednosti i sadašnjoj vrijednosti, tj. o učincima inflacije. Računovođe navode istorijske troškove zbog njihove dokumentovane tačnosti. Time se pruža šansa strpljivim analitičarima, da mogu uporediti rezultate u različitim vremenskim periodima poslovanja.

Izvještaji o rezultatima poslovanja i financijskim učincima, predstavljaju retrovizor, u kojem se može vidjeti što se dešavalo u poslovanju u izvještajnom periodu. Menadžerskom logikom može se procijeniti u kojoj mjeri poslovanje ima perspektivu budućeg zdravog funkcioniranja, i koliko je efikasno upravljanje poslovanja prema profitabilnoj budućnosti?!

Knjigovodstvo i računovodstvo,  u sadržajnom i logičkom smislu, čine nedjeljivu cjelinu. Obradom i doradom se knjigovodstveni podatci oblikuju u računovodstvene informacije, koje će služiti svrhovitom upravljanju poslovne aktivnosti prema zadatim ciljevima. Upravljačku alatku, iskovanu u računovodstvu, uzima u svoje ruke poduzetnik –menadžer, osoba širokih vidika i multidisciplinarnog znanja.

Menadžer ne mora biti specijalista ni u čemu, ali zna od svega po nešto. Po pravilu, menadžer izrasta u poslovnoj praksi. Bez obzira na osobnu konstituciju i individualnost, menadžer percipira, misli i odlučuje po računovodstvenom obrascu. Drugim riječima, služi se računovodstvenom logikom.

Profitna poslovna ekonomija, sinonim –menadžerska ekonomija djeluje na principima zarade/dobiti. Računovodstveni način mišljenja i djelovanja, osigurava putovanje do profita. Računovodstvena logika gleda na profit kao višak vrijednosti, a poslovna praksa to označava imenom korist ili zarada. Često se može čuti: profitirali smo na tom posllu!

Dakle, rast i razvoj menadžerske ekonomije, zahtijeva računovodstveni način razmišljanja i postupanja. Drugim riječima, treba znalački koristiti računovodstvene alate za upravljanje poslovne aktivnosti prema ciljevima zarađivanja. Menadžerskom ekonomijom se upravlja pameću (mozgovna ek.!) , a računovodstvo je sinergija (suradnik) individualnog razmišljanja menadžera. Odatle, računovodstvena logika postaje predmet akademskih istraživanja.

 2.      Menadžerska upotreba računovodstvenog znanja

Menadžer usmjerava poslovanje privrednog društva prema profitnom cilju. U tome mu je od pomoći računovodstvo, koje se afirmisalo i potvrdilo kao univerzalni jezik poslovanja. Da bi donio ispravnu/plodonosnu poslovnu odluku, menadžer treba usvojiti računovodstveni način razmišljanja.

Albert Einstein, jedan od najvećih umova svih vremena, svojedobno je poručio: Ako želimo da čovječanstvo opstane, trebamo usvojiti drugačiji način razmišljanja!

Računovodstveno razmišljanje je upravo taj poseban način razmišljanja. Ako ljudski računovodstveni um zanemari probleme, recimo demografske dinamike, onda iz toga mogu uslijediti nesagledive ekonomske i socijalne posljedice. Poznato je da su demografska gibanja u čvrstoj vezi s ekonomskim kretanjima  i drugim promjenama na planeti. Globalno bilansiranje /ravnoteža, uveliko je narušena. Globalni debalans je već sa nama i pred nama. Neki trendovi to zorno potvrđuju.

Na izmaku XX stoljeća, u dvihiljaditoj godini, svjetska populacija je brojala 6,1 milijardi stanovništva. Futuristi procjenjuju da će u narednih 15 godina, svjetska populacija narasti na 7,2 milijardi ljudi. Ako se trend rasta ne obuzda, već u 2050. godini, planetu će naseljavati 9,1 milijardi stanovnika/ca, kojima treba osigurati hranu i druge elemente životnog standarda. O nadolazećim problemima, neko mora razmišljati razumno i računovodstveno.

Svjetska ekonomija nema kapacitete da nahrani toliku populaciju, s obzirom da se ograničeni prirodni resursi raspoređuju/dijele na sve veći broj konzumenata. Iscrpljivanjem ziratnog zemljišta i njegovim pretvaranjem u urbane površine, zatim , isčezavanjem /nestankom primarnih energetskih resursa (ugalj, nafta, prirodni gas), sužava se mogućnost ekonomije da podmiri i kontinuirano podmiruje egzistencijalne potrebe populacije. A za unapređenje životnog standarda nema umnih kapaciteta za pametnije i plemenitije planiranje budućnosti, bez egoizma i terorizma, te niza drugih prijetnji daljem razvoju materijalne kulture.

Računovodstveni način razmišljanja „otkriva“ da je bilansiranje /uspostavljanje i održavanje ravnoteže između ekonomije i prirode sve kompleksniji problem, koji se dalje usložnjava sa dinamičnim promjenama na planeti zemlji. U fokusu je gustoća naseljenosti ograničenog prostora, sa pratećim reperkusijama.

U bliskoj budućnosti, već polovinom XXI stoljeća, cca 1/3 svjetske populacije, suočit će se s pomanjkanjem pitke vode... Hidrološki debalans  će se povećavati zbog fenomena globalnog zagrijavanja, i ekspanzije nataliteta.

Računovodstveno razmišljanje i globalno odlučivanje, nisu dovoljno sinhronizirani, niti adekvatno uključeni u bilanse svjetske ekonomije.

U poslovnoj praksi, tj. menadžerskoj ekonomiji, računovodstveno i revizijsko znanje, potvrđeno je kao višeslojna vještina i specijalnost. Svoje djelovanje zasniva na izvornoj dokumentaciji o poslovnim transakcijama. Certificirana profesija daje veoma korisne savjete, uputstva i preporuke menadžmentu, za korekciju poslovnih postupaka, na putu prema univerzalnom cilju zarađivanja. Revizijski izvještaji, zorno potvrđuju nezamjenljivu ulogu računovodstva u upravljanju menadžerskom ekonomijom, u nacionalnim i svjetskim okvirima.

Posljednih godina XX stoljeća, razvila se nova profitabilna djelatnost, nazvana „organizirani kriminal“. Radi se o neregistriranom nelegalnom „poslovanju“, sa organizacijskom strukturom, sličnom korporaciji ili udruženju. Osnovni cilj ove „djelatnosti“ je stjecanje materijalne i financijske koristi na nezakonitim i zločinačkim transakcijama. Djelatnost je, proizvodnja i prodaja narkotika i „usluga“ u obliku finacijskih pronevjera, utaja i drugih malverzacija. Trgovina narkoticima i prodajom vitalnih organa za transplantaciju, te prostitucija, su specifične djelatnosti, koje ostvarene  prihode usmjeravaju u „fondove“ za financiranje monstruoznih projekata terorističkog uništavanja civilizacije.

Financijske transakcije takve djelatnosti, dobile su računovodstveni atribut „pranje novca“. Proces pranja prolazi kroz filtere velikih banaka. Učinci ne ulaze u računovodstvene evidencije, ali se tragični bilansi sastavljaju u formi sudskih epiloga.

Klijanje, nicanje, bujanje i umnožavanje nezakonite djelatnosti (proliferacija!) se održava, a ne vidi joj se ni početak ni završetak. Cijena koštanja je previsoka, a djelatnost super profitabilna. Tako stečena zarada prijeti uništenju svega onoga što je ljudski um stvorio, od iskona do danas. Razum nalaže da homo economicus radi isključivo ono što je dobro i korisno za njega i sve ostale stanovnike/nice planete.  

3.      Umijeće računovodstvenog poslovnog razmišljanja

Menadžersko odlučivanje se temelji na računovodstvenim informacijama, proizvedenim u menadžerskom računovodstvu i prilagođenim potrebama poslovođenja. Menadžersko računovodstvo se bavi prikupljanjem, klasifikacijom, obradom i prezentiranjem informacija, sačinjenih tako da budu od pomoći menadžerima u ostvarivanju poslovnih ciljeva. Izvještaji menadžerskog računovodstva, nemaju formalni okvir, nisu obavezni po zakonu, niti su vezani za vremensku periodiku. Služe u interne svrhe, a zasnivaju se na introvertnim podatcima, koji se uspoređuju sa elementima Plana poslovanja i operativne poslovne politike menadžmenta.

3.1. Moć poslovnosti

Poslovnost je poslovna kultura, sveukupnost racionalnog djelovanja, u cilju stvaranja korisnih dobara. Svaka osoba teži sretnom, sadržajnom i bogatom životu. U ekonomiji, bogat subjekt (fizička ili pravna osoba koja djeluje racionalno!), je sinonim bogate države. Bogatstvo je plod djelotvornog rada, individualnog i grupnog.

U svakoj aktivnosti, a posebice u menadžerskoj ekonomiji, potrebno je trezveno razmišljanje i računovodstveno postupanje. Djelovanje treba biti osmišljeno, zasnovano na provjerenim metodama rada. Takve metode sadrže simplificirane tehnike i računovodstveno razmišljanje djelatnika/nica i poslovodstva. Provjerene metode poslovanja, zasnivaju se na punom razumijevanju radnog procesa i računovodstvenom vođenju poslovanja od strane menadžmenta. Sinhroniziranje postupaka svih učesnika/nica u radnom /poslovnom procesu, obećava poslovni uspjeh.

Moć poslovnosti je čudotvorna energija, skrivena u dubinama ljudskog /menadžerskog uma, sa raznovrsnim znanjima, uljučujući i računovodstveno znanje. U dubinama intuicije, nalazi se beskrajna mudrost, znanje svih oblika, neograničena poslovna moć, izvor svih elemenata poslovanja i zarade.

Bezgranična inteligencija/ poslovna kultura, uskladištena u intuiciji menadžera, vodi u stalno nova saznanja, iz kojih izvire profit, kao plod mudre kooperacije sa poslovnim partnerima. Menadžersko znanje je mudrost putovanja u ekonomsko i socijalno blagostanje.

Napredak u bilo kojoj oblasti poslovnog pregalaštva, zasniva se na viziji poslovnih kombinacija u radnom procesu. Radni /poslovni proces se može usporediti sa laboratorijom[5], specijalno uređenom i opremljenom prostorijom za kontroliranje tehnološkog (čitaj, poslovnog) procesa, na putu do zarade. U mjeri, u kojoj poduzetnik /menadžer pravi uspješne poslovne kombinacije, on /ona može očekivati zadovoljavajuće učinke.

Laboratorijska kombinacija /smješa, obećava koristan proizvod, ali se može završiti i štetnim otrovnim produktom... Recimo, sjedinjavanjem jednog atoma kiseonika i jednog atoma uglika, nastaje otrovni plin /ugljen monoksid. Ako se pridoda još jedan atom kiseonika, dobija se neškodljiv plin /ugljen dioksid.

Poslovna logika zaključuje: samo uspješna kombinacija elemenata u proivodno-poslovnom procesu, donosi profit. Valja podsjetiti na analogiju /djelomičnu sličnost između hemijskog procesa i poslovnog procesa. Dolaze do izražaja slične zakonitosti, koje važe u hemiji, fizici, matematici, i računovodstvu (troškovnom!). Koristan/plodonosan proizvod, nastaje kombinacijom živog i opredmećenog rada, u poslovnom procesu, koji se pridržava općeprihvaćenih ekonomskih principa rada i racionalnog postupanja (3E). 

Naspram dvojnog knjigovodstva, koje prati obrtna sredstva u cjelini, odražavajući i ostvareni rezultat poslovanja, stoji (nalazi se!) i dvojnost poslovnog uma organizatora/rice poslovanja.  Menadžerska profesija posjeduje poslovni um /kulturu sa dva različita svojstva koja imaju misaona bića. Svako svojstvo je obdareno posebnom energijom i obilježjima. Odatle se poslovna sposobnost rangira na prosječnu, uspješniju i rijetko uspješnu.

U svrhe analitičkog promatranja, psihologija polarizira sposobnost poslovnog duha na budni i uspavani um. Zajednički im je imenitelj: principi poslovnosti, oplemenjeni računovodstvenim razmišljanjem /procjenjivanjem i domaćinskim postupanjem.

Dinamika ekonomsko-socijalnog rasta i razvoja, temelji se na raspoloživim potencijalima države, među koje se ubraja i uspješno poduzetništvo, koje se oslovljava imenom menadžerska ekonomija. Faktori uspješnog poduzetništva, smješteni su u menadžerskom poslovnom umu, u njegovoj /zinoj poduzetničkoj intuiciji.

Prema računovodstvenim mjerilima, poslovni sistem /sustav ulazi u različita stanja : napredovanja, stagnacije i nazadovanja. Svako stanje je izraz i posljedica dostignutog nivoa poslovne kulture i nataložene neposlovne prljavštine. Financijsko zdravlje poslovnih subjekata/menadžerske ekonomije, kontrolira se metodama/postupcima računovodstvenog nadzora. Da bi se promijenile posljedice, valja promijeniti uzroke.

Uklanjanjem uzroka nepovoljnog /nepoželjnog stanja, moguće je animirati rast i razvoj poslovne menadžerske ekonomije. O poslovnoj aktivnosti, valja voditi računa trezveno i kontinuirano. Upravljački organ /Vlada se upinje da izmijeni posljedice mijenjanjem zakona, dok računovodstveni pristup otkriva uzroke u neadekvatnoj organizaciji poslovnog sektora i nedosljednoj kontroli plaćanja obaveza prema uposlenicima/cama, fondovima i budžetima. Uzrok je i u neizbalansiranim /nejednakim mogućnostima pristupa prirodnim i društvenim resursima, te načinu njihovog korištenja.

Zahvaljujući letargičnom nadzoru, stvoreni su modeli i matrice korumpirane inteligencije, i time odvrnuti ventili za rasipanje energije svih vrsta i oblika. Ako se državne institucije i vlade svih nivoa odvaže (opredijele!) primjenjivati razumne zakonske okvire i načela računovodstvene logike (voditi računa o svemu!), stvari će se promijeniti na bolje. Menadžerska ekonomija će uzeti zalet; neuspjeh će prerasti u uspjeh. Nepresušna energija se nalazi u mudrom organiziranju poslovnog ciklusa, uz svjesno menadžersko upravljanje.

U kontekstu poslovne aktivnosti, računovodstveno znanje menadžera, ima ulogu kapetana na komandnom mostu broda. Kapetan upravlja brodom tako što izdaje naređenja osoblju u strojarskom odjelu. Posada strojarnice nadzire kotlove, tehničku opremu i navigacione instrumente, i izvršava primljene naredbe. Oni ne moraju ni znati kud brod plovi?!

Ukoliko naredbodavac na komandnom mostu pogrešno protumači podatke na instrumentima (kompasu, sekstantu[6], geografskoj karti), on će izdati pogrešnu naredbu; strojno osoblje će slijepo ploviti ka podvodnim grebenima i površinskim stijenama. Oni izvršavaju naredbu nadređenog bez prigovora. Članovi posade ne raspravljaju s kapetanom o ispravnosti naredbe /komande. U brodu i avionu /zrakoplovu, kapetanova komanda je zakon.

Analogno prezentiranoj storiji, poduzetnik /menadžer/direktor je kapetan /navigator u kompaniji, koja se bavi odabranim registriranim poslovima. Menadžer upravlja poslovnom cjelinom, podijeljenom na organizacijske segmente. Nije on specijalista ni u jednom fahu, ali mora imati multidisciplinarno znanje, od svega po nešto: iz tehnologije, organizacije, računovodstva, financija, prava, marketinga..., sažeto, treba poznavati filozofiju tržišnog poslovanja i zarađivanja.

3.2. Računovodstveno upravljanje

Racionalno/umno analitičko vođenje poslovnog procesa, zasniva se na računovodstvenom razmišljanju spretnog poduzetnika. Umna računovodstvena sinergija, ugrađuje se u poslovni proces, i zatvaranjem ciklusa, povećava vrijednost proizvoda, u kojem je sadržan financijski učinak/zarada/dobitak.

Poduzetnik /menadžer je „budan“ 24 sata; razmišlja računovodstveno i djeluje poslovno. Takav režim rada je Conditio sine qua non ostvarivanja profita i svestranog poslovnog uspjeha. Tajna uspjeha je skrivena u dubinama poslovne sposobnosti menadžera i Vlade, dakle, protagonista koji odlučuju i ponašaju se domaćinski.

Uspješni poduzetnici /menadžeri, crpe energiju iz sopstvene profesionalne sposobnosti, pridržavajući se okvira zakonitog poslovanja. Poslovni menadžer je vješt upravljač poslovne aktivnosti, poput kapetana koji upravlja brodom sve do uspješnog uplovljavanja u mirnu luku. Menadžer jest poslovni upravljač, ali ima neka „sila“, koja upravlja  njegove postupke. Zove se to inteligentno umno računanje i selekcioniranje prilika i prijetnji...

Svaka osoba posjeduje um, i trebalo bi da nauči da se njime služi. Dva su nivoa ljudskog uma-svjesni ili racionalni, i podsvjesni ili iracionalni. Čovjek razmišlja svjesnim dijelom svoga uma, i sve ono što zamisli, sliva se u podsvijest, koja kao stvaralačka snaga, iz svojih dubina, upravlja čovjekovim postupcima.

Poznato je, psiholozi su utvrdili, čovjekov um radi po principu silogizma/logičkog zaključivanja. Dobro informiran menadžer, koristi se računovodstvenim zaključivanjem. Poslovnu aktivnost upravlja princip ispravnog i pravovremenog djelovanja. Tako nastaje očekivani /željeni učinak, kao plod multidisciplinarnog znanja menadžmenta, uključujući i računovodstveno postupanje.

Istraživanjima je utvrđeno da podsvijest raspolaže neograničenim znanjem. Ako je to tako, onda menadžer (njegova podsvijest) ima odgovor na svako pitanje?! Ali, treba u svijesti stvoriti ispravne polazne sudove, i visok nivo odgovornosti prema poslovnim partnerima i družtvenom okruženju.

Menadžer je profesionalac; ne može ni na koka prenositi /delegirati svoju poslovnu odgovornost. Ne može dozvoliti drugima da „misle“ umjesto njega. On sam bira sopstvene misli, vodeći računa o posljedicama koje će nastati kao eho sopstvene poslovne odluke.

Mnogo činjenica je uskladišteno u memoriji poslovnog menadžera... Misli dobro, i bit će dobro! Djeluj oprezno i savjesno, u skladu s profesionalnom etikom! Na kraju poslovnog ciklusa, obračunavaju se učinci; menadžer je dužan položiti račune za svaki zaključeni ugovor, i /ili propušteni rok izvršavanja preuzetih obaveza. Svaki uspjeh i saki promašaj, valja „opravdati“. To je razlog sastavljanja zabilješki uz računovodstvene iskaze.

Poput dvojnog knjigovodstva, dvije su poslovne zbilje utisnute u menadžerovu osobnost: vidljiva i nevidljiva, objektivna i subjektivna. Misli utisnute u podsvijest, doživljavaju se kao objektivno ispoljavanje realnih uvjeta, prilika i događaja.

Industrijska psihologija (psihologija poslovanja!), polarizira mozak (upravljački centar!) na dva nivoa ljudskog uma: svijest i podsvijest. Svijest se bavi razmišljanjem, a podsvijest je knjiga života.  Interakcija je nevidljiva. Nakon što objektivni /svjesni dio uma usvoji misao u potpunosti, šalje je u splet nerava (solarni pleksus), gdje se misao pretvara u doživljaj, ili u poslovnom računovodstvenom žargonu, pretvara se u učinak. Zaista je ugodno kad poslovna zamisao postane stvarnost. Misao je urodila plodom, uz pomoć računovodstvene logike. Upornost /istrajnost i računovodstveno domaćinsko djelovanje (vođenje računa o svemu!), osiguravaju poslovni uspjeh u obliku financijskih učinaka.

Financijski učinci su izvor bogatstva i socijalnog blagostanja. Ako se racionalno izbalansiraju , onda doprinose razvoju civilizacije. Ali, u globalnim okvirima, civilizacija u svom razvoju bilježi čudne (zapanjujuće!) obrte, računovodstveno neosmišljene. Recimo, računovodstvena logika nema objašnjenja za antinomiju paralelnog bogatstva i siromaštva u svijetu, na početku XXI stoljeća. Na sceni je nova dinamična menadžerska ekonomija, koja stvara bogatstvo i u isto vrijeme je na sceni širenje siromaštva u svijetu, što je besmisao/nonsens, pojava koja graniči sa haosom.

Civilizacija je zatajila; prestala je voditi računa o svojoj budućnosti! Nebriga o sutrašnjici, stvara ambijent ugodan za kriminal svih vrsta i oblika. Takav ambijent je neugodan za ekonomsku aktivnost uokvirenu u privredni sistem, uređen zakonima, principima i standardima poslovne kulture.

U ozračju nereda i haosa, ne može doći do izražaja znanje i struka, niti umno organizirana menadžerska ekonomija. Posljedice su nesagledive; spontano nastaje asocijalno društvo i produbljavanje provalije siromaštva.

Prema psihološkom obrascu, u haosu svijest ne može upravljati podsvjesnim dijelom čovjekovog uma. Da bude jasnije, haotično stanje ekonomsko-socijalnog sistema/nesistema, guši menadžersku ekonomiju. Ona gubi oslonac (tlo pod nogama) u amorfnom „sistemu“ kome nedostaje kristalno ustrojstvo. Takav nesistem, nema sposobnost stvaranja učinaka u menadžerskoj ekonomiji. Naprotiv, sposoban je za generiranje siromaštva.

Siromaštvo objašnjavaju psihoanalitičari drugačije nego što to čine analitičari menadžerske ekonomije. Globalna svjetska ekonomija ulazi u krizno stanje i trusne situacije, zbog toga što ljudi ne razumiju međuzavisnost svijesti i podsvijesti. Sila sposobna da pomjera svjetove, leži u podsvijesti svake osobe, rekao je svojedobno Vilijam Džejms, tvorac američke industrijske /poslovne psihologije. Podsvijest sprovodi zapovijesti /naredbe dobijene iz svijesti. Tamo gdje svijest i podsvijest djeluju skladno, stvara se plodno ozračje za poslovnu aktivnost.

Poslovanje se zasniva na univerzalnom zakonu akcije i reakcije. Uspostavom ravnoteže između dvije sile (A-R), nastaje proizvod, koji sadrži uspjeh /neuspjeh. Poslovna cjelina, upravljana menadžerskom vještinom /umijećem, osigurava (treba da osigura) ritmično i skladno odvijanje poslovnog procesa. U vođenju procesa, valja se pridržavati zakona, standarda i poslovne kulture, u djelatnosti koja nosi plodove financijskog uspjeha.

Početni impuls treba računski uskladiti sa očekivanim /željenim rezultatom. Impresija /utisak i učinak, trebaju se podudarati! Svaki proizvod je netko napravio rukom, ili je on nastao na tehnološkoj liniji. Tvorac /kreator je najprije zamislio proizvod u svom umu (konstrukcionom odjelu!), i tek nakon misaone „izrade“, proizvod je postao objektivna stvarnost i tržišna vrijednost. Ako se pokvari, moguće ga je popraviti (privesti namjeni) na temelju prethodne zamisli, ili se može unovčiti po nižoj cijeni. Alternativa /izbor između dvije mogućnosti se stavlja na računovodstveno vagu, tj. provodi se procjenjivanje visine dodatnih troškova[7].

Proizvod nastaje preobražavanjem materijala uzetih iz prirodnog i ekonomskog okruženja. Događa se to po smišljenom obrascu (tehnološki proces!), uz pomoć znanja i stvaralačke energije poduzetika. Čudesna je moć produktivne inteligencije poduzetničkog duha. Treba raditi i vjerovati u dobar ishod poslovanja, i znati se radovati zaradi koja se iskristalizira u procesu rada, poput pileta koje se izleže iz jajeta.  Računovodstvena vaga će pokazati zaradu, samo onda kad su prihodi veći od rashoda.

Poslovno postupanje donosi plodove, a uspjeh produbljuje razmišljanje i kombiniranje aktivnosti u pravcu daljeg uspjeha. Velika je stvaralačka moć računovodstvenog razmišljanja. Ideja, planiranje i rad se pretvaraju u proizvod, koji ima vrijednost.

Kad je Buda[8]  stvarao sliku idealnog društva, on je redovito spominjao razvijenu i dobro organiziranu proizvodnju, podcrtavajući važnost uspjeha u zemljoradnji, zanatima i trgovini. Njegove filozofske misli još su svježe; trajno su nadživjele svog genijalnog tvorca.  (Buda je živio prije 2,5 hiljada godina).

Jedna mudrost kaže: nitko ne može nadživjeti vlastitu smrt. Ali, umni plodovi su trajni... U poslovni um treba posijati sjeme koje će proklijati i na kraju poslovnog procesa (razvojnog ciklusa) donijeti plod. Kad poljoprivrednik baci sjeme u plodno tlo, iz sjemena će izrasti biljka; po biološkim zakonima rasta i razvoja, materijalizacije i ostvarenja, biljka će uroditi plodovima i donijeti novu vrijednost. To je matrica ekonomskog poslovanja i zarađivanja u bilo kojoj djelatnosti.

Prilikom pokretanja poslovanja, treba se opredijeliti za djelatnost koja poduzetniku najviše odgovara, uz napomenu da poslovna aktivnost nije hobby (zabava, pasija). Djelatnost se mora računovodstveno projektovati i računovodstveno upravljati prema profitnom cilju. Uspješne kompanije svjedoče o snažnom uključivanju računovodstvene logike i argumentacije u generiranje financijskih učinaka.

Računovodstvena argumentacija potkrepljuje računovodstveno razmišljanje i proračunato djelovanje u svakom poslovnom pothvatu. Tu dolazi do izražaja (ispoljava se) razlika između znanja i neznanja, rada i nerada, poslovnosti i neposlovnosti. Sve to skupa je odgovornost i neodgovornost.

Kao što vatra pretvara ugalj u pepeo, tako računovodstveno poslovno znanje pretvara kupljenu vrijednost u veću vrijednost (narastanje ekonomije!). Snaga znanja je ogromna, može se reći, neograničena. Kao što svjetlost razbija tamu, tako svjetiljka poslovne mudrosti razgoni tržišne magle.

Uspjeh nije ni u koga usađen rođenjem; do zarade se dolazi vlastitim radom. Plodna zemlja u posjedu neradnika, ne donosi plodove. Rad je čovjekov životni program. Poduzetnik ne smije zanemarivati svoje poslovne obaveze. Računovodstvo ga na to stalno „opominje“. Moderno menadžersko računovodstvo nije svojina ograničenog kruga računovodstvenih profesionalaca. Izvor poslovnog saznanja, krije se u računovodstvenom zaključivanju, u jasnoj formulaciji i kvantificiranju poslovne zamisli.

Smjele poslovne ideje i ptpostavke su temelj nove menađerske ekonomije, u kojoj plodne misli i računovodstveni predračuni oplođavaju kapital. Menadžer dosljedno primjenjuje metodu logičkog zaključivanja, koristeći računovodstvene dokaze. Uz to mu je od velike koristi osobna hrabrost i upornost. Računovodstvo pomaže da se poslovanje dovede u stanje reda, i da se održava u prihvatljivim računovodstvenim i zakonskim okvirima.

3.3. Troškovne žrtve i plodovi

Putevi koji vode do poslovnog uspjeha, popločani su žrtvama, trudom i naporom. U ekonomiji su to troškovne žrtve, izražene u novcu. To su činjenice, o čijem postojanju, poduzetni menadžer mora biti svjestan. Upravo svijest i odgovornost stimulira dalje napore, na putu do uspjeha. U poslovnoj sferi, uspjeh stvara osjećaj udvostručene snage. S obzirom na neizvjesnost i nepoznati rizik, hrabrost je potrebna koliko i znanje.

S druge strane, površnost je znak neinformisanosti, indolencije i neposlovnosti. Upravo su to vijesnici neuspjeha u poslovanju. Kod istraživanja uzroka neuspjeha (gubitka), treba ući u dubinu problema. Najbolji vodič je razum i upornost. Borbenost /žilavost je sposobnost opstanka u poslovanju, odnosno, trajnog rada u datoj djelatnosti. Poslovni život je podjednako gorčina i slast. Potvrđuje to iskustvo ekonomskog razvoja od iskona do današnje menadžerske ekonomije. U poslovanju valja proći kroz mnoge teškoće i lomove ( Scile i Haribde!), dok se ne stekne vlastito uvjerenje i iskustvo, vrijedno uloženih napora (troškovnih žrtava). Baš kao svetionik, računovodstvo upozorava na opasnost, da poslovna aktivnost ne zaluta na pogrešnu stazu.

Ako želimo da na svijetu vlada blagostanje, treba mnogo raditi!

  Schiller

Za svaki rad, a posebno za ekonomsku aktivnost, treba imati motiv; predati se poslu, svrhovito i sa zanosom. Bez oduševljenih pregalaca, nema značajnijeg uspjeha. U grupnom i kooperativnom poslovanju, svaki učesnik /nica, ima svoju ulogu i svoj dio zadatka i odgovornosti. Menadžer je osobno odgovoran za sve, u skladu s poslovnim načelima i principima.

UMJESTO ZAKLJUČKA

Poslovanje podrazumijeva organizirano, usklađeno, racionalno i inteligentno zajedničko djelovanje, usmjereno prema svjesno odabranom cilju. Pri obavljanju računovodstveno procijenjene i naučno zasnovane poslovne aktivnosti, potrebno je znati svrhu i cilj, što se želi postići?! Izraz naučna organizacija poslovanja, označava uređeno sistematizirano znanje o odabranoj djelatnosti (proizvodnja, saobraćaj, trgovina.). 

U svakoj djelatnosti orijentiranoj na zarađivanje, potrebno je znanje i iskustvo. Recimo, građevinski inženjer poznaje tehnike i postupke projektovanja i izgradnje građevinskih objekata. Prilikom konstrukcije/projektovanja velikog mosta, arhitekt ima znanje matematičkih principa na kojima se zasniva izgradnja objekta (proizvoda).

Prije projektovanja nekog korisnog dobra (proizvoda), u glavi umne osobe (kreatora), nastaje misaona slika proizvoda, sa „informacijama“ čemu on treba da služi, koju potrebu treba da podmiri?! Zatim slijedi stvaranje proizvoda, primjenom isprobanih i dokazanih postupaka proizvodnje. Poslije toga, proizvod dobija odgovarajući oblik, i potrošači počinju da ga koriste.

Ništa se u poslovanju ne događa slučajno. Očekivane efekte (korist) treba predvidjeti i procjeniti računovodstvenim metodama. Poslovna aktivnost je poredak/sistem uređen zakonima i standardima. Svaka projekcija poslovnog pothvata ima (treba imati)  jasan cilj, definiran i kvantificiran u obliku očekivane zarade. Poduzetnik/menadžer treba ovladati metodama poslovanja i vođenja radnog procesa, iz kojeg izviru vrijednosti za potencijalne kupce.

U poslovnom procesu generiraju se proizvodi za poznatog i nepoznatog kupca. Sigurnija je poslovna situacija kad se proizvodi za poznatog kupca. Najdelotvornija metoda uobličavanja poslovne ideje (kreiranje proizvoda) jeste vizualizacija, ili preciznije, stvaranje slike u kreatorovoj zamisli. Slika predmeta (proizvoda, dobara) koja nastane u mislima poduzetnika je suština onoga čemu se on nada, očekuje, priželjkuje. Ono što nastane u mašti, postaje stvarnost, opipljiv proizvod, koji u sebi sadrži financijski efekat, učinak, zaradu. Zamisao postaje upotrebna vrijednost, zahvaljujući osmišljenom radu, utemeljenom na ekonomskim principima i računovodstvenim postulatima.

Poduzetničko razmišljanje ugrađuje se u poslovni proces, da bi zatvaranjem ciklusa, dobilo oblik proizvoda koji sadrži financijski učinak. Izraženo vrijednosno, mentalne slike, nastale u procesu poslovnog razmišljanja, čine okvir (kalupa), iz kojeg se rađa proizvod, uspješan ili neuspješan; donosi dobitak ili gubitak.  

LITERATURA

 1. Anthony, G., Wild, G.: International Accounting Standards, A Guide to Preparing Accounts, Deloitte & Touche, London, 1998.godine

2. Bea, F.X. i dr.  :   Strategische management, G. Fiisher Verlage,  Stuttgart,1995. godine

3. Belak , V.: Menadžersko računovodstvo, RRiF Plus, Zagreb, 1995.g

4. Cairns, D.: A. Gude to Applyng international Accounting Standards/Vodič za primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda, prijevod, Faber & Zgombič Plus, Zagreb, 1996.godine

5. Comiskey, E. and Mulford, C. W.: Guide to Financial  Reporting and Analysis, Wiley & Sons, New Jersey, 2000.godine

6. Chamane, W.:  Revizija u javnom sektoru, Phare-USAID, 1999. godine

7. Domazet, T.: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006/2007, Zgombič & Partneri, Zagreb 2006.godine

8. Domazet, T. : Međunarodni računovodstveni standardi, Zagreb, 2000.g.

9. Dodge, R. :     The concise guide to auditing standards and guidelines,

10. Champan and Hall, London, 1990. Godine

11. Dušanić, J.:  Ekonomija postmoderne, Dosije studio, Beograd, 2014.

12. Etički kodeks Međunarodne Federacije računovođa

13. Fechtner, K. :  Lietfaaden fur Organisation und Revizion, Verlag W. Aipardet, Essen, 1952.godine

14. Finansijsko / Financijsko izvještavanje, MRS, Udruženje / Udruga RFD, Mostar / Sarajevo, 2002.godine

15. Friedlob, T. G., Schleifer, L.L.F.: Essentials of Financial Analysis, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, New Jersey, 2003.godine

16. Higgins, R. C.: Analysis for Financial Management, 2006.godine

17. James, C. Van Horne : Financijsko upravljanje i politika, MATE, Zagreb, 1993.godine

18. Klikovac, A.: Financijsko izvještavanje u Europskoj uniji, MATE, Zagreb, 2008.godine

19. Međunarodni revizijski standardi, prijevod, Zagreb, 1993.godine

20. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, Savez računovođa, revizora i financijskih radnika FBiH, Mostar, 2006.godine

21. Sović, J.: Poslovno upravljanje, Pravni fakultet Kiseljak, Sarajevo, 2008.godine

22. Sović, J.: Upravljanje novčanim poslovanjem, Računovodstvo i poslovne finansije, br. 12/2012., Sarajevo

23. Sović, J.: Računovodstveno servisiranje kompanija, Internacionalni univerzitet Travnik, 2013.

24. Sović, J. – Kikanović, R.: Računovodstveni inžinjering poslovanja kompanij, OFF-SET, Tuzla, 2014.

25. Teofanović,R.: Istorija i teorija knjigovodstva, Savremena administracija, Beograd,1958.

26. Vidaković, S.:  Gubitak poverenja u računovodstvenu profesiju, Zbornik, Educons Univerzitet, Novi Sad, 2014.


[1] Emeritus, Prof.dr. Jozo Sović, Sarajevo, e-mail:[email protected]

[2]  Franc. debit-prodaja

[3]  Lat., zajam, povjerenje

[4] Tijelo u sastavu ovlaštenih računovođa, koje donosi računovodstvene standarde (sada, MRS).

[5] Lat., labor, znači rad, posao

[6] Instrument za astronomska i navigacijska mjerenja; u pomorskoj plovidbi se upotrebljava za određivaje položaja broda.

[7] Reakcija na reklamacije

[8]  Legendarni osnivač budizma


<< Vrati se